Najbliže je do mora u - Hrvatske šume
Najbliže je do mora u - Hrvatske šume
Najbliže je do mora u - Hrvatske šume
- No tags were found...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
i<strong>je</strong>tko obliku<strong>je</strong> čistesastojine (jošike) nazamočvarenim terenima,većinom panjače,gd<strong>je</strong> se voda duže nezadržava, ali gd<strong>je</strong> <strong>je</strong> razinapodzemne vodevisoka. Često se javljau m<strong>je</strong>šovitim šumama,unutar sveze hidrofilnih(vlažnih) šuma.U Hrvatskoj <strong>je</strong> šumacrne johe s trušljikom(Frangulo-Alnetum glutinosae)razvi<strong>je</strong>na uPodravini, Podunavlju,Pokuplju i u ci<strong>je</strong>lomdi<strong>je</strong>lu hrvatske Posavine.Na području Po-Di<strong>je</strong>lovi biljkedravine, u okolici Đurđevca,posto<strong>je</strong> dvi<strong>je</strong>šumske za<strong>je</strong>dnice: crne johe s dugoklasim šašem (Caricielongatae-Alnetum glutinosae) te crne johe i poljskogajasena sa sremzom (Pruno-Fraxinetum). U nas su opisanečetiri asocijaci<strong>je</strong>, no mnogo <strong>je</strong> sastojina u srednjojListovi bi<strong>je</strong>le joheZelena joha, alpska joha(Alnus viridis)Hrvatskoj, posebice južni<strong>je</strong> od Save, ko<strong>je</strong> fitocenološkinisu istražene.Bi<strong>je</strong>la joha (Alnus incana) <strong>je</strong> drvo <strong>do</strong> 25 m visine,ko<strong>je</strong> pretežito raste u s<strong>je</strong>vernoj, srednjoj i istočnojEuropi, a ima <strong>je</strong> i na Kavkazu te u jugozapadnoj Aziji.Pojavlju<strong>je</strong> se uz ri<strong>je</strong>ke i potoke, pretežito planinskihpred<strong>je</strong>la. Krošnja <strong>je</strong> ovalna <strong>do</strong> čunjasta, izrazito gusta,a kora debla svi<strong>je</strong>tlosiva i glatka, kao u bukve. Debloni<strong>je</strong> tako pravilno kao u crne johe, a grane su uglavnomuspravl<strong>je</strong>ne. Kor<strong>je</strong>nski sustav <strong>je</strong> vrlo razvi<strong>je</strong>n, plitakte obuhvaća veliku površinu. Izbojci su pri vrhufino pustenasti, žućkastosmeđi ili sivosmeđi, pokrivenimnoštvom b<strong>je</strong>lkastih lenticela. Pupovi su spiralnorazm<strong>je</strong>šteni, nešto su manji od crne johe i na kraćimstapkama. Listovi su jajoliki, dugi 4-10 cm, široki 3-9cm, ušil<strong>je</strong>nog vrha, o<strong>do</strong>zgo gotovo goli i tamnozeleni,o<strong>do</strong>z<strong>do</strong> sivozeleni <strong>do</strong> modrikastozeleni, gusto dlakavi.Muški i ženski cv<strong>je</strong>tovi su u resama, oblikuju se u <strong>je</strong>seni prezime, cvatu u rano prol<strong>je</strong>će, pri<strong>je</strong> listanja, i 20 danarani<strong>je</strong> od crne johe. Muške rese su smeđe, duge 7-9cm, po 3-5 u grupama na vrhovima izbojaka. Ženskerese imaju oblik malog elipsoidnog češerića, s<strong>je</strong>de ilisu na kratkoj stapci. Plod <strong>je</strong> okruglasti, plosnati oraščić,obavi<strong>je</strong>n neprozirnim uskim krilcem, a kao kod crnejohe sm<strong>je</strong>šten <strong>je</strong> u jajastim, odrven<strong>je</strong>lim češerićima.Dozri<strong>je</strong>va u listopadu.Za pošumljavan<strong>je</strong> goleti – Bi<strong>je</strong>lajoha ni<strong>je</strong> osobito zaht<strong>je</strong>vna uodnosu na kvalitetu tla, uspi<strong>je</strong>va nap<strong>je</strong>ščanim i ilovastim tlima, uz hladni<strong>je</strong>ri<strong>je</strong>ke, potoke i planinske izvore.Raste i na suhim vapnenačkim tlimapa <strong>je</strong>, kao pionirska vrsta, prikladna iza pošumljavan<strong>je</strong> goleti. Ne voli područjasa stagnirajućom vo<strong>do</strong>m, tvorećiza<strong>je</strong>dnicu Alnetum incanae, kojazauzima položa<strong>je</strong> iznad staništa crnejohe, od 500 – 1300 m nadmorskevisine. Zastupl<strong>je</strong>na <strong>je</strong> i u m<strong>je</strong>šovitimsastojinama sa crnom johom, na neznatnonižim nadmorskim visinama.Premda <strong>je</strong> vrsta sv<strong>je</strong>tla (heliofit), ipakpodnosi veću zas<strong>je</strong>nu nego breza itrepetljika. Ri<strong>je</strong>tko <strong>do</strong>živi starostveću od 50 godina. U Hrvatskoj rasteuz ri<strong>je</strong>ke i potoke, posebice uGorskome kotaru, u <strong>do</strong>lini Kupe, teu Podravini, za<strong>je</strong>dno s bi<strong>je</strong>lom topolom,bademastom, košaračkom isivom vrbom, a u Slavoniji se vrlori<strong>je</strong>tko pojavlju<strong>je</strong>.Zelena joha, alpska joha (Alnusviridis) <strong>je</strong> planinski grm s<strong>je</strong>vernogum<strong>je</strong>renog i hladnoga pojasagotovo c<strong>je</strong>lokupne zemaljske kugle,koji naraste u visinu <strong>do</strong> 3 m. U središnjojEuropi n<strong>je</strong>n areal obuhvaćaAlpe, Karpate, Sudete i po<strong>je</strong>dinapodručja Balkanskoga poluotoka.Neri<strong>je</strong>tko se javlja na gornjoj granicišumske vegetaci<strong>je</strong>, a po<strong>je</strong>dinačno<strong>do</strong>segne visinu i <strong>do</strong> 2000 m nadmorem. Ima gustu krošnju, vanjskimizgle<strong>do</strong>m pods<strong>je</strong>ća na planinski bor,a snažno se zakor<strong>je</strong>nju<strong>je</strong>. Izbojci suspljošteni, oštrih dvostrukih bri<strong>do</strong>va,pustenasti, s po<strong>je</strong>dinačnim,ri<strong>je</strong>tkim, duguljastim i uzdignutimlenticelama; svi<strong>je</strong>tlosmeđe su <strong>do</strong>Na područjuPodravine, u okoliciĐurđevca, dvi<strong>je</strong> sušumske za<strong>je</strong>dnice:crna joha sdugoklasim šašem(Carici elongatae-Alnetum glutinosae)te crna joha i poljskijasen sa sremzom(Pruno-Fraxinetum).Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME 31
Change language