Najbliže je do mora u - Hrvatske šume

povijest šumarstvaFELJTON / IZ POVIJESTIŠUMARSTVA SLAVONIJE (3)Piše: Antun Z. LončarićFoto: ArhivaBrodska imovna općigospodarskog i kultuPoslijerazvojačenjaVojne krajine,šume supripalepukovnijamana njihovimpodručjima, pasu tako šumena prostoruod Lipovljanapa do gotovopred GradiškupripaleBrodskojpukovniji, te jeubrzo Brodskaimovna općinapostalasinonimomuspješnogšumskoggospodarakojeg se još idanas pamti uovim krajevimaIzrada francuske dužice (crtež A. Danhelovsky)Kada je znatno porasla cijena drvu, zbog nestašicešuma u zapadnoj Europi, uslijed prekomjernogiskorišćivanja šuma, te sve većompotrebom drva za izgradnju željezničkih pruga,Dvorska kancelarija Austro-Ugarske Monarhije, naslutilaje znatne koristi od velikih površina prekrivenihstarim šumama u Vojnoj krajini, posebno u istočnojSlavoniji.Do tada se iz slavonskih prostranih hrastovih šumauglavnom snabdijevalo stanovništvo Vojne krajine išuma sjekla za proizvodnju pepeljike ili potaše. Drvnagrađa se proizvodila samo u dolinama velikih rijekazbog lakšeg izvoza.Stihijsko iskorišćivanje šuma na našim prostorimai stanje šuma najbolje je opisao nadšumar KarloKos 1847. g.: »Neizcrpljivo množtvo hrvatskih šumahsve ide na manjak, dapače ih je na mnogih mjestihsasvim ponestalo, dočim se drvah sve više potrebuje, aciena im se sve to više skače. Veliki diel šumah je okrčeni pretvoren u livade i oranice… Skrajnje je daklevrieme, da se i kod nas zavede umno šumarenje, akonećemo da sasvim zatremo našu goru.«Njegovi zapisi uglavnom su se odnosili na zapadnidio hrvatskih šuma, gdje je kapitalističko iskorišćivanješuma bilo većeg opsega. Naime, riječki poduzetnik LudovikAndrea Adamich imao je poslovni ugovor s francuskimtrgovcima drveta koji su otkrili kako hrastovadrvna masa iz okolice Karlovca ima posebnu kvalitetuza izradu bačava za francuske vinarije. Ta je proizvodnjauzela tolikog maha da se sječa hrastovih šuma širilana istok sve do slavonskih šuma.Revolucionarna 1848. godina s ukidanjemkmetstva u civilnim sjeverozapadnim dijelovima Hrvatskedovodi i dopromjena odnosai prema šumamana području Vojnekrajine. Opći šumskizakon iz 1852.g. nastao je iz potrebesprečavanjapojačanog iskorišćivanjašuma.Proizvodnja dužicaza bačve postalaje najvažnijaproizvodnja, jer jeu Europi došlo donaglog razvoja vinarstva,a sirovineje ponestalo. Osimtoga, jeftina radnasnaga i sirovina u našim krajevima donosila je strancimavelike zarade.Poslije Bečke izložbe 1857. godine na kojoj sustranci upoznati s kvalitetom naše hrastovine, dolazido većeg izvoza drva iz Slavonije. Već 1866. zabilježenoje da je količina od 22 – 25 milijuna dužicaizvezena iz Slavonije, i to uglavnom za Francusku,ali je otpočeo i izvoz za njemačke vinarije. Dolazido naglog zapošljavanja mjesnog stanovništva, au nedostatku radnika kasnijih se godina zapošljavaradna snaga i iz Like, Slovenije, Gorskog kotara, Slovačkei Dalmacije. Tako u izvještaju Trgovačko–obrtničkekomore u Osijeku za 1881. g. vidimo podatakkako je u šumama Slavonije uposleno već od 6.000do 8.000 radnika.Osim dužica, naglo je porasla proizvodnja građevinskogdrveta te drvo za brodogradnju. Uskoro sepojavljuju i prve pilane, 1837. g. u Vrbanji, Nuštru, Šodolovcima,Osijeku i drugim mjestima. O značenju eksploatacijeslavonskih hrastovih šuma govori i podatakkako je 1873. g. Adolf Danhelovsky izdao poseban priručniks uputama za njihovo iskorišćivanje. On u njimanavodi kako su glavni proizvodi, francuska i njemačkadužica, planke i drugo pilansko drvo, kolarsko drvo,sitno cijepano drvo i drugi sitni drvni proizvodi.Radi racionalnijeg korištenja tih šuma izdavani surazni propisi i zakoni. Jedna je takva zakonska uredbao šumama ona iz godine 1769. Marije Terezije na hrvatskomjeziku, kojom se ograničavaju količine drvakoje su namijenjene krajišnicima. Status graničara semijenja jer nema više opasnosti od Turaka, on postajemanje zanimljiv za Bečki Dvor, pa mu se i ukidajupovlastice.Austro-ugarskom nagodbom 1867. g. Ugarska nijeuspjela dobiti i vlast nad područjem hrvatskog dijelaVojne krajine, jer je ona pripojena Banskoj Hrvatskoj.Godina 1871. značajna je za hrvatsko šumarstvozbog tri razloga. Prvi je početak razvojačenja Vojnekrajine, drugi događaj je postavljanje jednog šumarskogstručnjaka za šumarskog izvjestitelja u Odjelu zaunutarnje poslove Zemaljske vlade, a treći značajan jedokument »Privremena naredba o upravi, gospodarenjui uživanju općinskih šumah u kraljevinah Hrvatskoji Slavoniji« od 4. ožujka 1871. godine.Tijekom razvojačenja Vojne krajine, čija provedba jetrajala nekoliko godina, rješavalo se pitanje i odnosadržave i krajišnika s obzirom na njihove dotadašnje povlastice.To pitanje obuhvaćeno je zakonom »O ustanovahza odkup prava na drvlje, pašu i uživanje šumskihproizvoda, što krajiški stanovnici imaju u državnihšumah, nalazeći se u vojnoj Krajini« koji je donesen8. lipnja 1871. Prema tom Zakonu, poznatom i kao48 Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME