Obnovljivi izvori energije - Studija.pdf - Ekologija.ba

More documents

Recommendations

Info

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE 17S druge strane raspolažemo sa odreĎenimkoličinama obradivog zemljišta koje je sada većimdijelom neobraĎeno, a koje bi sadnjomodgovarajućih industrijskih biljaka, prije svegauljane repice i suncokreta moglo postati osnova zadomaću proizvodnju tečnih goriva. Primjera radirecimo da prema podacima Ministarstvapoljoprivrede, samo Tuzlanski kanton raspolažesa više od 100000 ha poljoprivrednog zemljišta.Ako bi se samo 10% od ovih površina zasijalonovim kultivarima uljane repice mogla bi sedobiti količina od preko 10000 tona biodizelagodišnje. Na nivou BiH, prema najnovijimpodacima, imamo oko 400000 hektara oranicakoje se ne obraĎuju, stoje veoma veliki zemljišnipotencijal koji se može izmeĎu ostalog iskoristiti iza proizvodnju sirovina za biogoriva. Ako bi sesamo 10% ovih površina usmjerilo naproizvodnju uljane repice mogli bi smo računatina količine biodizela od oko 50000 tonagodišnje.Rekultivacijom rudnika se takoĎe mogu dobitiznačajne količine zemljišta koje se možeupotrijebiti za sadnju industrijskih kultura, prijesvega uljarica koje bise mogle iskoristiti zaneprehrambene svrhe kakva je dobijanje biodizela.Tuzlanski Kanton raspolaže sa oko 10000 hazemljišta rudnika koje se treba rekultivirati.Slika 15. Procentualno učešće sirovina za proizvodnja biodizelaBosna i Hercegovina teži da uĎe u Euro-Atlanskeintegracije, odnosno pristupi Europskoj Uniji. UEU su trenutno na snazi propisi o primjenibiogoriva prema kojima sve zemlje EU 2010godine, moraju 5.75% svojih energetskih potrebapodmirivati iz biogoriva. Prevedeno na našeuvjete to znači da kada bi smo 2010. ušli u EU,prema sadašnjoj potrošnji (oko 1.000.000 tonadizela godišnje) morali bi smo obezbijediti 57.500t biodizela. Pored sadnje uljarica koje će sekoristiti za proizvodnju biodizela (uljana repica,suncokret, soja) značajnu sirovinsku osnovu zaproizvodnju biodizela predstavljaju restorani,kuhinje industrijski pogoni snack-proizvoda tedomaćinstva koja troše značajne količine biljnihulja te ga nakon upotrebe (prženja) odbacujuuglavnom u kanalizaciju.Kada se sagleda situaciju na čitavom teritorijuBiH, možemo reći da se radi o veoma značajnimkoličinama otpadnog ulja iz ovih izvora koje serelativno jednostavno može prikupiti, posebno uurbanim velikim centrima (Sarajevo, Tuzla,Banja Luka, Mostar, Zenica itd.) Tu su idomaćinstva koja troše najveće količine ulja imasti. Prikupljanjem ovih otpadnih ulja i masti bise mogla obezbijediti značajna sirovinska osnovaza proizvodnju biodizela.
18OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE6.4. BiogasSlika 16. Šema proizvodnje biodizelaOrganski kruti otpaci kao otpaci iz poljoprivrede,prehrambene industrije, domaćinstava i izmnogih drugih izvora su prisutni u velikimkoličinama i kod nas, ali se uglavnom odlažu nadeponije zajedno sa drugim otpadom.Danas se rješavanje organskog otpada izvodiprimjenom bioloških procesa kao što suanaerobna digestija (fermentacija) i aerobnarazgradnja (kompostiranje).Prednosti anaerobne digestije u odnosu nakompostiranje su bolje rukovanje mokrimotpadom, proizvodnja biogasa kao energenta, kaoi kontrola mirisa.Anaerobna fermentacija organskog otpada danasse sve više primjenjuje kao metoda za preradustočnih i drugih vrsta organskog otpada radiproizvodnje bioplina i gnojiva. Ona se odvijaslijedom složenih bioloških reakcija: hidroliza,kiselinska i metanska fermentacija koju obavljajurazličite vrste mikroorganizama. Proizvodanaerobne fermentacije organskih sastojaka jebioplin, a njegovi osnovni sastojci su metan iugljikov dioksid.Slika 17. Postrojenje za biogas
Page 2 and 3: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJEStudija o
Page 4 and 5: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE 3SADRŢA
Page 6 and 7: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE 52. EVRO
Page 8 and 9: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE 7profilu
Page 10 and 11: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE 9HE su o
Page 12 and 13: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE 114.5. P
Page 14 and 15: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE 135. VJE
Page 16 and 17: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE 15fotosi
Page 20 and 21: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE 19Unazad
Page 22 and 23: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE 21propu
Page 24 and 25: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE 23sistem
Page 26 and 27: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE 25upravl
Page 28 and 29: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE 279. GEO
Page 30 and 31: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE 29Crna G
Page 32: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE 3111. LI

Obnovljivi izvori energije - Studija.pdf - Ekologija.ba

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?