Obnovljivi izvori energije - Studija.pdf - Ekologija.ba

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE 23sistema. Spremnici topline su takoĎer svidijelovi zgrade, a mogu se koristiti i posebnispremnici.Pri projektiranju i gradnji zgrada sa aktivnim ilipasivnim grijanjem potrebno je što više smanjititoplinske gubitke, jer se toplinskom izolacijommogu povećati energetske uštede ako je dobroizvedena, ili povećati potrošnju energije zazagrijavanje ako je izolacija loše izvedena.Dobar pasivni sistem za zagrijavanje pomoćuSunčeva zračenja može se najlakše ugraditi ugraĎevinu pri projektiranju i zbog toga jepogodniji za nove a slabiji za postojećegraĎevine.Pri projektiranju pasivne solarne zgrade valjadobro odrediti položaj zgrade (zimi da južni zidprima maksimalno Sunčevo zračenje - mnogostakla, a ljeti te površine treba zaštititiod Sunca),položaj i veličinu prozora, položaj i boju zidovai krova i slično.Slika 21. Prikaz pasivnog grijanja prostora zimi i ljetiPasivni sistemi imaju niz prednosti: održavanjeje minimalno, vijek trajanja duži, korištenjesistema jednostavnije i cijena niža. Sunčevozračenje upada kroz velike staklene stijene idirektno zagrijava prostoriju. Dozračena toplinauskladištava se u elementima prostorije(zidovima, podu ili stropu) ili u posebnimspremnicima (pijesak ili tekućina) koji sezagrijavaju danju, a odaju toplinu noću.Nadstrešnica spriječava da Sunčevo zračenjetoplih ljetnih mjeseci prodire u prostoriju. To jeujedno i najefikasniji način pasivnogzagrijavanja. Veliki problem takvog načinazagrijavanja je efikasna regulacija grijanja(sprječavanje pregrijavanja danju ili smanjenjegubitaka noću). Postoje još različite varijacijekonstrukcionih izvedbi zgrada za pasivnogrijanje (različite izvedbe zidova i boja,specijalne izvedbe krova itd.). Za grijanje stanaod 60m 2 na solarnu energiju potrebne suinvesticije od 1.000 do 1.500 €, a za toplu voduoko 500 €.Osnovni nedostatak iskorištavanja solarneenergije je visoka cijena solarnih sistema.Primjena solarnih sistema bi trebala da uštedinovac uložen u izgradnju u toku životneeksploatacije sistema, kada i nema dodatnihulaganja ili su minimalna, a zadatak inženjerstvau budućnosti je proučavanje i pronalaženjeoptimalnih rješenja u cilju pojeftinjenjatehnologije iskorištavanja solarne energije.Procjene su da bi solama energija moglapodmiriti oko 5% energetskih potreba našezemlje. Ljeti bi mogla obezbijediti 80% potrebaza toplom vodom, a zimi izmeĎu 35%-50%.Sistemi za grijanje i toplu vodu mogli biobezbijediti 35% potreba u sjevernoj i centralnojEvropi, oko 50% južno od Alpa, a na juguEvrope čak 70%.Prema predviĎanjima ukupna površina kolektorau EU dostići će do 2010. godine cifru od 75miliona km 2 , a u zemljama Evrope van EU još40 miliona km 2 . To znači da sadašnja godišnjaprodaja treba da se udesetostruči, što odgovaraciframa od 2,5 milijardi € godišnje.