Hrvatski filmskiLJET OPIS 47/2006 - Hrvatski filmski savez

IN MEMORIAMUDK 791.633-051Relja, M.Ante Peterli}Mate Relja — profesija kao `ivotni izbor([ibenik, 29. kolovoza 1922 — Zagreb, 1. kolovoza 2006)Prvog kolovoza 2006, nekoliko tjedana prije svog osamdeseti ~etvrtog ro|endana u Zagrebu je preminuo redateljMate Relja, specifi~na osobnost hrvatske kinematografije,redatelj koji jednako zaslu`uje da se govori o njegovim filmovimai o njegovom djelovanju u kinematografiji. Ovodrugo naj~e{}e nije sadr`aj napisa o na{im filma{ima, alimo`da bi trebao biti.Uz vi{e kratkometra`nih filmova, Relja je re`irao tri cjelove-~ernja igrana filma, ali nema nikakve dvojbe da je cjelove~ernjiigrani film bio forma koja ga je mogla najvi{e zainteresirati.Naime, igrani film »definira« ve} prvu fazu njegovograda na filmu, jer je do svog igranog prvijenca do{ao putemvi{e asistentura u igranim filmovima, pa je, uz Krstu Petanjkai Radenka Ostoji}a, krajem 1950-ih va`io na neki na~inza pomo}nika re`ije »prve klase« hrvatske, a i jugoslavenskekinematografije. Priznao je to i redatelj kojemu naj~e{}e asistirao;prema pri~anju Krste Papi}a (koji je bio asistent iHan`ekovi}u i Relji), Fedor Han`ekovi} je jednom javnoizjavio »mogao bih raditi film bez svih vas, osim bez Mate«.Posao asistenta ili pomo}nika redatelja takav je da ga se ve-}ina `eli {to prije rije{iti, ali Relja ga je obavljao zdu{no, krajnjestru~no kao da je u pitanju njegov autorski rad. Dodajmo,radilo se o profesiji koja je, na `alost, s vremenom gubilana cijeni, ~emu je neko vrijeme bilo usporedno i pove-}anje ne`eljene improvizacije na snimanjima, da ne ka`emozbrzanosti u realizaciji filmova. U Reljino doba, pak, trebalose namu~iti poma`u}i i nekompetentnim redateljima, a zavr{nase »ocjena« kod takvog tipa filmskog {kolovanja i napredovanjadobivala re`ijom kratkometra`nog filma. FilmomStop (1958), nepretencioznim, temi potpuno podre|enim,pregledno re`iranim instruktivnim dokumentarnim filmomo uzrocima prometnih nesre}a, Relja je dobio propusnicuza igrani.Reljin igrani debi bio je film Kota 905, realizaciji kojega sepristupilo negdje po~etkom lipnja 1959, da bi se onda negdjesredinom srpnja oti{lo na snimanje eksterijera u planinunad Delnicama, a sredinom kolovoza stiglo u Zagreb na snimanjeinterijera i nekoliko kra}ih eksterijera. Odmah se pristupiloobradi i po~etkom idu}e godine u sije~nju film je biodovr{en, a premijera je odr`ana negdje u velja~i u Reljinurodnom [ibeniku.Snimljen pred gotovo pedeset godina i ne naro~ito razgla{avan,film sada mo`da ve} blijedi u sje}anju. Bio je snimljenprema (djelomi~no) istinitom doga|aju kojega je opisao scenarist(~ini mi se Beogra|anin) Milutin Jankovi}. Radilo seo subverzivnoj akciji odmetnika (kako ih naziva Relja u intervjuu)ili doma}ih izdajica (kako se takve obi~avalo nazivati),a koji nisu prezali ni od ubijanja, s ciljem pripremanjaterena za ru{enje socijalisti~kog poretka. U akciju je, me|utim,stupila OZNA (Organizacija za za{titu naroda), me|uodmetnike je uba~en njezin pripadnik Vladimir koji je dobroodglumio svoju privr`enost ideji prevrata i priveo tu skupinupred cijevi jugoslavenske vojske. O~evidno: ni{ta specijalnonova, stara formula, ali ve} u tom prvom filmu Relja jedemonstrirao vrlo visoku zanatsku razinu, u filmu doistanema suvi{noga kadra, svaki kadar u funkciji je napredovanjaradnje, redundantni elementi dovedeni su na pravu mjerui pa`ljivo raspore|eni, a ostvario se i za ono vrijeme dojamiznimne realisti~nosti; tako je na primjer gotovo svim likovimaodmetnika (osim onoga kojega glumi Stole Aran|elovi})dana poneka pozitivna crta {to ba{ nije bilo uobi~ajenakada se prikazivao neprijatelj re`ima. Tako|er, svi likovisu bili precizno individualizirani, a u tom pogledu posljednjiReljin uzor bila je Wylerova Detektivska pri~a, film koji se uMate Relja (HFS)H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 47/2006.161