vati ozl<strong>je</strong>de na divljači, kretan<strong>je</strong> divljači <strong>je</strong>otežano, pa <strong>je</strong> i mogućnost potražn<strong>je</strong> hranevrlo ograničena.Prema temperaturnim karakteristikama,ovo stanište pripada tipu um<strong>je</strong>reno kontinentalnei kontinentalne klime, a premautvrđenom indeksu efektivnosti oborinaima karakteristike subhumidne i humidneklime, što pogodu<strong>je</strong> uzgoju gore navedenihvrsta divljači.Osnovna karakteristika tla u plavnom području<strong>je</strong> da <strong>je</strong> to tlo nerazvi<strong>je</strong>nog tipa, <strong>je</strong>r svakegodine ri<strong>je</strong>čna voda <strong>do</strong>nosi sa sobom novenaslage mulja i pi<strong>je</strong>ska koji se neravnom<strong>je</strong>rno,ovisno o rel<strong>je</strong>fu i brzini vode, talože i pokrivajustare naslage. Tlo u plavnom području pripadaredu subhidričnih i semiterestričnih tala.Biljne i druge za<strong>je</strong>dnice – Prom<strong>je</strong>nei razm<strong>je</strong>štaj biljnih za<strong>je</strong>dnica u pravilu sekreće od obale Dunava kao najvišeg terenana dubini plavnog područja, <strong>do</strong> obrambenihnasipa. Posli<strong>je</strong> za<strong>je</strong>dnice lokvanja (Nymphaelacustris), rogoza i trske na nešto višem terenupojavlju<strong>je</strong> se za<strong>je</strong>dnica šaša (Magnocaricetam)kao pri<strong>je</strong>laz šumskoj vegetaciji– šumskoj za<strong>je</strong>dnici. Na području staništa <strong>je</strong>oko 15 šumskih za<strong>je</strong>dnica. One su značajneu pogledu prehrane, zaklona, mira, a osobitoodlučujući ut<strong>je</strong>caj imaju na bonitet staništakrupne divljači – <strong>je</strong>lena i divl<strong>je</strong> svin<strong>je</strong>.Za<strong>je</strong>dnička karakteristika šuma bi<strong>je</strong>le vrbe<strong>je</strong> pojava po<strong>je</strong>dinih tipova šuma ko<strong>je</strong> u prvomredu ovise o razini podzemnih voda iintenzitetu vlaženja. U svim sluča<strong>je</strong>vima ove<strong>šume</strong> rastu na hidrofilnim tlima – tla gleja, ito počevši od najvlažnijih tipova pa sve <strong>do</strong>tipova koji su na pri<strong>je</strong>lazu od gleja <strong>do</strong> najvlažnijihaluvijalnih pararendzina. Ova za<strong>je</strong>dnicašuma zauzima najniže terene u poplavnompodručju. Di<strong>je</strong>li se na četiri osnovna tipa:– Tip <strong>šume</strong> bi<strong>je</strong>le vrbe (Salicetum albae) sMyosotis palustris– Tip <strong>šume</strong> bi<strong>je</strong>le vrbe s Phalaris arundinacea– Tip <strong>šume</strong> bi<strong>je</strong>le vrbe s Carexima (Saliceto- caricetum)– Tip <strong>šume</strong> bi<strong>je</strong>le vrbe s Rubus caesius.Tu <strong>je</strong> i za<strong>je</strong>dnica šuma crne johe (Alnetumglutinosae) na um<strong>je</strong>reno suhoj <strong>do</strong> suhoj,<strong>do</strong>bro razvi<strong>je</strong>noj, pri<strong>je</strong>laznoj pararendzini;zatim za<strong>je</strong>dnica bri<strong>je</strong>stovo-jasenovih šuma.(Ulmeto-fraxinetum); <strong>šume</strong> hrasta lužnjaka(Quercetum roboris »relictum«); za<strong>je</strong>dnicašuma topola (Populetum albae et nigrae), ito tip šuma bi<strong>je</strong>le topole (Populetum albae)i <strong>šume</strong> crne topole (Populetum nigrae)Važno <strong>je</strong> napomenuti da osim ritskihšuma u unutrašnjosti Baran<strong>je</strong> posto<strong>je</strong> i <strong>šume</strong>hrasta lužnjaka (Quercus robur, L.).Ritske <strong>šume</strong> Podunavsko-podravskogpodručja <strong>je</strong>dine su sačuvale izgled i uv<strong>je</strong>teživota kakvi su nekad vladali u <strong>je</strong>lenskimstaništima.Često lovna i šumarska struka bude izloženanapadima i optužbama za devastacijustaništa te, kako kažu, ubijanju divljači, nod<strong>je</strong>latnost lovstva <strong>je</strong> nešto drugo, a šumarstvomi lovstvom u ovim kra<strong>je</strong>vima <strong>do</strong>micilnostanovništvo bavi se stol<strong>je</strong>ćima.tragoviNa površini, koju divljač i druge životin<strong>je</strong>stalno ili povremeno zauzimaju,u lovištima i drugd<strong>je</strong>, osta<strong>je</strong>mnoštvo tragova. U vri<strong>je</strong>me vegetaci<strong>je</strong><strong>je</strong> više divljači i aktivnija <strong>je</strong>, <strong>je</strong>r još nisunastupili gubici od lova, nepovoljnih vremenskihprilika i drugi, nisu odlet<strong>je</strong>le pticeselice i nisu se povukli sisavci koji spavajuzimski san. No, tragovi se u vri<strong>je</strong>me vegetaci<strong>je</strong>teže nalaze i uočavaju, nego kada imasni<strong>je</strong>ga, na ko<strong>je</strong>m se lakše zapažaju i trajnijisu. Odnosi se to ponajpri<strong>je</strong> na tragove nogu,ali i druge. Prim<strong>je</strong>rice, na sni<strong>je</strong>gu se <strong>do</strong>brovide tragovi mokraće, koji se ri<strong>je</strong>tko mogunaći u vri<strong>je</strong>me vegetaci<strong>je</strong>.Mnoge vrste životinja vode noćni isumračni način života, što više vri<strong>je</strong>di za sisavcenego za ptice. Osim toga, većina vrstaživi skriveno, pa se ri<strong>je</strong>tko može zami<strong>je</strong>titi,čak i ako <strong>je</strong> aktivna ti<strong>je</strong>kom dana. Zato <strong>je</strong> poznavan<strong>je</strong>tragova divljači i drugih zanimljivihživotinja ponajpri<strong>je</strong> način da se sazna o njihovomstalnom ili povremenom prisustvu ulovištu. Zanimljivo <strong>je</strong> to i korisno za lovce, alizanima i druge ljubitel<strong>je</strong> prirode.Tragovi ne pokazuju samo da neke divljačiima u lovištu stalno ili povremeno, negogovore i o n<strong>je</strong>nim staništima, navikama, ponašanju,prehrani i drugom. Kazuju i o tome,gd<strong>je</strong> <strong>je</strong> divljač bila i što <strong>je</strong> tamo radila, kuda <strong>je</strong>otišla i gd<strong>je</strong> se trenutno nalazi. Takva su znanjakorisna lovcima za učinkoviti lov. Prim<strong>je</strong>rice,ulazni trag divljih svinja bez izlaznog uneku šumicu govori da su još unutra. Tragovisluže i za bol<strong>je</strong> planiran<strong>je</strong> i provođen<strong>je</strong> m<strong>je</strong>rauzgoja i zaštite. Prim<strong>je</strong>rice, za prihranjivan<strong>je</strong>i za prebrojavan<strong>je</strong> divljači po tragovima zautvrđivan<strong>je</strong> prol<strong>je</strong>tnog brojnog stanja.Za lovce <strong>je</strong> zanimljivo i poznavan<strong>je</strong> tragova<strong>do</strong>maćih životinja ko<strong>je</strong> povremeno ilistalno borave u lovištu. To <strong>je</strong> uglavnom zbogšteta na divljači i od divljači, širenja nametničkihi zaraznih bolesti. Ne treba ni isključitimogućnost da se za štete od odmaćih životinjaoptuži divljač. Tako koze načine štete u šumarstvuili čopor pasa lutalica pokol<strong>je</strong> ovce.Najčešći tragovi divljači i drugih životinjasu otisci nogu, ali se mogu vid<strong>je</strong>ti i mnogidrugi. To su tragovi repa, krila, zubiju, kljuna,KAKO PRATITI DIVLJAČ I DRUGE ŽIVOTINJETragovi i njihovoNajčešći tragovi divljači i drugih životinja su tragovi nogu, no moguse vid<strong>je</strong>ti i mnogi drugi. To su tragovi repa, krila, zubiju, kljuna,noktiju, rogova, ostaci pli<strong>je</strong>na, oštećene biljkePiše: Zoran TimaracFoto: Arhivanoktiju, rogova, ostaci pli<strong>je</strong>na, oštećene biljke,spremišta hrane, izmet, mokraća, gvaleptica grabljivica, sova... Tragovi su i nastambesisavaca, gni<strong>je</strong>zda i jaja ptica, kaljužišta,češališta, ležaji, odbačeni rogovi, ispala iliiščupana dlaka ili per<strong>je</strong> itd.Otisakstopalatrčke(li<strong>je</strong>vo)i divl<strong>je</strong>patkegluhareM<strong>je</strong>ren<strong>je</strong> nizaotisaka u kretanju(dužina,širina koraka,kut otklona ukretanju)46 Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME
čitan<strong>je</strong>Piše: Zoran TimaracFoto:Lovci mogu otkriti neke tragove i drugimos<strong>je</strong>tilima, a ne samo vi<strong>do</strong>m. Prim<strong>je</strong>rice,iskusni lovac može po mirisu utvrditi da <strong>je</strong>prošao divlji vepar, posebno u vri<strong>je</strong>me parenja,<strong>je</strong>len u vri<strong>je</strong>me rike, može po smradukoji se širi oko n<strong>je</strong>ga, otkriti jazbinu lisice iliM<strong>je</strong>ren<strong>je</strong> otisaka papaka (A) i šapa (B)Otisci stopala divljači i drugih životinja: 1 – jazavac; 2 – tvor; 3 – -mala lasica; 4 – v<strong>je</strong>verica(p – prednja, z – zadnja noga); 5 – zec; 6 – pas; 7 – velika lasica; 8 – kuna b<strong>je</strong>lica; 9– <strong>do</strong>maća mačka; 10 – kuna zlatica; 11 – lisicastrvinu... Šire gledano, i zvuk <strong>je</strong> trag divljači,n<strong>je</strong>no glasan<strong>je</strong>, loml<strong>je</strong>n<strong>je</strong> grančica, kada sekreće itd. Iskusan lovac može po rici odreditipribližnu starost <strong>je</strong>lena.Moglo bi se reći da divljač tragovimaispisu<strong>je</strong> knjigu o svom životu i smrti u lovištu,a lovci <strong>je</strong> trebaju pročitati. U čitanju i poznavanjutragova divljači lovci bi se mogli podi<strong>je</strong>litiu pismene, polupismene, a možda i unepismene. Na žalost, najman<strong>je</strong> <strong>je</strong> ovih prvih.Kao i druge stvari u lovstvu mogu se naučiti.Čitan<strong>je</strong> tragova iz literature (novi<strong>je</strong> nema) iidući lovištem otvorenih očiju. Lovac možeučiti sam ili uz pomoć iskusnijih kolega.Dobro <strong>je</strong> proučiti noge <strong>do</strong>maćih životinjai ulovl<strong>je</strong>ne divljači. Pritom se može vid<strong>je</strong>tii broj prstiju na po<strong>je</strong>dinim parovima nogu ikoliko su visoko. Tipični broj prstiju naših sisavaca<strong>je</strong> pet, ali ima vrsta sa po četiri prstaili toliko na po<strong>je</strong>dinim parovima nogu. Brojprstiju na prednjimMoglo bi se reći da divljačtragovima ispisu<strong>je</strong> knjigu o svomživotu i smrti u lovištu, a lovci <strong>je</strong>trebaju pročitati.i stražnjim nogamamože biti različit. Prim<strong>je</strong>rice,u zeca <strong>je</strong> naprednjim nogama popet, a na stražnjimpo četiri prsta, <strong>do</strong>k <strong>je</strong>u v<strong>je</strong>verice obrnuto. Treba znati da svi prstisisavaca ili ptica uvi<strong>je</strong>k ostavljaju otisak napodlozi. Po nizu otisaka nogu može se utvrditii način kretanja neke vrste divljači.Početnik najlakše može pročitati otiskenogu i način kretanja neke vrste divljači ilidruge životin<strong>je</strong>, kada <strong>je</strong> vidi, a onda pronađetrag, koji <strong>je</strong> ostavila na sni<strong>je</strong>gu, u mekom tlu,blatu ili pi<strong>je</strong>sku i prouči ga. Tako se mogupronaći i proučiti i drugi tragovi.Kada nema sni<strong>je</strong>ga, može se načiniti»klopka za trag« na premetu divljači, kojimože pokazati iskusan lovac. Najbol<strong>je</strong> <strong>je</strong> da<strong>je</strong> na neobraslom m<strong>je</strong>stu, ko<strong>je</strong> ni<strong>je</strong> izloženosuncu. Prim<strong>je</strong>rice, dio puta ili staze u šumskojs<strong>je</strong>ni, gd<strong>je</strong> se tlo ne suši brzo.Takvo m<strong>je</strong>sto, u površini od nekoliko četvornihmetara, očisti se od trave, opaloga lišćaili drugog, poravna se i zali<strong>je</strong> vo<strong>do</strong>m. Kadatlo upi<strong>je</strong> vodu i dio ispari, »klopka za trag«<strong>je</strong> gotova i može »uloviti« trag svake divljačiili druge životin<strong>je</strong>, koja <strong>je</strong> tuda prošla. Slična»klopka« se može načiniti na vlažnom pi<strong>je</strong>skuili u blizini podzemne nastambe divljači i utvrditičija <strong>je</strong> i <strong>je</strong> li vlasnik vani ili unutra.Pomoć u učenju čitanja tragova su raznezbirke tragova, ko<strong>je</strong> lovci i drugi mogu skupiti.Pritom se ne smi<strong>je</strong> načiniti neka šteta.Prim<strong>je</strong>rice, ne može svatko i od svake vrsteptice skupljati jaja i gni<strong>je</strong>zda.Najčešći i najuočljiviji tragovi su otiscinogu, točni<strong>je</strong> otisci šapa, papaka i prstiju. Ponjima iskusan lovac za mnogevrste divljači može odreditispol, približnu starost idruge korisne podatke.Zato <strong>je</strong> za učen<strong>je</strong> čitanjatragova najbol<strong>je</strong> imatizbirke otisaka nogu, koji semogu uraditi uz malo usputnog truda u lovištu.To mogu biti crteži, fotografi<strong>je</strong>, no najbol<strong>je</strong><strong>je</strong> načiniti rel<strong>je</strong>fne otiske nogu i njihovogniza kao načina kretanja divljači – pomoćugipsa ili drugog materijala u kalupima oddaščica. Tako se <strong>do</strong>bi<strong>je</strong> negativ, od ko<strong>je</strong>ga sekod kuće na isti način <strong>do</strong>bi<strong>je</strong> pozitiv.Sve to ima poučnu ulogu, pa i za školskud<strong>je</strong>cu. Može poslužiti i za razne dekorativne idruge svrhe — za pos<strong>je</strong>tnice, pozivnice za lovačkezabave itd. Odl<strong>je</strong>v otiska noge smeđegmedv<strong>je</strong>da može poslužiti kao pepeljara.Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME 47