Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12 (<strong>2006</strong>), br. <strong>47</strong>, str. 3 do 29 Turkovi}, H.: Tipovi <strong>filmski</strong>h vrstapovijesno dru{tveni individualitet, neponovljivost, jedinstvenost.Me|utim, to ne zna~i da individualnost, povijesno-kulturalnaposebnost nije od velike va`nosti pri raspoznavanju ipravljenju filmova. Kad gledamo film vrlo nam je va`noustanoviti je li je to rije~ o filmu koji smo ve} gledali, je ba{to onaj kojeg nam je preporu~io prijatelj ili neki kriti~ar, ilije to neki posve drugi film. Va`na nam je individualnost filma.Mi u takvu slu~aju utvr|ujemo tom filmu jedinstvenomjesto — jedinstvene zna~ajke — u sklopu svih filmova zakoje pretpostavljamo da smo ih gledali ili da }emo ih gledati.Tako|er, dosta mo`e biti va`no kojeg je porijekla film,koji ga je redatelj napravio, koja producentska ku}a, iz kojenacionalne kinematografije dolazi, je li film iz ranog nijemograzdoblja ili je rije~ o trenuta~nom repertoarnom filmu itd.Ukratko, va`no nam je znati kojoj jedinstveno kulturno-povijesnojcjelini, kojem jedinstvenom razvojnom nizu, pripadadani film.I sve nam to nije va`no samo usput: o stilskome identitetuovisit }e na{ do`ivljajni (a i {ire recepcijski) odnos prema filmu,ovisit }e cijeli va`an spektar konotacijskih vrijednostikoje }emo uspostavljati i razabirati pri gledanju odre|enafilma, odnosno filmova dane kulturno-povijesne individualnosti,identiteta.Vrsne srodnosti po tome, jedinstveno kulturno-povijesnom,razvojnom individualitetu, identitetu, posebnosti, nazivajuse stilskim i prema njima se formira poseban razred <strong>filmski</strong>hvrsta — razred <strong>filmski</strong>h stilova. 9 Dakako, mo`e se opravdanopitati kakve veze ima utvr|ivanje individualiteta, posebnostis razvrstavanjem, klasifikacijom?Ovo pitanje ne bi bilo nu`no kad bi individualnosti kojeimamo na umu bile samo globalne, kulturno-povijesne, tj.one tzv. grupne individualnosti (npr. individualnost odre|eneumjetni~ke struje, filmske »{kole«, proizvodne sredine,povijesnog razdoblja...). U tom je slu~aju jasno da utvr|ivanjeposebnosti podrazumijeva utvr|ivanje pripadnosti filmaodre|enoj grupi filmova s kojima ima takvih srodnosti kakvihnema s drugim filmovima. Sporan je, me|utim, slu~ajindividualnosti pojedina~nog filma ili dijela filma, a pone{tona druga~iji na~in sporna je i individualnost tzv. personalnogstila, stila autorskog opusa. Naime, kako primijeniti klasifikacijskipristup na ne{to {to se sastoji samo od jednog ~lana?Stvar je u tome {to klasifikacijski pristup nastoji uspostavitine samo podudarnosti izme|u razli~itih pojedina~nosti, ve}i ustanoviti stanovitu — sinkronijsku i dijakronijsku — postojanost,tj. identitet dane pojave. Pitanje postojanosti,identiteta, javlja se tamo gdje u promatranoj pojavi mo`edo}i do promjena, do razlika u identitetu. Na primjer, razabiranjeda film koji gledamo po drugi put u posve drugomkinu, u razli~itom gradu, pod razli~itim projekcijskim (svjetlosnim)uvjetima te druga~iju kopiju jest isti film koji smoizvorno gledali, ili da je film koji gledamo na televiziji istifilm koji smo ve} vidjeli u kinu, podrazumijeva utvr|ivanjeinvarijantnih, zajedni~kih zna~ajki koje povezuju dvije odvojenetrenuta~ne pojave, dva primjerka, dvije instance filma,odnosno dva gledanja. Uza sve razlike u vremenu gledanja,uvjetima gledanja, mjestu emitiranja, karakteristikama slikei zvuka, eventualnim strukturnim promjenama u slu~ajevimapromjene {irine ekrana, o{te}enja filma, izrezivanja nekih dijelova,promjena u kolorizmu i svjetlo}i — mi ipak mo`emoprepoznati, identificirati dva primjerka filma kao primjerkeistog filma, filma kojem je ipak — koliko toliko — o~uvanidentitet.Ono {to ovdje klasificiramo jesu interne zna~ajke filma i njihovpostojan odnos: razlu~ujemo zna~ajke koje pridonoseindividuiranju djela, od onih koje su indivualizacijski neutralne,nekonzekventne.Stoga je razabiranje identiteta — identifikacija — uvijek i vrsnipostupak. ^im se uspijeva identificirati neku pojavu —neki film, neku skupinu filmova — uvijek ta identifikacijapodrazumijeva utvr|ivanje osobite vrsne pripadnosti nu`norazli~itih instanci (kopija, prezentacija) bilo pojedina~nogfilma, bilo razli~itih filmova iste povijesne i/ili regionalneskupine, odnosno vrsne pripadnosti jednog spleta karakteristikanasuprot drugim prisutnim karakteristikama u danomedjelu.No, valja re}i da posao identificiranja stila — nije teorijskiposao, iako teorijski temeljena analiza mo`e pomo}i. Individualitetese prepoznaje, a pristupi individualitetu jesu kriti~ko-interpretativni,tj. tipi~no su kriti~ari, interpreti i povjesni~arioni koji se »bave« povijesnim i pojedina~nim individualitetima,onime {to jedinstveno obilje`ava danu pojavu.3.2. Tipovi identiteta — razredi stilovaKako tip identiteta, odnosno, to~nije govore}i, tip primjerakana koje se utvr|ivanje identiteta odnosi, klju~no odre|ujerazred stila, to prema tome kriteriju mo`emo razlikovatisljede}e klase <strong>filmski</strong>h stilova.1) pojedina~ni stil ili stil tematiziranog primjerka2) osobni, personalni stil3) grupni ili globalni stil(1) Pojedina~ni stil ili stil tematiziranog primjerka ~ine sveone karakteristike koje odre|uju neponovljivu pojedina~nostnekog filma, nekog njegova dijela ili nekog njegova aspekta.Drugim rije~ima — sve osobine koje uvjetuju njegovidentitet. Utoliko u pojedina~ni stil ulazi:• stil pojedinog filma• stil izdvojenog dijela nekog filma• stil nekog dostatno izlu~ivog aspekta pojedinog filmaNaime, ako neki film prepoznajemo kao individualan, mo-`emo se uvijek pitati koje karakteristike i koja njihova konstelacijauvjetuju takvo prepoznavanje, prepoznavanje njegoveindividualnosti. Isto vrijedi i za pojedine dijelove filma:ako neki dio filma — recimo scenu, sekvencu — prepoznajmokao individualnu cjelinu me|u drugim cjelinama tog filma,tako|er se mo`emo pitati koje to karakteristike uvjetujutakvo prepoznavanje njezine jedinstvenosti u sklopu filma.Tako|er, uvijek nam pa`nju mo`e zaokupiti i osobitonas se dojmiti pojedini aspekti filma, tj. neki provodni na~inna koji film, ili koji njegov dio, ostvaruje svoju jedinstvenost.Recimo, osje}aju}i da dani film odlikuje osobit »slikovni dojam«(osobit »slikovni stil«), ili/i osobit »ritam«, ili osobita19H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>47</strong>/<strong>2006</strong>.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12 (<strong>2006</strong>), br. <strong>47</strong>, str. 3 do 29 Turkovi}, H.: Tipovi <strong>filmski</strong>h vrsta»prizorna prostornost« i sl. mo`emo ispitivati kojim se to karakteristi~nimpotezima u filmu gradi takav osje}aj...U pravilu, kad film interpretiramo uglavnom mu te`imoutvrditi »jedinstven duh« (jedinstven stil), njegovu osobitost,a to onda ~inimo izlu~ivanjem onog simptomatskog spletacrta koji nam uvjetuje takav dojam jedinstvenosti, neponovljivosti,osobitosti. Naravno, sve to izlu~ujemo u kontekstuna{eg ukupnog iskustva u gledanju najraznovrsnijih pojedina~nihfilmova.(2) Osobni stil ili personalni stil razabire se na temelju onihfilmova — onog niza filmova — koji se porijeklom dadu vezatiuz neku utvrdivu proizvodnu osobu, svojega tvorca(svojeg »autora«). Podrazumijeva se da postoji slo`en spletkarakteristika koje individuiraju tzv. umjetni~ki svijet i/iliizvedbeni, radno-stvarala~ki, obrazac (»stvarala~ki rukopis«)danog stvaraoca, ~ine ga prepoznatljivim od filma do filma,omogu}uju da sa prili~nom sigurno{}u atribuiramo filmskomstvaratelju, ili da — znaju}i tko je stvaratelj — uklju-~imo neke karakteristike njegovih filmova (filmova koja jestvorio) u cjelovitu predod`bu stvarala~kog identiteta togstvaraoca.Osobni stil u pravilu se na filmu utvr|uje kod tzv. autora iautorskih suradnika, tj. onih osoba koje odlu~uju o cjelini filma,odnosno o ponekom identitetno klju~nom aspektu filma.Ovo ne zna~i da }e se kod svakog redatelja, glumca ilikojeg drugog stvarala~kog suradnika mo}i prepoznati osobnost.Oni koji se prilago|uju tzv. »op}em stilu«, i osobitimuvjetima pojedinog `anra ili roda, te primjenjuju uglavnomuigrana tipska rje{enja mo`e biti iznimno te{ko izlu~iti iz samihfilmova simptome autorske individualnosti, osobnogstila. Pa i kod nagla{eno, i lako uo~ljivo, individualnih stilovamo`e biti kriti~arima i interpretima izrazito te{ko utvrditisve osobine koje tome pridonose. No te{ko}a specificiranjau ~emu je individualnost nekog autora ili autorskog suradnikane mora biti i razabira~ki problem: mo`emo mi vrlolako prepoznati neki film kao Antonionijev, a da nam nebude lako odrediti po ~emu to tako lako prepoznajemo.Sljede}e su podvrste osobnih stilova:• autorski ili redateljski stil — tj. stil jedne redateljice/redateljaili redateljskog »tandema«• stil glumca/glumice• stil snimatelja/ snimateljice• stil scenarista/scenaristice• stil filmske skladateljice/skladatelja• stil scenografa/scenografkinje• stil kostimografkinje/kostimografa• stil producenta/producentice• stil monta`erke/monta`eraitd.Za razliku od pojedina~nog stila, za utvr|ivanje personalnogstila obi~no je potrebno uzeti u obzir vi{e me|usobno razli-~itih pojedina~nih filmova (tj. filmova razli~itog identiteta),naravno tek onih ~ija se izrada dade povezati s istim tvorcem,te koji odaju odre|ene invarijantne ili srodne osobinepovezive ba{ s tim tvorcem.20Osobni stil ne moraju nositi svi filmovi danoga redatelja, nitisve karakteristike njegovih filmova moraju nu`no biti konstitutivneu njegovu autorskom svijetu. Tako|er, u kojoj mjeritzv. autorski suradnici uspijevaju ostvariti vlastiti stil varirat}e od filma do filma, i ne}e biti u jednakoj mjeri o~itljivou svim filmovima koje su radili, niti }e biti »autorstvo«o~itljivo kod svih »autorskih suradnika«.Kod nekih stvarala~ki klju~nih osobnosti ne}e biti lako utvrditiosobitost njihova doprinosa razmatranjem tek simptomafilma. Primjerice, iz igranog filmova biti }e tipi~no vrlo te{-ko o~itati monta`erski stil neke monta`erke ili monta`era,iako osobno poznavanje njihova proizvodna pona{anja iz filmau film i njegova povezivanja s monta`erskim karakteristikamafilmova na kojima su radili mo`e pridonijeti razmjernopouzdanoj identifikaciji i ponekog monta`erskog stila.Te{ko}a u razlu~ivanju »monta`erskog stila« neke monta`erkeili monta`era velikim je dijelom uvjetovana ~esto uskomsuradnjom s redateljem, i na~elnim »monta`nim stilom« premakojem je zami{ljen film, sniman i prema kojem redateljdiktira da bude i montiran. S druge strane, kod dokumentarnihfilmova i kompilacija kod kojih monta`er igra ulogu isvojevrsnog redatelja filma, tj. osobe koja vizualno strukturiratijek razumijevanja filma, osobni stil monta`erke/monta-`era mo`e biti itekako razabirljiv.Isto tako, producenti/producentice ne moraju nimalo bitiodlu~ni u profiliranju stila pojedina~nog filma, pa se nemora mo}i o~itavati njihov osobni stil iz razli~itih filmovakoje su proizveli (koje su proizvodile razli~ite ekipe), ali seto mo`e dogoditi pod osobitim uvjetima kontrole, te se izniza filmova koje su proizveli mo`e izvesti osobit producentskistil (usp. takve analize osobitog stila studijskih mogula izholivudske ere u Schatz, 1996). Sli~no va`i za razli~ite drugesuradnike koji mogu va`no utjecati na karakteristike filma,a da bude iznimno te{ko izlu~iti njihovu stvarala~kuosobnost iz niza filmova koje su radili (npr. tonski snimatelji,statisti sa zadatkom, kaskaderi, redatelji borbi, pomo}niciredatelja — koji ~esto autonomno re`iraju pozadinskiplan prizora i dr.).Najve}i dio ovih pote{ko}a u utvr|ivanju autorsko-suradni~kogosobnog stila proizlazi iz bitno ekipnog stvarala~kograda na filmu, u kojem se naj~e{}e usko pro`imaju stvarala~kiprinosi brojnih filma{a, »stapaju« se u cjelinu djela, pa ihiz ovoga nije uvijek mogu}e razlu~iti, niti je to jednostavnoi kad je mogu}e. Barem ne po osobnome »podrijetlu« stilskihcrta. Ali, u dovoljno brojnim slu~ajevima to je mogu}e,pa se otuda i mo`e govoriti o osobnim stilovima.(3) Grupni ili globalni stil zapravo je nadindividualan u odnosuna pojedine filmove i pojedine stvarala~ke osobe, tj. prepoznatljivje kod razli~itih stvaralaca i u ve}em broju pojedina~nihfilmova. Ali, ono {to ga ~ini stilom jest ~injenica daje regionalno-povijesno jedinstven, neponovljiv. Tj. on je regionalno-povijesnoindividualan. U grupne stilove spadaju:a) umjetni~ki (stilski) pokretib) stilske struje, pravci i tendencijec) »ku}ni« (producentski) stild) regionalni stilH R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>47</strong>/<strong>2006</strong>.
- Page 7 and 8: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 9 and 10: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 11 and 12: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 13 and 14: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 15 and 16: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 17 and 18: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 19: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 23 and 24: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 25 and 26: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 27 and 28: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 29 and 30: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 31 and 32: FILMSKA GENOLOGIJANikica Gili}Namje
- Page 33 and 34: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 35 and 36: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 37 and 38: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 39 and 40: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 41 and 42: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 43 and 44: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 45 and 46: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 47 and 48: OGLEDI I OSVRTITomislav Kurelec@ene
- Page 49 and 50: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 51 and 52: OGLEDI I OSVRTIUDK: 791.221/.228(43
- Page 53 and 54: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 55 and 56: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 57 and 58: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 59 and 60: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 61 and 62: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 63 and 64: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 65 and 66: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 67 and 68: Karaula66H R V A T S K I F I L M S
- Page 69 and 70: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 71 and 72:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 73 and 74:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 75 and 76:
74Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god
- Page 77 and 78:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 79 and 80:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 81 and 82:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 83 and 84:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 85 and 86:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 87 and 88:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 89 and 90:
FESTIVALIUDK:791.65.079(497.5 Pula)
- Page 91 and 92:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 93 and 94:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 95 and 96:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 97 and 98:
FESTIVALIUDK: 791.65.079(497.5 Pula
- Page 99 and 100:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 101 and 102:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 103 and 104:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 105 and 106:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 107 and 108:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 109 and 110:
AHrvat. film. ljeto, Zagreb / god 1
- Page 111 and 112:
AHrvat. film. ljeto, Zagreb / god 1
- Page 113 and 114:
APREKO OGRADEOver the HedgeHrvat. f
- Page 115 and 116:
ADA VINCIJEV KODThe Da Vinci CodeHr
- Page 117 and 118:
AHrvat. film. ljeto, Zagreb / god 1
- Page 119 and 120:
AHrvat. film. ljeto, Zagreb / god 1
- Page 121 and 122:
BBIJELI MASAIDie Weisse MassaiHrvat
- Page 123 and 124:
BHrvat. film. ljeto, Zagreb / god 1
- Page 125 and 126:
BOPAKI IGRA^ILucky Number SlevinHrv
- Page 127 and 128:
BHrvat. film. ljeto, Zagreb / god 1
- Page 129 and 130:
BHrvat. film. ljeto, Zagreb / god 1
- Page 131 and 132:
BHrvat. film. ljeto, Zagreb / god 1
- Page 133 and 134:
BTRISTAN I IZOLDATristan + IsoldeHr
- Page 135 and 136:
BHrvat. film. ljeto, Zagreb / god 1
- Page 137 and 138:
BHrvat. film. ljeto, Zagreb / god 1
- Page 139 and 140:
BU SJENI PRO[LOSTIAn Unfinished Lif
- Page 141 and 142:
CHrvat. film. ljeto, Zagreb / god 1
- Page 143 and 144:
CHrvat. film. ljeto, Zagreb / god 1
- Page 145 and 146:
AHrvat. film. ljeto, Zagreb / god 1
- Page 147 and 148:
APAKLENI POSLOVI IIIMou gaan dou II
- Page 149 and 150:
BBIJELA GROFICAThe White CountessHr
- Page 151 and 152:
BMR. HULAHOOPThe Hudsucker ProxyHrv
- Page 153 and 154:
BGU@VA I FRKAHustle & FlowHrvat. fi
- Page 155 and 156:
BOSTATI MRTAVStayHrvat. film. ljeto
- Page 157 and 158:
BHrvat. film. ljeto, Zagreb / god 1
- Page 159 and 160:
BHrvat. film. ljeto, Zagreb / god 1
- Page 161 and 162:
Bijeli Masai160H R V A T S K I F I
- Page 163 and 164:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 165 and 166:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 167 and 168:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 169 and 170:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 171 and 172:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 173 and 174:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 175 and 176:
^lanak Franka Matthershawa (vlasni{
- Page 177 and 178:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 179 and 180:
LJETOPISOV LJETOPISBibliografijeKnj
- Page 181 and 182:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 183 and 184:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 185 and 186:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 187 and 188:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 189 and 190:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12
- Page 191 and 192:
O suradnicimaBranimir Farka{ (Zagre
- Page 193:
U filmskoj rubrici Vijenca pro~itaj