Hrvatski filmskiLJET OPIS 47/2006 - Hrvatski filmski savez

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12 (2006), br. 47, str. 39 do 45 Krivak, M.: Permanentna filmska revolucija Chrisa Markera~ice koja grli pli{anu igra~ku dinosaura, Marker zaklju~uje:»Ali djeca beskrajno vole dinosaure, zar ne?«Kolektivni agit-propSje}anje na budu}nostDaleko od Vijetnama (Loin du Viêt Nam, 1967) prvi je i sigurnomo`da najpoznatiji filmsko-umjetni~ki iskaz grupeSLON (Societé de Lancement des Oeuvres Nouvelles). Unjemu sedam redatelja — me|u kojima su Godard, Resnais,Agnes Varda, Claude Lelouch, Joris Ivens i William Klein —uz Markerovu koordinaciju, stvara nezaboravan agit-prop,no i umjetni~ki nenametljiv protest u nepravednom svijetu.Film je to koji utjelovljuje Solidarnost s vijetnamskim narodomu njegovoj borbi protiv agresije daleko nadmo}nijegneprijatelja — SAD-a. Kao djelo kolektivnog autora, nijedannjegov segment nije eksplicitno potpisan, ve} se uklapa ucjelinu umjetni~kog uratka i njegovu poruku. Film je svojevrsnikola` raznovrsnih materijala, no ipak se doimlje kompaktnimi cjelovitim, {to je umnogome zasluga njegova producentai inicijatora Markera.Na po~etku vidimo sekvencu s Pacifika, gdje se ameri~ni bojnizrakoplovi spremaju ponijeti smrtonosni teret bombi,kako bi ih istresli na vijetnamske snage, ali i na civile, zapravona »sve {to se kre}e«. Njima su supostavljeni vijetnamskigerilski borci, zakamuflirani u poljima, odlu~ni da se suprotstavetehnolo{ki beskrajno nadmo}nijem agresoru.42Ikonografija je sasvim jasna, gotovo tendenciozna, ali u slu`bisamozadane ideje filma djeluje uvjerljivo. Nadalje, dijalektikarazmi{ljanja autora vrlo je jednostavna. Supostavljanjemdviju zara}enih strana gledatelj se opredjeljuje. Naravno,opredjeljuje se za »pravednu stvar borbe vijetnamskog naroda«.Zavr{na sekvenca filma, pak, dokumentirana je, ali i re`iranakao svojevrsni performance, »demokratska tribina« stavovai protustavova«obi~nih« ameri~kih gra|ana na dotad najve}imantiratnim demonstracijama u SAD-u 15. travnja1967. Oni su suo~enih s ratom vo|enim u njihovo ime — uime demokracije, protiv »komunisti~ke opasnosti«. Nezaboravnimmomentom filma posebice se iskazuje izvikivanjeburzovnih me{etara, desni~ara: »Bomb Hanoi!« Iscerene fizionomijeizvikiva~a ubila~kih poruka ostaju trajnim dokumentomovog filma. Sekvenca je postala toliko ~uvenom dasu je koristili mnogi, mo`da i ponajvi{e u povijesti dokumentarnogfilma. No, ako izvan konteksta Daleko od Vijetnamai djeluje karikaturalno, u njemu je nu`na.Jedina — recimo to tako, premda vrlo uvjetno — igrana sekvencafilma, u stvari, esejisti~ki je ekspoze o Vijetnamu,Francuskoj, Americi, op}enito o tada{njem stanju svijeta. Interpretiraje Bernard Fresson, u ulozi Claudea Riddera, kojiu filmu pak recenzira utjecajnu knjigu Hermana Kahna Oeskalaciji (1965). Teze iz tada vrlo popularne knjige izre~enesu gluma~ki sugestivno, te na neki na~in iskazuju osje}ajeintelektual(a)ca tog vremena vezane uz rat u Vijetnamu.Film se nastavlja pripovije{}u o pretpovijesti eskalacije vijetnamskogsukoba. Dokumentaristi~ki materijal iz 1950-ih,pra}en tihim glasom naratorice, pretapa se u stripovskupop-artisti~ku ikonografiju 1960-ih i sugerira »rat svjetova«.Rat svjetova — prirodnog i tehnolo{kog, mo}nog i skromnog,bogatog i siroma{nog... Iskazana sugestija sekvencenedvosmisleno je u slu`bi agitacije i, prije svega, solidarnosti.Solidarnosti kao temeljnog ljudskog osje}aja prema egzistencijalnougro`enom, koji stje~e svu moralnu i ljudskuprednost pred ugnjetava~em.Naravno, u spomenutoj cjelini filma nije mogao biti zaobi-|en ni Fidel Castro, odnosno »kubanska revolucija«. Kubanskiborci slu`e kao model svakoga gerilskog ratovanja, a kojeje i model vijetnamskom otporu. Fidel Castro je za Markera~ovjek-simbol, ~ovjek-znak svakovrsnoga revulucionarnognaboja, kako smo vidjeli i u Markerovu gerilskom dokumentuCuba, Si!, autorovoj reakciji na svjetsku histeriju i historiju.U Daleko od Vijetnama, Castro smireno i samouvjerenou kameru govori o va`nosti Vijetnamskog rata kao herojskomprimjeru borbe protiv imperijalizma, ali i o potrebi dase isti iskoristi kao povijesna prilika sviju nas za samoosvje-{}ivanje.Sljede}e sekvence obilje`ene su medijskim pra}enjima rata sobje strane. I dok ameri~ki generali i ministri obrane staju usasvim iracionalnu obranu tragi~nog ameri~kog posezanja uvijetnamski teritorij (koliko se samo povijest farsi~no ponavlja35 godina nakon toga!) — Michelle Ray, novinarka kojaprati rat na samome terenu u Vijetnamu, slikom i glasomiskazuje jasan stav svoje opredijeljenosti za »pravednu vijetnamskustvar« u cjelini filma. Smetnje u TV-prijemu, kao iH R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 47/2006.