Najbliže je do mora u - Hrvatske šume
Najbliže je do mora u - Hrvatske šume
Najbliže je do mora u - Hrvatske šume
- No tags were found...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
dani hrvatskog šumarstvaPOVRŠINE ZA BIOENERGIJUPremda neodrživi izvori energi<strong>je</strong>, uglavnomnafta i plin, još uvi<strong>je</strong>k prevladavaju,njihove zalihe su ograničene, sveskuplji su i sve više <strong>do</strong>lazi <strong>do</strong> izražajanjihov štetan ut<strong>je</strong>caj na okoliš. Stoga razvi<strong>je</strong>nezeml<strong>je</strong> u svi<strong>je</strong>tu i Europska unija drže da obnovljiviizvori energi<strong>je</strong>, hidroenergija, energijav<strong>je</strong>tra, sunčeva energija, geotermalna energijai bioenergija, trebaju, u <strong>je</strong>dnom di<strong>je</strong>lu, zami<strong>je</strong>nitienergiju iz fosilnih izvora, istaknuo <strong>je</strong>akademik Slavko Matić u prikazu Raspoloživepoljoprivredne i šumske površine za proizvodnjubiogoriva u Hrvatskoj, koji <strong>je</strong> pripremio za<strong>je</strong>dnos Franjom Tomićem i Tatjanom Krička.Zbog ograničenih posto<strong>je</strong>ćih površina zaproizvodnju biomase, EU planira u prometu,ti<strong>je</strong>kom nailazećih 30 godina, zami<strong>je</strong>niti naftubiogorivima <strong>do</strong> 25 posto n<strong>je</strong>zine potrošn<strong>je</strong>,rekao <strong>je</strong> akademik te pods<strong>je</strong>tio da i HrvatskaPoljoprivredne površine zauzimajuoko 2,9 milijuna hektara ili 52posto ukupne kontinentalnepovršine <strong>Hrvatske</strong>, a odpotencijalno obradivih površina,obrađu<strong>je</strong> se 55,9 posto ili1,202.000 ha.Akademik Slavko MatićPoljoprivredne površine zauzimaju2,9 milijuna hektaraHrvatska može proizvoditi<strong>do</strong>voljne količine biogorivakao kandidat za članstvo u EU <strong>mora</strong> najpri<strong>je</strong>ispuniti obvezu od 5,75 posto ud<strong>je</strong>la biogoriva,koju ima svaka članica <strong>do</strong> 2010. godine.Hrvatska ima oko 950.000 ha poljoprivrednihpovršina ko<strong>je</strong> se sada ne koriste za uzgojpoljoprivrednih kultura. Nakon melioracijskihzahvata man<strong>je</strong>g ili većeg intenziteta, te <strong>je</strong> površinemoguće koristiti za potrebno povećan<strong>je</strong>poljoprivredne proizvodn<strong>je</strong> i za uzgoj energetskihus<strong>je</strong>va u svrhu proizvodn<strong>je</strong> biogoriva.Poljoprivredne površine zauzimaju oko2,9 milijuna hektara ili 52 posto ukupne kontinentalnepovršine <strong>Hrvatske</strong>, a od potencijalnoobradivih površina, obrađu<strong>je</strong> se 55,9 postoili 1,202.000 ha. Ako se isključe pašnjaci, tadaobradive površine iznose samo 50,8 posto ili1,092.000 ha. U svakom slučaju, raspoloživepoljoprivredne površine slabo se koriste, austo ostvaru<strong>je</strong> se niska razina poljoprivredneproizvodn<strong>je</strong>, <strong>je</strong>r <strong>je</strong> tehnologija na nižoj razininego u razvi<strong>je</strong>nim zemljama. Posl<strong>je</strong>dice togstanja su poznate – ne<strong>do</strong>statak potrebnihpoljoprivrednih proizvoda, velik uvoz hranei visoke ci<strong>je</strong>ne. Povećan<strong>je</strong> poljoprivredneproizvodn<strong>je</strong> moguće <strong>je</strong> ostvariti korišten<strong>je</strong>mposto<strong>je</strong>ćih 947.080 ha potencijalno obradivihpovršina, kao i prim<strong>je</strong>nom suvremenih tehnologijana sadašnjim obradivim površinama.Zahvaljujući upravo ovim 947.080 ha nekorištenihpovršina, moguće <strong>je</strong>, uz povećan<strong>je</strong>poljoprivredne proizvodn<strong>je</strong> (hrane) pristupitii uzgoju kultura za proizvodnju biogoriva,ustvrdio <strong>je</strong> akademik Matić.Možda nikad pri<strong>je</strong> pitan<strong>je</strong> obnovljivih izvora energi<strong>je</strong> ni<strong>je</strong> biloaktualno kao danas. U globalnoj energetskoj krizi, kad <strong>je</strong>danbarel nafte na sv<strong>je</strong>tskom tržištu poskuplju<strong>je</strong> iz dana u dan iodavno <strong>je</strong> prešao nekad nezamislivu brojku od 100 američkih<strong>do</strong>lara/barel, i vrtoglavo se i dal<strong>je</strong> pen<strong>je</strong> (140 <strong>do</strong>lara!), i te kako<strong>je</strong> uputno razmišljati o alternativnim izvorima energi<strong>je</strong>. I nesamo razmišljati nego što hitni<strong>je</strong> d<strong>je</strong>lovati. Stoga <strong>je</strong> i tematskarasprava o obnovljivim izvorima i proizvodnji energi<strong>je</strong> ibiogoriva iz biomase, što ju <strong>je</strong> u povodu Dana hrvatskogšumarstva 17. lipnja upriličilo Hrvatsko šumarsko društvo,<strong>do</strong>šla u pravi časOdgovarajućim melioracijskim m<strong>je</strong>ramamoguće <strong>je</strong> pripremiti za poljoprivrednu proizvodnjupovršinu od 2,1 milijun hektara.No uz ove raspoložive površine za poljoprivrednuproizvodnju, Hrvatska ima još441 tisuću ha trajno nepogodnih za uzgojpoljoprivrednih kultura.Mogućnost proizvodn<strong>je</strong> biogoriva– Danas se proizvode tri vrste biogoriva:biodizel, bioetanol i bioplin. Za proizvodnjubiodizela se najviše koristi s<strong>je</strong>me uljarica(uljane repice, so<strong>je</strong> i suncokreta), a prim<strong>je</strong>nomtehnologija druge generaci<strong>je</strong> <strong>do</strong>biva seiz lignocelulozne (drvene) mase te ostataka iotpada u šumarstvu i poljoprivredi.Akademik Matić također <strong>je</strong> rekao da bii Hrvatska, prema direktivi iz EU, sl<strong>je</strong>dećihgodina mogla proizvoditi <strong>do</strong>voljno biogorivai koristiti u prometu: 5,75 posto ukupnepotrošn<strong>je</strong> u 2010. godini, 20 posto u 2020. i25 posto u 2030. godini. Te <strong>je</strong> količine mogućerealizirati i bez uzgoja poljoprivrednihkultura u svrhu proizvodn<strong>je</strong> biodizela i bioetanola,čime bi se moglo svih 947 tisućahektara, koji se sada ne obrađuju, koristitiza povećan<strong>je</strong> poljoprivredne proizvodn<strong>je</strong>,odnosno za proizvodnju hrane.Predviđene količine biogoriva mogle bi seproizvoditi iz sada raspoložive biomase (organskihostataka i otpada) u poljoprivredi i šumarstvu,uvođen<strong>je</strong>m tehnologija proizvodn<strong>je</strong>druge generaci<strong>je</strong>. Prema nekim predviđanjima,potencijalne mogućnosti za proizvodnjubiogoriva u šumarstvu iznose 2,000.000 t/godišn<strong>je</strong>,a da se ne <strong>do</strong>vede u pitan<strong>je</strong> održivogospodaren<strong>je</strong> šumama. Uzmu li se u obzir i realnepotencijalne mogućnosti proizvodn<strong>je</strong> biogorivau poljoprivredi i šumarstvu, zaključio <strong>je</strong>Matić, potrebno <strong>je</strong> pristupiti izradi strategi<strong>je</strong> okorištenju biomase i proizvodnji biogoriva. Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME
Change language