Obnovljivi izvori energije - Studija.pdf - Ekologija.ba

16OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE6.2. Nedrvna biomasaNa ogrjevne vrijednosti nedrvne biomasepodjednako utiču udio vlage i pepela. Udiopepela u nedrvenim biljnim ostacima možeiznositi i do 20% pa značajno utiče naogrjevnost. Općenito, supstance koje čine pepeonemaju nikakvu energetsku vrijednost.Tabela 4.Gornja ogrjevna vrijednost i hemijski sastav različite nedrvne biomaseVRSTA NEDRVNEBIOMASEH G ,MJ/kgUDJELI SASTOJAKA, %Pepeo C H N S O P K Mgbambus 15,85 3,98 - - - - - - - -ječam, cijela biljka 17,6 3,7 46,1 6,63 1,24 0,11 42 7,6 15,4 2,5silirani kukuruz 17,1 5,5 47,3 7,54 1,85 0,43 39 - - -kukuruzovina 16,8 5,3 45,6 5,4 0,3 0,04 43 2,2 21,8 4,3slama uljane repice 17 6,5 48,3 6,3 0,7 0,2 38 - - -pšenica, cijela biljka 16,99 3,6 46,5 6,84 1,71 0,13 41 5,8 14,5 2slama pšenice 17,1 5,3 46,7 6,3 0,4 0,01 41 3,1 17 1,5Osim ostale nedrvne biomase, u BiH bi osobituvažnost mogli imati ostaci žitarica. Iskustva izrazvijenih zemalja u Evropi, osobito Danske,pokazuju kako se radi o vrijednom izvoruenergije koji se ne bi trebao zanemariti.Ilustrativan je stoga sljedeći primjer. Nakonberbe kukuruza na obraĎenom zemljištu ostajekukuruzovina, stabljika s lišćem, oklasak ikomušina. Budući da je prosječni odnos zrna imase (tzv. žetveni omjer) 53%/47%, proizlazikako biomase ima približno koliko i zrna. Akose razluče kukuruzovina i oklasak, tada je njihovodnos prosječno 82%/18%, odnosno naproizvedenu 1 t zrna kukuruza dobiva se i 0,89 tbiomase kukuruza što čine 0,71 t kukuruzovine i0,18 t oklaska. Iako je neosporno kako se nastalabiomasa mora prvenstveno vraćati u zemlju,preporučuje se zaoravanje izmeĎu 30 i 50% temase, što znači da za energetsku primjenu ostajenajmanje 30%.6.3. BiodizelBiodizel (RME - Repičin Metil Ester) je motornogorivo koje se dobija iz ulja repice ili iz drugihbiljnih ulja (sojino, konopljino, suncokretovo)esterifikacijom sa metanolom uz dodatakkatalizatora (kalijeva ili natrijeva lužina).Proizvodi se u skoro svim Evropskim zemljama.Bosna i Hercegovina je danas uz Albaniju jedinazemlja u Evropi u kojoj biodizel (kao ni ostalaalternativna goriva) još uvijek nije zaživio u bilokom obliku (proizvodnja, prodaja, potrošnja), iakoje dobro poznato da nemamo svojihkomercijalnih izvora sirove nafte, niti zemnogplina i sve potrebne količine ovih energenatauvozimo.Slika 13. Molekula biodizelaSlika 14. Izgled lanaca biodizela i mineralnog dizela