Najbliže je do mora u - Hrvatske šume
Najbliže je do mora u - Hrvatske šume
Najbliže je do mora u - Hrvatske šume
- No tags were found...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
kaotične <strong>šume</strong>?Hrast lužnjak (Quercus robur L.)<strong>je</strong>dnake međusobne udal<strong>je</strong>nosti. Na svakoj plohi oc<strong>je</strong>nju<strong>je</strong>se 24 stabala, osutost (defolijacija) krošn<strong>je</strong>, gubitakbo<strong>je</strong> (discoloracija) asimilacijskih organa te lakoprepoznatljivi (biotički i abiotički) uzroci štete. U RepubliciHrvatskoj za 2005. godinu, proc<strong>je</strong>na oštećenosti3+4 hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) s postotkom većimod 60 posto bilo <strong>je</strong> 3 posto stabala, za 30 postostabala, oštećenost 2, <strong>je</strong> bila između 26-60 posto, za26 posto stabala, oštećenost 1, <strong>je</strong> bila između 11-25posto, a za 26 posto stabala, oštećenost 0 <strong>je</strong> bila između0-10 posto. Značajno oštećenim stablima smatrajuse stabla osutosti krošn<strong>je</strong> iznad 25 posto (oštećen<strong>je</strong>2+3+4). Kritično <strong>je</strong> stan<strong>je</strong> s običnom <strong>je</strong>lom (Abies albaMill.) u kojoj se 77 posto stabala nalazi u nestabilnom ikaotičnom stanju (oštećen<strong>je</strong> 2+3+4). Monitoring stanjaoštećenosti krošanja za 2007. godinu pokazu<strong>je</strong> trendpovećanja oštećenosti svih vrsta drveća. U uv<strong>je</strong>timaglobalnog zatopl<strong>je</strong>nja stan<strong>je</strong> i trend propadanja šuma<strong>je</strong> alarmantan. Trend se može usporiti dijagnozom disipativnestrukture šuma i iskorakom iz krutog linearnogu nelinearno dinamično gospodaren<strong>je</strong> šumama.Teorija disipativnih struktura govori o kretanju odreda prema neredu i sve većoj entropiji. Prema drugomzakonu termodinamike, <strong>do</strong>k entropija raste, energija segubi nepovratno. Rasipan<strong>je</strong> energi<strong>je</strong> koja <strong>je</strong> nepovratnana molekularnoj razini prati suprotan proces uređenogkaosa na subatomskoj razini. Disipativnu strukturu možemoprepoznati u svakoj šumi bez obzira na starost.Dominantna i pre<strong>do</strong>minantna stabla su u stabilnomravnotežnom stanju, sredn<strong>je</strong> sastojinska su u periodičnom,prigušena stabla su u neperiodičnom i nestabilnomstanju, a prigušena stabla s krošnjom koja umireu kaotičnom su stanju. Disipacija se ogleda u borbi zaopstanak. Od početnih uv<strong>je</strong>ta mladih sastojina, kadaimamo oko 10.000 <strong>je</strong>dinki podmlatka, pa sve <strong>do</strong> krajaophodn<strong>je</strong> kada ostane oko 100 stabala, <strong>je</strong>dva 1 posto.Početni uv<strong>je</strong>ti <strong>do</strong> prve kulminaci<strong>je</strong> prirasta presudni suza daljnji razvoj <strong>do</strong>gađanja u šumama. Praćen<strong>je</strong> stanjakrošanja prema stupn<strong>je</strong>vima oštećenja svršeni <strong>je</strong> čin.Sv<strong>je</strong>tska monetarna ekonomija <strong>je</strong> disipativna, disipativna<strong>je</strong> ekonomija Europske uni<strong>je</strong> i disipativna <strong>je</strong>ekonomija Republike <strong>Hrvatske</strong>. Ekonomija hrvatskogšumarstva ovisi o disipativnoj strukturi šuma.Kompleksne <strong>je</strong>dnadžbe kvalitativni su alati za kvantitativnonumeričko predviđan<strong>je</strong> rasta i razvoja šuma.Jednadžbe su univerzalne <strong>je</strong>r se istovremeno određu<strong>je</strong>brzina debljinskog rasta i obavlja dijagnoza disipativnestrukture šuma. Budući debljinski prirast prsnih prom<strong>je</strong>raprognozira se kompleksnom <strong>je</strong>dnadžbom bezbušenja stabala Preslerovim svrdlom. Kompleksnom<strong>je</strong>dnadžbom visinske strukture prognozira se brzinavisinskog rasta i istovremeno obavlja numeričko bonitiran<strong>je</strong>staništa.Priroda se pokorava relativno malom broju temeljnihzakona. Zakoni rasta i razvoja šuma su kompleksne<strong>je</strong>dnadžbe, univerzalni alati za modeliran<strong>je</strong>multidimenzijske dinamike šuma. U uv<strong>je</strong>tima globalnogzatopl<strong>je</strong>nja, poznavan<strong>je</strong> sveobuhvatne zakonitostirasta i razvoja šuma od presudne <strong>je</strong> važnosti za održivogospodaren<strong>je</strong> šumama.Održivo društvo <strong>je</strong> ono ko<strong>je</strong> za<strong>do</strong>voljava svo<strong>je</strong> potrebe,a ne umanju<strong>je</strong> šanse budućim generacijama.Uzgojiti stabilne <strong>šume</strong> u kojima možemo za<strong>do</strong>voljitinaše potrebe, a da ne umanju<strong>je</strong>mo šansebudućim generacijama velik <strong>je</strong> izazov našeg vremena.Spoznaja o sveobuhvatnoj zakonitosti prirode model<strong>je</strong> za iskorak iz sadašn<strong>je</strong>g krutog linearnog gospodarenjau nelinearno multidimenzijsko modeliran<strong>je</strong> radipotrajnog gospodarenja i preventivne zaštite šuma.Na pitan<strong>je</strong> kako zaštititi i održivo gospodariti šumamau uv<strong>je</strong>tima globalnog zatopl<strong>je</strong>nja, moj <strong>je</strong> odgovor:samo znan<strong>je</strong>m, dijagnozom stanja šuma, n<strong>je</strong>gomšuma, poštujući temeljne zakone prirode.Hrast lužnjak rastesto godina, živi stogodina i umire stogodina.Održivo društvo<strong>je</strong> ono ko<strong>je</strong>za<strong>do</strong>voljavasvo<strong>je</strong> potrebe,a ne umanju<strong>je</strong>šanse budućimgeneracijama.Broj 139/140 • srpanj/kolovoz 2008. HRVATSKE ŠUME 43
Change language