12.07.2015 Views

Najbliže je do mora u - Hrvatske šume

Najbliže je do mora u - Hrvatske šume

Najbliže je do mora u - Hrvatske šume

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

ENERGIJA IZ ŠUMSKE BIOMASEU 2010. godini i <strong>do</strong> 3 milijuna m 3šumske biomase!Fosilnakorištenja biomase ko<strong>je</strong> <strong>do</strong>nose mogunost poveanjazaposlenosti.Latvija LatvijaFinskaŠvedskaDanskaPortugalEstonijaAustrijaLitva LitvaSlovenijaPoljskaFrancuskaEU EUHrvatskaHrvatskaŠpanjolskaMađarska MaarskaGrčka GrkaČeška eškaN<strong>je</strong>mačka N<strong>je</strong>makaNizozemskasu goriva osigurala gospodarskirazvitak u 20. stol<strong>je</strong>ću, ali i izazvala velikeklimatske prom<strong>je</strong>ne. Zbog toga <strong>je</strong> glavnicilj energetske politike Europske komisi<strong>je</strong>razvoj obnovljivih izvora energi<strong>je</strong> u vremenuUdio šumske biomase u ukupnoj potrošnji – Premda uporabaKao najvažni<strong>je</strong> prednosti veće uporabe ko<strong>je</strong> sli<strong>je</strong>di nakon nafte. Očeku<strong>je</strong> se da će udio obnovljivih izvoraenergi<strong>je</strong> šumske biomase biomase kao energenta u Hrvatskoj mr. energi<strong>je</strong> ima stalno dugu rasti, tradiciju pa ni<strong>je</strong> pret<strong>je</strong>rano 21. stol<strong>je</strong>će nazvatiDun<strong>do</strong>vić <strong>je</strong> naveo ekološke prednosti(obnovljivost sud<strong>je</strong>lovala i potrajnost) s gd<strong>je</strong> gotovostol<strong>je</strong>ćem obnovljive energi<strong>je</strong>. Hrvatska koja <strong>je</strong> siromašna(1965. godinefosilnim25gorivima,posto ukupnes drugepotrošn<strong>je</strong><strong>je</strong> strane prilično bogata obnovljivim<strong>je</strong> opterećen<strong>je</strong> atmosfere s CO 2pri korištenjuenergi<strong>je</strong>), biomase kao danas goriva gotovo ogr<strong>je</strong>vno zanemarivo, drvo <strong>do</strong>k pokriva izvorima energi<strong>je</strong> samo 4 čiji posto se potencijal, (!), međutim, ne<strong>do</strong>voljnosu fosilna goriva odgovorna 80 posto za zagrijavan<strong>je</strong>planeta i to Zeml<strong>je</strong>; na tradicionalan zatim gospodar-i perspektivi neuinkovit uporabe nain. šumske biomase u Republici Hrvatskojiskorištava, rekao <strong>je</strong> mr. Josip Dun<strong>do</strong>vić govoreći o potencijalimapotrošn<strong>je</strong>,ske prednosti biomase iz šumarstva, drvneUkupna industri<strong>je</strong> potrošnja i poljoprivrede energi<strong>je</strong> među ko<strong>je</strong> spada u Hrvatskoj u 2006. godini iznosi Važnost energetskog korištenja biomaseprepoznala <strong>je</strong> Vlada RH <strong>do</strong>nošen<strong>je</strong>msman<strong>je</strong>n<strong>je</strong> uvoza fosilnih energenata, povećan<strong>je</strong>PJ. energetske Od toga neovisnosti se i sigurnosti uvozi op­49 posto (80 posto nafte, 100 više zakonskih m<strong>je</strong>ra kojima potiče proiz­410,56skrbe energijom, što <strong>je</strong> <strong>je</strong>dan od strateškihvodnju i korišten<strong>je</strong> bioenergi<strong>je</strong>, u čemu naglašenuulogu ima Fond za zaštitu okoliša ipostoproblemaugl<strong>je</strong>na,svake zeml<strong>je</strong>.39Premapostopredviđanjimaprirodnog plina i 46 posto elektrineovisnost <strong>Hrvatske</strong> u uvozu energi<strong>je</strong> porast ćeenergetsku učinkovitost koji potiče energetskokorišten<strong>je</strong> biomase od 2004. godine. Op­energi<strong>je</strong>).sa sadašnjih 50 posto uvoza na više od 70posto u 2030. godini. U protekle tri godinećinama i gra<strong>do</strong>vima Fond da<strong>je</strong> bespovratnaHrvatska (si<strong>je</strong>čanj <strong>je</strong> 2005. potpisnica – si<strong>je</strong>čanj 2008.) ci<strong>je</strong>ne Kyoto nafte protokola i zbog svog globalnog sredstava <strong>do</strong> 30 posto vri<strong>je</strong>dnosti investici<strong>je</strong>porasle su za oko 120 posto (od 43 na 95pro<strong>je</strong>kata na biomasu ili najviše <strong>do</strong> 1,7 mil.ut<strong>je</strong>cajaameričkihna<strong>do</strong>laraprom<strong>je</strong>nuza barel), a ci<strong>je</strong>neklimeprirodnogtreba <strong>do</strong> 2008./2012. smanjitikuna. I Ministarstvo regionalnog razvoja,emisijuplina zafosilnogviše od 70 posto!COTu su i socijalne2 za 5 posto u odnosu na 1990. godinu.šumarstvaNakoni vodnog gospodarstva, Upravaprednosti korištenja biomase ko<strong>je</strong> <strong>do</strong>noseJosipza drvnu industriju, <strong>do</strong>ni<strong>je</strong>lo <strong>je</strong> Operativnigotovo mogućnost desetogodišn<strong>je</strong>g povećanja zaposlenosti. konstantnog Dun<strong>do</strong>vić rasta (1994. – 2003.), program razvoja industri<strong>je</strong>, prerade drva RHUdio šumske biomase u ukupnoj potrošnjiCO – 2 Premda se stabilizirala uporaba energi<strong>je</strong> šumske u posl<strong>je</strong>dn<strong>je</strong> Hrvatska potpisnica tri godine Kyoto protokola na i razini 2007. godini <strong>do</strong>di<strong>je</strong>lilo 41,1 mil. kuna bespo­(2006. – 2010.) te putem javnog nat<strong>je</strong>čaja uemisijabiomase u Hrvatskoj ima dugu tradiciju zbog svog globalnog ut<strong>je</strong>caja na prom<strong>je</strong>nu vratne kapitalne pomoći, od čega pedesetod oko (1965. 23 godine Mt. sud<strong>je</strong>lovala s gotovo 25 posto klime treba <strong>do</strong> 2008./2012. smanjiti emisiju i <strong>je</strong>dnom pro<strong>je</strong>ktu vezanom uz korišten<strong>je</strong>ukupne potrošn<strong>je</strong> energi<strong>je</strong>), danas ogr<strong>je</strong>vno fosilnog CO 2za 5 posto u odnosu na 1990. drvnih ostataka.Po ud<strong>je</strong>lu drvo pokriva biomase samo 4 posto lanica (!), potrošn<strong>je</strong>, EU i to i RH godinu. (%) Nakon u ukupnoj gotovo desetogodišn<strong>je</strong>g potrošnji Iako se Hrvatska po šumovitosti nalazina tradicionalan neučinkovit način.konstantnog rasta (1994. – 2003.), emisija u samom europskom vrhu, uglavnom zbogenergi<strong>je</strong> Ukupna u 2004. potrošnja Hrvatska energi<strong>je</strong> u Hrvatskoj se nalazi CO 2se stabilizirala na 12. u m<strong>je</strong>stu.posl<strong>je</strong>dn<strong>je</strong> tri godine slabih saznanja o modernom načinu korištenjabiomase kao energenta, zaosta<strong>je</strong> u pro­u 2006. godini iznosi 410,56 PJ. Od toga se na razini od oko 23 Mt.uvozi 49 posto Udio (80 posto biomase nafte, 100 lanica posto Po EU ud<strong>je</strong>lu i RH biomase (%) članica u ukupnojEU i RH (%) u izvodnji krute biomase, biogoriva i bioplinaugl<strong>je</strong>na, 39 posto prirodnog plina i 46 posto ukupnoj potrošnji energi<strong>je</strong> u 2004. Hrvatska za EU, istaknuo <strong>je</strong> u nastavku izlaganja mr.električne energi<strong>je</strong>).se nalazi na 12. m<strong>je</strong>stu.Dun<strong>do</strong>vić. Hrvatska danas raspolaže s kvalitetnimi prirodnim šumama, čijim potraj­potrošnji energi<strong>je</strong> u 2004.Udio biomase članica EU i RH (%) u ukupnoj potrošnji energi<strong>je</strong> u 2004. nim gospodaren<strong>je</strong>m nastaju velike količine35šumske biomase za mehaničku preradu itehničku uporabu.30Tu <strong>je</strong> i oko 181.000 ha neobraslog šumskogzemljišta za podizan<strong>je</strong> energetskih kulturakratke ophodn<strong>je</strong>. Zbog toga su <strong>Hrvatske</strong>25<strong>šume</strong> još 2002. godine uspostavile međunarodnusuradnju o uporabi drva kao energentas Bavarskom, Kompetencijskim cen­20trom za obnovljive sirovine C.A.R.M.E.N.e.V.15iz Straubinga, a od si<strong>je</strong>čnja 2005. godine i sAustrijom, Austrijskom udrugom za biomasu.Jedan <strong>je</strong> od rezultata te suradn<strong>je</strong> i osni­10van<strong>je</strong> <strong>Hrvatske</strong> udruge za biomasu, sekcija5HŠD-a, 2005. godine.Mr. Dun<strong>do</strong>vić pods<strong>je</strong>tio <strong>je</strong> i da <strong>je</strong> novom0Šumskogospodarskom osnovom područja2006. – 2015. planirano povećan<strong>je</strong> etataprethodnog prihoda za 1,2 mil. m 3 godišn<strong>je</strong>ŠpanjolskaItalijaItalijaSlovačka SlovakaBelgijaIrskaUK UKLuksemburgLuksemburgCipar CiparBroj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!