Najbliže je do mora u - Hrvatske šume
Najbliže je do mora u - Hrvatske šume
Najbliže je do mora u - Hrvatske šume
- No tags were found...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
vo ko<strong>je</strong> uKelti su v<strong>je</strong>rovali da ako trudna ženarasprostre tkaninu ispod stabla vrbe tese na nju skupi otpalo lišće, imat ćelak porod.ra ženstvenost<strong>do</strong>gađajiMađarskišumariu HrvatskojMEĐUNARODNARAZMJENAPiše: V. PlešeFoto: B. PlešeU okviru višegodišn<strong>je</strong> međunarodne suradn<strong>je</strong> šumarskihfakulteta iz Zagreba i Soprona u Mađarskoj, potkraj lipnjau Hrvatskoj <strong>je</strong> boravila grupa mađarskih studenata idiplomiranih inžen<strong>je</strong>ra šumarstva, predvođena prof. dr.sc. Janosom Rumpfom. U pratnji <strong>do</strong>maćina, prof. dr. AnteKrpana, gosti su uz stručni dio, upoznali i dio turističkokulturneponude naše zeml<strong>je</strong>Stručni dio ekskurzi<strong>je</strong> realiziran <strong>je</strong> napodručju Nastavno-pokusnog šumskogob<strong>je</strong>kta Zalesina Šumarskog fakulteta (ugospodarskim <strong>je</strong>dinicama Belevina i Kupjačkivrh), gd<strong>je</strong> su se upoznali s načinom gospodarenjaprebornim šumama. Pos<strong>je</strong>tili su i <strong>šume</strong>Kod Slavena smatrana <strong>je</strong> sretnim drvom.U istočnih Slavena bio <strong>je</strong> običaj da žene nerotkin<strong>je</strong><strong>je</strong>du vrbine pupoljke, <strong>je</strong>r će na tajnačin lakše zatrudn<strong>je</strong>ti. Vrbini pupoljci <strong>je</strong>li suse i kao zaštita od zla, a u istu svrhu šibalose ti<strong>je</strong>lo vrbovim granama.Danas vrbe rastu i kite perivo<strong>je</strong> i ulicemnogih hrvatskih gra<strong>do</strong>va.U mnogim bosanskim selima od vrbe seizrađuju svirale. Svirajući svirale, narod obilazisela i t<strong>je</strong>ra zle duhove.Kod nas <strong>je</strong> štovan<strong>je</strong> vrbe posebno vezanouz običa<strong>je</strong> u s<strong>je</strong>verozapadnim di<strong>je</strong>lovima<strong>Hrvatske</strong>, <strong>do</strong>lazak prol<strong>je</strong>ća i obil<strong>je</strong>žavan<strong>je</strong>Jur<strong>je</strong>va. Vrbove grane beru se navečer uočipraznika, pa se njima kite kuće i gospodarskiob<strong>je</strong>kti. Vrbovim se granama udara po ti<strong>je</strong>lu,<strong>je</strong>r <strong>je</strong> to zdravo. Na samo Jur<strong>je</strong>vo ide se nari<strong>je</strong>ku, posebno na m<strong>je</strong>sta gd<strong>je</strong> pršti voda,pa se tu ljudi umivaju i zamahuju vrbovimgranama.Za Jur<strong>je</strong>vo u Ivanečkom kraju (krajpodno planine Ivančice), pastiri su kitilirogove krava stavljajući im vi<strong>je</strong>nce od vrbovihgrančica u koji su upletali jur<strong>je</strong>vskocvi<strong>je</strong>će. Povorka okićenih krava praćenabosonogim pastirima koji su »fućkali« vrbovimsviralama kretala se kroz središtem<strong>je</strong>sta. Posli<strong>je</strong> te procesi<strong>je</strong> svaki pastir bisa svojom kravom odlazio u svo<strong>je</strong> dvorište.Vi<strong>je</strong>nci su se sa krava skidali pred štalama,tri puta se njima zamahivalo i bacilo prekokrova. To <strong>je</strong> bilo za sreću i zdravl<strong>je</strong> krava itelaca. Ovaj običaj u narodu bio <strong>je</strong> poznatkao »ženidba krava«.Jur<strong>je</strong>vo <strong>je</strong> i praznik prol<strong>je</strong>ća, ali i najavanove gospodarske godine. Obil<strong>je</strong>žava se ikao »pastirski dan«, <strong>je</strong>r se tada krave prviput izvode na pašu.Danas vrbe rastu i kite perivo<strong>je</strong> i ulicemnogih hrvatskih gra<strong>do</strong>va (Zagreba, Osi<strong>je</strong>ka,Karlovca, Zadra, Belišća). U Samoboru <strong>je</strong>tradicija sadn<strong>je</strong> vrba u parkovima grada staraviše od 200 godina, sazna<strong>je</strong>mo iz članka»Šumsko bogatstvo Samobora« akademikaDušana Klepca.U parku prirode Kopački rit <strong>je</strong>dna od najl<strong>je</strong>pšihi najzastupl<strong>je</strong>nijih šumskih za<strong>je</strong>dnica<strong>je</strong> šuma bi<strong>je</strong>le vrbe.Ovo prekrasno drvo nadahnulo <strong>je</strong> imnoge p<strong>je</strong>snike, koji su o njoj isp<strong>je</strong>vali p<strong>je</strong>sme,a i ulice i m<strong>je</strong>sta u Hrvatskoj po njojsu <strong>do</strong>bila ime. Imena m<strong>je</strong>sta u našoj zemljikoja su po njoj <strong>do</strong>bila ime su: Vrbani (krajPoreča u Istri), Vrbica (m<strong>je</strong>sta kraj Đakovai B<strong>je</strong>lovara), Vrbnik (otok Krk), Vrbno (Bednja),Vrbovska (otok Hvar), Vrbovsko (Gorskikotar), Vrbovac (Daruvar), Vrbovec, Vrbovo(Zlatar), Vrbovo Posavsko (Velika Gorica),Vrba (pokraj Slavonskog Broda). U sus<strong>je</strong>dnojBosni i Hercegovini ri<strong>je</strong>ka Vrbas <strong>do</strong>bila<strong>je</strong> po njoj ime.Mnogi <strong>je</strong> vole kao dekorativnu vrstu, pa<strong>je</strong> ukras mnogih okućnica i vrtova. Jedna <strong>je</strong>od najl<strong>je</strong>pših vrsta drveća. Svojim cvatomu prol<strong>je</strong>će (cica macama) ukrašava prirodu.L<strong>je</strong>ti <strong>je</strong> svojom krošnjom prekrasan ukraskrajobrazu, posebice ako se nalazi u blizinipotoka ili ri<strong>je</strong>ke, gd<strong>je</strong> zrcal<strong>je</strong>n<strong>je</strong>m u vodistvara romantični ugođaj.Mađarski šumari na terenimaŠumari<strong>je</strong> Crni lugNacionalnog parka Risnjak te delničku podružnicu,Šumariju Crni lug. Tu ih <strong>je</strong> pozdravio i upoznaos »osobnom kartom« Uprave šuma zam<strong>je</strong>nikvoditelja Vla<strong>do</strong> Curl, a upravitelj šumari<strong>je</strong> Crni lugZvonimir Pršle s ra<strong>do</strong>m i poslovan<strong>je</strong>m Šumari<strong>je</strong>.O problematici proizvodn<strong>je</strong>, uređivanja šuma iekologiji govorili su im rukovoditelji od<strong>je</strong>la DenisŠtimac, Boris Pleše i Željko Kauzlarić. Šumarskistručnjaci iz delničke Podružnice govorili su im io problematici uzgoja i zaštite prebornih šuma,iskorištavanju, mehaniziran<strong>je</strong>m ra<strong>do</strong>va u šumarstvute načinima gradn<strong>je</strong> šumskih cesta.Mađarski šumari su pos<strong>je</strong>tili i pilanu u Gerovute se upoznali s ra<strong>do</strong>m Centralnog mehaniziranogstovarišta.Ti<strong>je</strong>kom petodnevnog boravka u našoj zemljipos<strong>je</strong>tili su Istru i Hrvatsko primor<strong>je</strong> i Nacionalnipark Plitvička <strong>je</strong>zera. Razgledali su niz prirodnihl<strong>je</strong>pota poput Senjske Drage, te se upoznali s kulturnombaštinom gra<strong>do</strong>va Senja, Novog Vino<strong>do</strong>lskogi Crikvenice.Posl<strong>je</strong>dn<strong>je</strong>g dana boravka u našoj zemlji pos<strong>je</strong>tilisu Šumarski institut Jastrebarsko i razgledalirasadnik koji radi u okviru ovog Instituta.Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME 53
Change language