Najbliže je do mora u - Hrvatske šume

život SLAVONSKA LJUBAV PREMA ŠUMIPiše: Antun Zlatko LončarićFoto: Antun Zlatko LončarićNema previše (manjih) mjesta uHrvatskoj koja se mogu pohvaliti stolikim brojem živućih šumarskihinženjera, u odnosu na brojstanovnika, kao što su to Bošnjaciu Slavoniji. Iz Bošnjaka rodomje čak njih jedanaestero, radnoaktivnih. Evo male priče o tojslavonskoj ljubavi prema šumicima. Doseljenici preuzimaju obveze premanovoj vlasti, a za uzvrat dobivaju prvoužitničkopravo. Imaju obvezu čuvanja granicei odlaska u ratove, ali i pravo na korištenjezemlje, drva iz šume za građu i ogrjev te pravopašarenja stoke. Tako su i novi stanovniciBošnjaka, uz život i rad na selu, živjeli uzšumu, jer im je šuma bila sve. Prva veća i organiziranijaiskorišćivanja šuma započela suu vrijeme pepeljarenja – proizvodnje pepelai potaše, koja se koristila za proizvodnju stakla.Tek sredinom 19. stoljeća počinje većeiskorišćivanje drvne mase hrastika za pilane,pa se spominje i prva pilana Josipa Njerša,koji je proizvodio bačve i čabriće za rakiju, akasnije 1867. g. već je podigao i prvu pilanui paromlin. Veća i značajnija sječa hrastovihšuma započinje 1879. godine dolaskom inozemnihdrvoprerađivačkih kompanija. Tu suprije svega Englezi koji u Županji otvarajutvornicu tanina 1883., pa Francuzi i Mađarikoji podižu pilane u Vrbanji. Domaći živaljpronalazi kod njih novi posao, prije svega usječi i izvozu trupaca, u kirijanju posebnimparizerima pa se ubrzo pojedine mjesne zadrugeznatno obogaćuju. Ponestaje radnesnage i dolazi do novih doseljavanja, ali nesamo iz Bosne, već i iz drugih krajeva – Like(Lešići, Dasovići), iz Gorskog kotara – Kranjci(Volf, Ferbežar, Modić, Naglić, Pavlić), ali iMađari, Slovaci, Židovi.Uz demografski procvat žitelja Bošnjaka,dolazi i do ubrzanog razvoja gospodarstvapa Bošnjaci ubrzo postaju iznimnopoznatljivo mjesto u Posavini. Grade se kamenacesta (na drvenoj podlozi) Županja– Bošnjaci – Spačva Tezga, 1880. g. podižuse trgovine i gostionice, općinska gostionica1848., svratište Korber 1886., ali i značajnijejavne zgrade: osnovna škola 1869., sudnica1872., brzojavni i poštanski ured 1883., željezničkapruga Vinkovci – Vrbanja – Gunja1886., zgrada Općine 1901. godine kao i željezničkapruga Vinkovci – Županja – Sava,koja je ukinuta 1969. Ali i u šumama se izgrađujušumske uskotračne pruge, u šumiKragujna za što lakši i brži izvoz sirovina usvim godišnjim dobima. Uz iskorištavanjedrvne sirovine, razvijaju se i obrti koji prerađujumanji dio te sirovine.Vrijeme intenzivnih sječa i iskorišćivanjadrvne sirovine Spačvanskog bazena,na prijelazu 19. i 20. stoljeća, ali i kasnije, uBošnjacima je uvjetovalo niz gospodarskosociološkihpromjena. Dolazak većeg stranogkapitala i radne snage, te veće mogućnostiza rad i zaradu, uvjetovali su bogaćenjestranog, ali i domaćeg stanovništva, te suumnogome unaprijedili život u Bošnjacima,koji su time dobili urbaniji izgled i sadržaje.Najstariji i najvredniji objekt u Bošnjacimaje župna crkva Sv. Martina Biskupa uŠumari iz BošnjakaMjesto Bošnjaci nalazi se na lijevojobali Save, u neposrednoj bliziniŽupanje. To područje bilo jenaseljeno još u rimsko doba, očemu svjedoči i staro rimsko groblje na kojemse stanovništvo sahranjivalo sve do 14.stoljeća. Po prvi put selo Bošnjaci spominjese u predtursko doba, 1476. g., kao jedno odnekolicine manjih naselja uz Savu.Tek protjerivanjem Turaka preko Saveod strane austrougarske vojske pod zapovjedništvomprinca Eugena Savojskog, teoslobađanjem čitave Slavonije i uspostavomaustrougarske vlasti, dolazi do osiguranjagranica i izgradnje vojno-obrambenog sustavagranica. To dovodi do značajnih promjenane samo u vojno-političkom nego i ugospodarskom pogledu. Prije svega u ujedinjenjunekoliko manjih zaselaka u jedno podzajedničkim imenom Bošnjaci, pa od 1755.pratimo i stanovništvo koje je tada premaprvom popisu brojalo tek 970 duša. Stoljećekasnije, 1857., broj se popeo na 3100, 1900.g. na 4622 stanovnika, a 1910. g. Bošnjaci sudosegli najveći broj od 4783 stanovnika, štose kroz zadnjih sto godina nije prestigao, čakse bilježi i slabi pad od Domovinskoga rata.Županjska Posavina i u predturskodoba nije baš bila gusto naseljena, jer je topodručje bilo pod čestim naletima poplavnihvoda Save, što je pogodovalo rastu šuma,poznatih slavonskih hrastika u spačvanskompodručju. Uspostavom Vojne krajine dolazido većeg doseljavanja stanovništva iz prekosavskihpodručja koja su ostala pod Tur-samom središtu mjesta, građena od 1792.do 1794. g. koja je tijekom dva stoljeća višeputa obnavljana i dograđivana. Župni dvorje izgrađen 1827. g. Te je godine izgrađenai prva škola, a druga zgrada osnovne škole,jednokatna zgrada preko puta župne crkve,podignuta je 1869. g., a u njoj se danas nalazinaš Šumarski muzej.Tijekom posljednja dva i pol stoljećarazvoja i prosperiteta, u Bošnjacima je dubokitrag u gospodarstvu i kulturi ostavilona desetke domaćih obitelji, ali i stranih,koje su pripomogle industrijskom razvojumjesta. Ne čudi da je u području bogatomkvalitetnom hrastovom šumom, šumarstvobilo jedna od glavnih gospodarskih grana,da su se mnogi školovali i zaposlili u lokalnojŠumariji, ali i kao stručno kvalificiranišumarski inženjeri otišli i dalje. Zanimljiv jepodatak da je trenutno čak 11 šumarskihinženjera rodom iz ovog slavonskog mjestazaposleno u samoj Šumariji Bošnjaci alii diljem Hrvatske.Iskoristili smo priliku kada su gotovosvi bili na jednome mjestu, na otvorenjuŠumarskog muzeja u Bošnjacima, pa smonapravili i tu rijetku fotografiju. Nedostajesamo najstariji Đuka Babogredac.Pobrojit ćemo ih redom kao na slici: MatoŠarčević, savjetnik u Upravi šuma Vinkovci,odnedavno i voditelj-kustos Šumarskogmuzeja; Ivan Šumanovac, stručni suradnikza sjemenarstvo u Direkciji Hrvatskih šuma;Zvonimir Mišić, voditelj vinkovačke Uprave;Antun Leaković, upravitelj Šumarije Županja;Matej Grigić, savjetnik u UŠP Vinkovci;(gore): Davor Prnjak, načelnik Odjela šumarskeinspekcije u Ministarstvu regionalnograzvoja šumarstva i vodnoga gospodarstvau Zagrebu; Željko Stipanović, stručni suradnikza iskorišćivanje u UŠP Vinkovci; SilvaPerakić, revirnica u Šumariji Gunja; Ivan Juzbašić,završio i položio pripravnički u ŠumarijiLipovac; Zvonimir Šumanovac, revirnik uŠumariji Lipovac.54 Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME