12.07.2015 Views

Najbliže je do mora u - Hrvatske šume

Najbliže je do mora u - Hrvatske šume

Najbliže je do mora u - Hrvatske šume

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

<strong>je</strong>ga se pruža spektakularan pogled na gradu podnožju Anda. U<strong>je</strong>dno, na toj <strong>je</strong> sti<strong>je</strong>nišpanjolski osvajač Pedro de Valdivia udariotemel<strong>je</strong> budućoj pri<strong>je</strong>stolnici Čilea 1541. godine,gradu koji <strong>je</strong> danas izrastao u modernumetropolu koja ima dušu i karakter.Samo 120 km s<strong>je</strong>verozapadno od Santiaganalazi se <strong>je</strong>dan od najzanimljivijih gra<strong>do</strong>vaJužne Amerike, kulturna pri<strong>je</strong>stolnicaČilea, grad pod UNESCO-vom zaštitom, teNerudina pacifička draga, Valparaiso. Grad <strong>je</strong>sm<strong>je</strong>šten uz pacifičku obalu, okružen strmimbrdima na kojima se nalaze kuće različitihboja. Da bi se uopće moglo popeti na brda,u Valparaisu su izgradili veliki broj uspinjača– ascensoresa, tako da svako po<strong>je</strong>dino br<strong>do</strong>ima svoj pristup gradu uz pomoć <strong>je</strong>dne oduspinjača. Svako <strong>je</strong> br<strong>do</strong> po nečemu karakteristično,a pogled koji se s njih pruža naPacifik, veličanstven <strong>je</strong>.Valparaiso <strong>je</strong> svo<strong>je</strong> zlatne godine proživljavaou 19. st., sve <strong>do</strong> izgradn<strong>je</strong> Panamskogkanala, <strong>do</strong> kada su sve veze između Atlantikai Pacifika išle kroz Magellanov prolaz, i svasu se plovila zaustavljala u Valparaisu. Tada<strong>je</strong> grad primao veliki broj <strong>do</strong>sel<strong>je</strong>nika koji su,zbog širenja grada, gradili kuće po okolnimbrdima na način kako su naučili u svojim<strong>do</strong>movinama, što <strong>je</strong> stvorilo zanimljivu graditeljsko-arhitektonskum<strong>je</strong>šavinu zbog ko<strong>je</strong><strong>je</strong> Valparaiso <strong>do</strong>šao na UNESCO-vu listu. Tusu svoj obol dali i hrvatski <strong>do</strong>sel<strong>je</strong>nici, pogotovo<strong>do</strong>brosto<strong>je</strong>ća obitelj Baburica, koja<strong>je</strong> početkom 20. st. bila među bogatijimobiteljima u Čileu. Njihova neobična VillaBaburica, danas <strong>je</strong> <strong>je</strong>dan od kulturnih simbolaValparaisa.Nakon Čilea, povratak u Argentinu.Htio sam vid<strong>je</strong>ti još dva m<strong>je</strong>sta u zapadnojArgentini. Jedno od njih <strong>je</strong> svetište DifuntaCorrea u blizini San Juana, a drugo <strong>je</strong> kolonijalnigrad Cor<strong>do</strong>ba.60 km istočno od San Juana, uselu Vallecito, nalazi se <strong>je</strong>dno odnajfascinantnijih kulturno-religijskihfenomena Argentine, Difunta Correa.San Juan <strong>je</strong> mali prašnjavi grad usred pustin<strong>je</strong>koji turistima nema gotovo ništa zaponuditi. No svega 60 km istočno, u seluVallecito nalazi se <strong>je</strong>dno od najfascinantnijihkulturno-religijskih fenomena Argentine,Difunta Correa. Legenda kaže da <strong>je</strong> za vri<strong>je</strong>megrađanskog rata 1840. godine DeolindaCorrea potajice pratila bataljun svoga mužakoji se kretao kroz pustinju. Uza sebe <strong>je</strong> imalanešto hrane i vode, te tek rođenog sinčića.Nakon što su se zalihe potrošile, Deolinda <strong>je</strong>preminula, iscrpl<strong>je</strong>na od gladi, žeđi i jakogsunca. Kad su <strong>je</strong> sl<strong>je</strong>deće jutro pronašli seljaci,di<strong>je</strong>te <strong>je</strong> bilo živo zahvaljujući tome što <strong>je</strong>sisalo od mrtve majke. Lokalno stanovništvo<strong>je</strong> to proglasilo ču<strong>do</strong>m i od tada se molitveupućene Difunta Correi ostvaruju. Nju se nesmatra sveticom, već pri<strong>je</strong> nekakvom dušomkoja izvodi čuda. Danas joj ljudi posvećujuVilla Baburica u ValparaisuKatedrala u Cor<strong>do</strong>biLa Moneda <strong>je</strong> središnja zgrada čileanske povi<strong>je</strong>stiBroj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME 35

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!