Najbliže je do mora u - Hrvatske šume
Najbliže je do mora u - Hrvatske šume
Najbliže je do mora u - Hrvatske šume
- No tags were found...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Voditelji seminara (sli<strong>je</strong>va) – dr. sc. Ivan Seletković i dr. sc. Nenad PotočićIzv<strong>je</strong>štaj o prošlogodišnjoj oštećenostišuma u Hrvatskoj podni<strong>je</strong>li su dr. sc.Ivan Seletković i dr. sc. Nenad Potočić izŠumarskog instituta Jastrebarsko. U uvodnomizlaganju istaknuli su kako <strong>je</strong> lani podevetnaesti put provedena godišnja proc<strong>je</strong>naoštećenosti šuma. Proc<strong>je</strong>njivalo sena 84 bioindikacijske plohe (mreža 16x16km) i 420 osnovnih ploha (mreža 4x4 km),a obuhvaćeno <strong>je</strong> 12.092 stabla različitih vrstadrveća, od čega 9606 listača i 2486 četinjača.Obrađeni rezultati pohran<strong>je</strong>ni su ubazi podataka Šumarskog instituta te u <strong>je</strong>dinstveno<strong>je</strong>uropskoj bazi Međunarodnogaprograma za proc<strong>je</strong>nu i motren<strong>je</strong> ut<strong>je</strong>cajazračnog onečišćenja na <strong>šume</strong> (ICP Forests).Opažan<strong>je</strong> se obavlja na plohama <strong>je</strong>dnakemeđusobne udal<strong>je</strong>nosti, a na svakoj plohioc<strong>je</strong>nju<strong>je</strong> se 24 stabla. Za svako stablo uuzorku proc<strong>je</strong>nju<strong>je</strong> se osutost (defolijacija)krošn<strong>je</strong>, gubitak bo<strong>je</strong> (diskoloracija) asimilacijskihorgana te lako prepoznatljivi biotičkii abiotički uzroci štete. Bitno <strong>je</strong> napomenutida se značajno oštećenim stablimasmatraju ona čija <strong>je</strong> osutost iznad 25 posto.Na europskoj <strong>je</strong> razini <strong>do</strong>govoren razmaktočaka 16x16 km, a uz ovu mrežu Hrvatskaodržava i mrežu točaka 4x4 km, za <strong>do</strong>bivan<strong>je</strong>podataka na nacionalnoj razini.Velike razlike – Analizom oštećenostilistača ustanovl<strong>je</strong>n <strong>je</strong> trend rasta od 1987.(6%) <strong>do</strong> 1995. godine (22,7%), a nakon toga<strong>je</strong> padala <strong>do</strong> 1998. (16,8%), zadržavajući seod tada na približno istoj razini. Od 2003.godine značajna oštećenost listača stalnoProc<strong>je</strong>njivalo se na 84 bioindikacijskeplohe (mreža 16x16 km) i 420osnovnih ploha (mreža 4x4 km), aobuhvaćeno <strong>je</strong> 12.092 stabla različitihvrsta drveća.raste sve <strong>do</strong> ove godine. Kod četinjača <strong>je</strong>iznosila 1987. godine 17,1% i od tada stalnoraste <strong>do</strong> maksimalnih 56,7% u 1996. godini.Sl<strong>je</strong>deće godine evidentirana <strong>je</strong> nižavri<strong>je</strong>dnost (38,6%), a zatim vri<strong>je</strong>dnosti postupnorastu, sve <strong>do</strong> lanjskih 53,2%. Gledajućiznačajnu oštećenost stabala svih vrstadrveća po podružnicama Hrvatskih šuma,uočavaju se vrlo velike razlike. Najviše suvri<strong>je</strong>dnosti u delničkoj (49,4%) i buzetskoj(47,1%) podružnici, neznatno iznad pro-Značajno oštećenim stablima smatrajuse ona čija <strong>je</strong> osutost iznad 25 posto.s<strong>je</strong>ka u ogulinskoj (30%), senjskoj (30,2%)splitskoj (32,5%) i vinkovačkoj (35,7%), najnižeu novogradiškoj (0,8%) i b<strong>je</strong>lovarskoj(5%) podružnici, a nema oštećenosti u koprivničkojpodružnici (0%).Terenski dio seminara održan <strong>je</strong> uod<strong>je</strong>lu 32, a Gospodarske <strong>je</strong>dinice Radin<strong>je</strong>,nedaleko od ri<strong>je</strong>ke Save, u kvalitetnojm<strong>je</strong>šovitoj s<strong>je</strong>menjači hrasta lužnjaka spoljskim jasenom, staroj 123 godine, u faziprorede. Sklop <strong>je</strong> nepotpun, obrast 0,94,ophodnja 140 godina, a nadmorska visina89-90 m. Sastojina <strong>je</strong> stablimičnoga rasporeda,a uočljivo <strong>je</strong> po<strong>je</strong>dinačno sušen<strong>je</strong>,pretežito lužnjaka. U neznatnom postotkusud<strong>je</strong>luju stabla običnoga graba i nizinskogabri<strong>je</strong>sta. Sloj grmlja i prizemnoga rašćaslabo <strong>je</strong> <strong>do</strong> sredn<strong>je</strong> razvi<strong>je</strong>n. Sudionici seminara,predstavnici Šumarskog institutaJastrebarsko, Hrvatskih šuma i Šumarskesav<strong>je</strong>todavne službe, proc<strong>je</strong>njivali su oštećenostna 24 obil<strong>je</strong>žena stabla lužnjaka (19)i poljskoga jasena (5). Raspoređeni u grupamausm<strong>je</strong>ravali su pozornost na osutost(defolijaciju) i gubitak bo<strong>je</strong> lišća, uspoređujućisvako konkretno stablo s potpunorazvi<strong>je</strong>nim, zdravim i vitalnim stablima. Kaokorisna pomagala poslužili su fotoalbumi sfotografijama krošanja različitih oštećenja,te pokoji dvogled. Oštećenost i požut<strong>je</strong>lostkrošanja razvrstavani su za svako stablo upo<strong>je</strong>dine stupn<strong>je</strong>ve. Tako <strong>je</strong> nulti stupanjbez oštećenja krošn<strong>je</strong>, a obuhvaća <strong>do</strong> 10Ti<strong>je</strong>kom proc<strong>je</strong>ne stabala na plohi u od<strong>je</strong>lu 32 a (GJ Radin<strong>je</strong>, Šumarija Nova Kapela)12 Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME
Change language