Najbliže je do mora u - Hrvatske šume
Najbliže je do mora u - Hrvatske šume
Najbliže je do mora u - Hrvatske šume
- No tags were found...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
lovstvoŠUME SJEVEROISTOČNE HRVATSKEPiše: mr. sp. Vla<strong>do</strong> JumićFoto: V. JumićPoplave uzimskomraz<strong>do</strong>blju sveoma niskimtemperaturamamogu imativrlo negativneposl<strong>je</strong>dicena divljač,uglavnom kodzaleđivanjavećih površinapod vo<strong>do</strong>mRitska staništa Baran<strong>je</strong> oduvi<strong>je</strong>k su <strong>do</strong>življavanakao raj za na<strong>je</strong>litniju lovačku kli<strong>je</strong>ntelu, ali <strong>je</strong>dnakotako i raj za »kralja <strong>šume</strong>« – <strong>je</strong>lena običnog(Cervus elaphus, L.), za ko<strong>je</strong>g se drži da <strong>je</strong>najplemenitija divljač europskih lovišta. Ritske <strong>šume</strong>Podunavsko-podravskog područja <strong>je</strong>dine su sačuvaleizgled i uv<strong>je</strong>te života kakvi su nekad vladali u <strong>je</strong>lenskimstaništima.L<strong>je</strong>pota i prirodno bogatstvo ritskog staništa u Baranjipoznati su u ci<strong>je</strong>lom svi<strong>je</strong>tu, a raznolikost flore i fauneovoga kraja ri<strong>je</strong>tko se može naći bilo gd<strong>je</strong> u svi<strong>je</strong>tu.Lovna kli<strong>je</strong>ntela koja re<strong>do</strong>vno <strong>do</strong>lazi iz inozemstvane može sakriti oduševl<strong>je</strong>n<strong>je</strong> ne samo bogatstvomživotinjskog svi<strong>je</strong>ta već i l<strong>je</strong>potom krajolika naših staništa,sm<strong>je</strong>štenog u istočnom di<strong>je</strong>lu Baran<strong>je</strong> i s<strong>je</strong>veroistočnomdi<strong>je</strong>lu Slavoni<strong>je</strong>.Nadmorske visine se kreću od 65 <strong>do</strong> 120 m/nm,a rel<strong>je</strong>f <strong>je</strong> vrlo slabo izražen. Veći dio staništa <strong>je</strong> u ritskom,poplavnom području, ko<strong>je</strong> karakteriziraju brojnedepresi<strong>je</strong> ko<strong>je</strong> zbog nanosa mulja i pi<strong>je</strong>ska čestomi<strong>je</strong>njaju izgled. Neplavl<strong>je</strong>ni dio staništa indirektnoovisi o vo<strong>do</strong>staju Dunava i Drave, a pri<strong>je</strong> svega o razinipodzemnih voda. Ono se svojim istočnim di<strong>je</strong>lomnaslanja na Dunav, a južnim di<strong>je</strong>lom prot<strong>je</strong>če ri<strong>je</strong>kaDrava. Ove ri<strong>je</strong>ke, kako u prošlosti, tako i danas, dajuglavno obil<strong>je</strong>ž<strong>je</strong> hidrografskih uv<strong>je</strong>ta ovom području.One su duž svojih tokova, mi<strong>je</strong>njajući korito, formiraleri<strong>je</strong>čne rukavce kojima voda ulazi, plavi i povlači se izplavnog područja. Neki od rukavaca, danas su već ods<strong>je</strong>čeniod ri<strong>je</strong>čnih korita i pretvoreni u tzv. »mrtva<strong>je</strong>«u kojima se voda zadržava ti<strong>je</strong>kom ci<strong>je</strong>le godine. Uzto, ci<strong>je</strong>lo područ<strong>je</strong> <strong>je</strong> ispresi<strong>je</strong>cano brojnim kanalimaod kojih <strong>je</strong> najizrazitiji i za ovo područ<strong>je</strong> najznačajniji,Hulovski kanal. Kod porasta vo<strong>do</strong>staja u ri<strong>je</strong>čnim koritima,voda se navedenim hidrokomunikacijama širii postupno, kraće ili duže vri<strong>je</strong>me plavi ci<strong>je</strong>lo područ<strong>je</strong>.U središn<strong>je</strong>m di<strong>je</strong>lu staništa sm<strong>je</strong>šteno <strong>je</strong> Kopačko<strong>je</strong>zero ko<strong>je</strong> zadržava vodu ti<strong>je</strong>kom ci<strong>je</strong>le godine,a spo<strong>je</strong>no <strong>je</strong> s <strong>je</strong>dnom izraženijom depresijom, kojasamo u vrlo jakom sušnom raz<strong>do</strong>blju nema vode, <strong>do</strong>kse gotovo ci<strong>je</strong>le godine voda zadržava u njoj (Bi<strong>je</strong>lo<strong>je</strong>zero).Kvaliteta tla za <strong>je</strong>lensku divljač <strong>je</strong> izvanredna,kako s aspekta proizvodn<strong>je</strong> biljne mase za ispašu um<strong>je</strong>secima vegetaci<strong>je</strong>, tako i s aspekta nadmorske visine.Kako <strong>je</strong> <strong>je</strong>lenska divljač papkar, <strong>mora</strong> se uzeti uobzir i mekoća tla koja smanju<strong>je</strong> mogućnost ozl<strong>je</strong>da iolakšava kretan<strong>je</strong>.Brojne depresi<strong>je</strong> kao i velika količina mulja koji senanosi izli<strong>je</strong>van<strong>je</strong>m Dunava i Drave pogoduju razvojuRitska staništa <strong>je</strong>lenaDnevni odmor kralja <strong>šume</strong>44 Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME
Change language