Hrvatski filmskiLJET OPIS 47/2006 - Hrvatski filmski savez

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12 (2006), br. 47, str. 30 do 38 Gili}, N.: Namjenski film i fenomen filmske propagande34Trijumf volje L. Riefenstahlpi~ne za umjetnost pro{losti i sada{njosti, ili ma koliko anticipiraloforme tipi~ne za umjetnost budu}nosti.Djelo }e biti umjetni~ko djelo samo ako se uklapa u sustavumjetnosti, o ~emu dakako prosu|uju umjetni~ke institucije(kao {to je kritika), a ne komercijalne institucije (kao {to sutrgovina i filmsko ogla{avanje), niti politi~ke ili obrazovneinstitucije. 20 U navedenom je citatu Griersonov pandan filmskommediju pismenost ili pisana rije~ (writing), a i Genette(2002: 10) jasno razlikuje uspore|ivanje raznih umjetnosti(komparativnu estetiku) od uspore|ivanja umjetni~kog verbalnogiskaza s ostalim verbalnim iskazima. Kada se govori,primjerice, o analizi umjetni~kog romana ili soneta, malu te-`inu ima ~injenica da se hrvatska pismenost i zemlji{nopravnadokumentacija zasnivaju na Ba{}anskoj plo~i (drugoje pitanje ima li tekst Ba{}anske plo~e umjetni~kih vrijednosti),a za analizu soneta nije puno va`nija golema popularnostdnevnih novina, »`enskih ~asopisa« (Cosmopolitan,Gloria, Mila, Tena) i pseudopoliti~kih »tabloida« koji svispadaju u pisanu rije~.Za ovakvo razgrani~avanje mo`e biti koristan metodolo{kiokvir interdisciplinarne teorije sistema, koja shva}a umjetnostkao dru{tveni sistem zatvoren od svoje okoline, okrenutsebi samom s pomo}u provedbene razlike lijepo/ru`no(Biti, 1997: 177-178, 370-372, Müller, 1994: 39-54). 21 To{to umjetni~ki sistem koristi neki film, roman ili dramu nesprje~ava gospodarski sistem (s temeljnom provedbenom razlikomisplativo/neisplativo) da i on zahvati taj isti film, romanili dramu. Dakako, vrednovanja istog djela u razli~itimsistemima bit }e me|usobno neovisna: umjetni~ki }e ga sistemvrednovati kao umjetninu, gospodarski sistem }e gavrednovati kao robu. U tom nema ni{ta komplicirano, anema ni{ta proturje~no niti u tome {to je, primjerice, film TitanicJamesa Camerona (1997) umjetni~ki podba~aj a tr`i{-ni trijumf, dok je Griffithova Netrpeljivost (Intolerance,1916) umjetni~ki trijumf i tr`i{na kataklizma, nakon kojeautor nikada vi{e nije uspio stabilizirati svoju karijeru. Nadalje,Batman (1989) Tima Burtona i umjetni~ki je i tr`i{niuspjeh, dok je Pearl Harbor (M. Bay, 2001) neuspjeh premakriteriju ljepote — odnosno umjetni~ke vrijednosti i »razo-~aranje« (Hall, 2004: 14) prema kriteriju isplativosti.Filmske novosti nastale u svim zemljama i politi~kim ure|enjima,potom filmovi britanske dokumentaristi~ke {kole iliEjzen{tejnovi klasici Oklopnja~a Potemkin (Bronenosec Potemkin,1925), [trajk (Sta~ka, 1924) i Oktobar (Oktjabr,1927) ~esto su istodobno i umjetni~ka i namjenska ostvarenja.Stoga smo kategoriju namjenskog filma i definirali funkcijomkoja ne spada u sustav filmske umjetnosti. Kategorijanamjenskog filma je, dakle, veliki sistem definiran provedbenomrazlikom dru{tvene (neumjetni~ke) funkcionalnosti inefunkcionalnosti, koliko god se to temeljno odre|enje doimalojezi~no nezgrapnim.Mo`e se stoga ustvrditi da je kategorija namjenskog filmapoku{aj da se iz gledi{ta umjetni~kog sistema sistematizirajuna~ini na koje politi~ki, gospodarski i drugi neumjetni~kidru{tveni sistemi koriste filmski medij. Ako namjenski filmtvori nezavisni, autonomni svijet, tada je rije~ o namjenskomigranom filmu, ako referira na zbilju, tada je to namjenskidokumentarni film, a ako je njegova struktura do te mjereza~udna da negira pojavnu stvarnost, tada je o~ito rije~ o namjenskomeksperimentalnom filmu, no to nisu temeljneodrednice za neki namjenski film. Va`nije je pitanje namjenekojoj slu`e. Dakako, spomenuti Ejzen{tejnovi klasici, ili Tripjesme o Lenjinu (Tri pesme o Lenine, 1934) Dzige Vertova,jo{ jedno remek-djelo, mogu dakle biti vi{e ili manje uspjelanamjenska djela s aspekta zagovaranja bolj{evi~ke revolucijeili opstanka i razvoja socijalizma.Analizirana iz umjetni~ke to~ke gledi{ta, navedena su djelaiznimno dojmljive vizualne strukture, koje sna`no djeluju nagledateljeve emocije i intelekt, a njihovo umjetni~ko djelovanje(neovisno o volji i intencijama zbiljskih autora) u svakomslu~aju nije obja{njivo `eljenim intelektualnim i politi~kimu~incima u propagandnom dru{tvenom sistemu. 22 Prou~avanjetih intelektualnih i politi~kih u~inaka logi~an je predmetsocijalne povijesti filma, odnosno (historiografskih, sociolo{kihili/i politolo{kih) poku{aja utvr|ivanja utjecaja filmana procese u izvanfilmskom svijetu.Kada je o novijim kulturalnim teorijama rije~, mo`emo citiratijedan reprezentativan pogled na propagandnu dimenzijunarativnog filma:»Umjesto da kao zemlja velike demokratije malo glasnijeprogovori o svojim gre{kama, one se sistematski elimini{u izsvijesti obi~nih ljudi, propagandom putem medija, izme|uostalog i filma, te se time realizuje ve} dobro oprobana propaganda’kaubojskog filma’ kao borbe protiv ’skida~a’ skal-H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 47/2006.