Najbliže je do mora u - Hrvatske šume

južna amerikaPUTOPIS / OD ATLANTIKA DO PACIFIKABoravak uJužnoj AmericizavršavaposjetomČileu, Santiagui Valparaisu,te povratkomu Argentinui obilaskomSan Juanai posjetomkulturnoreligijskomfenomenuArgentine,Difunta CorreaiAtmosfera na ulicama SantiagaSantiago de Chile je grad mladih koji se baveraznoraznim hobijima kojima nerijetko zarađujunovac za život ili studij. Dovoljno je u nedjeljnoposlijepodne prošetati pored Muzeja likovnihumjetnosti gdje se odvija pravo malo kazalište naotvorenom, gdje mladi ljudi izvode plesne i akrobatskepredstave, žonglerske i pantomimičarske izvedbete prodaju rabljenu odjeću kao na buvljaku.Piše: Goran VincencFoto: G. VincencNo pravi je doživljaj otići u noćni provod u boemskučetvrt Barrio Bellavista, gdje se nalazi i La Chascona,kuća Pabla Nerude, danas pretvorena u njegov muzej.Okolo se nalazi velik broj kafića koji rade do sitnih sati ijamče dobar provod uz pijuckanje jednoga od brojnihkvalitetnih čileanskih vina.Od znamenitosti, svakako bi trebalo posjetiti LaMonedu, zgradu koja danas predstavlja čileanski parlament,no u povijesti je često mijenjala svoju funkciju,što joj je dalo značajno mjesto u povijesnim udžbenicima.Izgrađena 1805., u početku je služila za proizvodnjukovanog novca, dok je kasnije preuređena urezidencijalnu predsjedničku palaču. Bila je i središtedogađaja 1973. godine kada je vojnim pučem na vlaststigao zloglasni diktator Gustavo Pinochet, i to nakonnavodnog samoubojstva socijalističkog predsjednikaSalvadora Allendea.Jutarnja šetnja najbolje paše na Plazi de Armas,središnjem trgu Santiaga te okolnim ulicama pretvorenimu pješačke zone. Na trgu se nalazi katedrala izanimljivi spomenik koji podsjeća na poznate ljudskeglave sa Uskršnjih otoka. Malo dalje, niz ulicu Mercednalazi se Casa Colorada, preuređena kolonijalna kućakoja danas služi kao muzej grada Santiaga.No, ako smijem izdvojiti jedno mjesto u gradu kojeturist ne bi smio propustiti, to je svakako Cerro Sta.Lucia, jer nešto slično nisam imao prilike vidjeti nigdje.Naime, radi se o prirodnoj stijeni usred grada, visineizmeđu 13 i 15 katova, koja je danas preuređena u vrtsa platoima na kojima se uzgajaju parkovne kulturedrveća i cvijeća, dok je na samom vrhu vidikovac s ko­Dotaknuti Pacifiku ValparaisuPogled s vidikovca St. Lucije34 Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME