Obnovljivi izvori energije - Studija.pdf - Ekologija.ba

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE 17S druge strane raspolažemo sa odreĎenimkoličinama obradivog zemljišta koje je sada većimdijelom neobraĎeno, a koje bi sadnjomodgovarajućih industrijskih biljaka, prije svegauljane repice i suncokreta moglo postati osnova zadomaću proizvodnju tečnih goriva. Primjera radirecimo da prema podacima Ministarstvapoljoprivrede, samo Tuzlanski kanton raspolažesa više od 100000 ha poljoprivrednog zemljišta.Ako bi se samo 10% od ovih površina zasijalonovim kultivarima uljane repice mogla bi sedobiti količina od preko 10000 tona biodizelagodišnje. Na nivou BiH, prema najnovijimpodacima, imamo oko 400000 hektara oranicakoje se ne obraĎuju, stoje veoma veliki zemljišnipotencijal koji se može izmeĎu ostalog iskoristiti iza proizvodnju sirovina za biogoriva. Ako bi sesamo 10% ovih površina usmjerilo naproizvodnju uljane repice mogli bi smo računatina količine biodizela od oko 50000 tonagodišnje.Rekultivacijom rudnika se takoĎe mogu dobitiznačajne količine zemljišta koje se možeupotrijebiti za sadnju industrijskih kultura, prijesvega uljarica koje bise mogle iskoristiti zaneprehrambene svrhe kakva je dobijanje biodizela.Tuzlanski Kanton raspolaže sa oko 10000 hazemljišta rudnika koje se treba rekultivirati.Slika 15. Procentualno učešće sirovina za proizvodnja biodizelaBosna i Hercegovina teži da uĎe u Euro-Atlanskeintegracije, odnosno pristupi Europskoj Uniji. UEU su trenutno na snazi propisi o primjenibiogoriva prema kojima sve zemlje EU 2010godine, moraju 5.75% svojih energetskih potrebapodmirivati iz biogoriva. Prevedeno na našeuvjete to znači da kada bi smo 2010. ušli u EU,prema sadašnjoj potrošnji (oko 1.000.000 tonadizela godišnje) morali bi smo obezbijediti 57.500t biodizela. Pored sadnje uljarica koje će sekoristiti za proizvodnju biodizela (uljana repica,suncokret, soja) značajnu sirovinsku osnovu zaproizvodnju biodizela predstavljaju restorani,kuhinje industrijski pogoni snack-proizvoda tedomaćinstva koja troše značajne količine biljnihulja te ga nakon upotrebe (prženja) odbacujuuglavnom u kanalizaciju.Kada se sagleda situaciju na čitavom teritorijuBiH, možemo reći da se radi o veoma značajnimkoličinama otpadnog ulja iz ovih izvora koje serelativno jednostavno može prikupiti, posebno uurbanim velikim centrima (Sarajevo, Tuzla,Banja Luka, Mostar, Zenica itd.) Tu su idomaćinstva koja troše najveće količine ulja imasti. Prikupljanjem ovih otpadnih ulja i masti bise mogla obezbijediti značajna sirovinska osnovaza proizvodnju biodizela.