April, 2008. go di ne Broj 8 Go di na III - Forumbosnjaka.com
April, 2008. go di ne Broj 8 Go di na III - Forumbosnjaka.com
April, 2008. go di ne Broj 8 Go di na III - Forumbosnjaka.com
- No tags were found...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
e v i j a„DA“, za samostalnu i ravnopravnudržavu svih građa<strong>na</strong>, za zemlju kojevole, iz<strong>go</strong>vore politički zrelo, promišljeno, čis tog obra za i u ve li kom pro -centu. Drugačije se i nije očekivalo izpros tog raz lo ga što je mu drost <strong>na</strong>j -veeći kapital Bošnjaka/Muslima<strong>na</strong>.U samostalnoj Crnoj <strong>Go</strong>ri Bošnjaci/Muslimanisu, rame uz rame sadrugima i strategijom korak po korak,<strong>na</strong>stavili sa brojnim aktivnostimausmjerenim ka poboljšanju ukupnogkvaliteta društvenog, ekonomskog ipolitičkog života zajednice kojoj pripadaju.Svjesni činjenice da je bla<strong>go</strong>jednog <strong>na</strong>roda bogatstvo samo ondaka da se sa ču va i predsta vi i se bi i dru -gima, Bošnjaci/Muslimani su se tokommaja 2007. <strong>go</strong><strong>di</strong><strong>ne</strong>, odlučili za osnivanjeKulturnog centra koji bi predstavljaosre<strong>di</strong>šte stvaralačkog podsticanjai sre<strong>di</strong>šte za očuvanje sopstve<strong>ne</strong>kultur<strong>ne</strong> bašti<strong>ne</strong>. Stvaranje takve institucijedoprinijelo bi izvanrednompart<strong>ne</strong>rskom odnosu države Cr<strong>ne</strong><strong>Go</strong> re i jed nog od nje nih ma njin skih<strong>na</strong>roda, a samu državu promovisalokao <strong>na</strong>jozbiljnijeg činioca u ispunjavanjumeđu<strong>na</strong>rodnih standarda ikonvencija kada su u pitanju manjinski<strong>na</strong>ro<strong>di</strong> i poštovanje njihovih <strong>ne</strong>otuđivihprava.Korak više u ukupnom djelovanjuBošnjaka/Muslima<strong>na</strong> u Crnoj <strong>Go</strong>riuči njen je kra jem 2007. <strong>go</strong> <strong>di</strong> <strong>ne</strong> ka da ječasopis „Alma<strong>na</strong>h“ u svom dvobroju37-38, apelovao <strong>na</strong> prevazilaženju svihpodjela koje postoje unutar samogbošnjačko-muslimanskog <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnogbića. Mnoštvo izuzetno vrijednih<strong>na</strong>slova iz bogate izdavačke djelatnosti,o kojima se <strong>na</strong>ši čitaoci mogu informisati<strong>na</strong> aktuelnom sajtu udruženja“Al ma <strong>na</strong>h”, kao i ova “Revija”, sa moukazuje <strong>na</strong> činjenicu da se djelovanjeBošnjaka/Muslima<strong>na</strong> u Cnoj <strong>Go</strong>ri nijezadržalo samo u sferi deklarativnogdjelovanja, <strong>ne</strong><strong>go</strong> i konkretnog, prekokoga su afirmisa<strong>ne</strong> kultur<strong>ne</strong> vrijednosti <strong>ne</strong> sa mo Boš nja ka, već i dru gih<strong>na</strong>roda koji zajedno sa njima žive uCrnoj <strong>Go</strong>ri. Skoro svi <strong>na</strong>slovi o kojima« « « KRI TIČ KE PA RA LE LEInterkulturalno obrazovanjeNe treba u ovom osvrtu propustiti priliku da se u<strong>ne</strong>koliko pomenu iodređe<strong>ne</strong> prednosti novog koncepta obrazovanja koji se Crnoj <strong>Go</strong>rinu<strong>di</strong> u cilju potpunog uključivanja u savreme<strong>ne</strong> evropske tokove.Ministarstvo prosvjete i <strong>na</strong>uke se, kao što je poz<strong>na</strong>to, u aktuelnojreformi obrazovnog sistema opre<strong>di</strong>jelilo za interkulturalni konceptko ji, uz os ta lo, nu <strong>di</strong> mo guć nost da ure đe nje i or ga ni zo va nje z<strong>na</strong>t -nog <strong>di</strong>jela obrazovnih programa bude povjereno lokalnim zajednicama,koje bi ih, <strong>na</strong>kon podrobnog a<strong>na</strong>liziranja, uputile <strong>na</strong> usvajanje<strong>na</strong>dležnom Ministarstvu. Sve to iz razloga što <strong>ne</strong>ma prostorapoput crno<strong>go</strong>rskog, koji nu<strong>di</strong> uzbudljiviju priču o susretu različitihci vi li za ci ja ko je se već vje ko vi ma sa ži ma ju i nu de mo guć nost izu ča -vanja tog složenog procesa. U takvim okolnostima Bošnjaci/Muslimani,a i drugi manjiski <strong>na</strong>ro<strong>di</strong> u Crnoj <strong>Go</strong>ri, stiču mogućnost da<strong>di</strong>o sadržaja iz grupe tzv. <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnih predmeta, obogate sadržajimakoji bi bili interesantni za pripadnike njihovog <strong>na</strong>roda. Svakakoda bi u tom kontekstu za pripadnike Bošnjaka/Muslima<strong>na</strong> bile <strong>na</strong>ročitointeresant<strong>ne</strong> teme iz istorije i maternjeg jezika. Na poje<strong>di</strong><strong>ne</strong>teme, <strong>na</strong>ročito iz istorije i ranije smo ukazivali, ali zbog njihovogz<strong>na</strong>čaja za Bošnjake/Muslima<strong>ne</strong>, smatramo da nije bez<strong>na</strong>čajno iovom prilikom <strong>na</strong> njih još jednom ukazati: Islamizacija stanovništvau glavnim istorijskim tokovima, procesima, okolnostima i poslje<strong>di</strong>camau viševjekovnom trajanju; Kultura Bošnjaka-Muslima<strong>na</strong> (arhitektura,književnost, slikarstvo); Iseljavanje Bošnjaka-Muslima<strong>na</strong>i demografska kretanja (1683 – 2003. <strong>go</strong><strong>di</strong><strong>ne</strong>); Političko – pravnipoložaj Bošnjaka-Muslima<strong>na</strong> (''Muhameda<strong>na</strong>ca'') u Crnoj <strong>Go</strong>ri(1878–2006.); Islamska vjerska zajednica u Crnoj <strong>Go</strong>ri (1878 –2006.); Bošnjaci-Muslimani u Kraljevini SHS – Ju<strong>go</strong>slaviji (1918 –1941.); Stradanja Bošnjaka-Muslima<strong>na</strong> (1918 – 1995.); Savremeniživot Bošnjaka-Muslima<strong>na</strong> u Crnoj <strong>Go</strong>ri.<strong>go</strong>vorimo, odavno su prevazišli graniceCr<strong>ne</strong> <strong>Go</strong>re i svesrdno upoz<strong>na</strong>li širuevropsku i svjetsku javnost o Bošnjacimai njihovim kulturnim tekovi<strong>na</strong>mau Cr noj <strong>Go</strong> ri.Ova kratka retrospektiva krupnijihde ša va nja u pe rio du od 2003. do<strong>2008.</strong> <strong>go</strong><strong>di</strong><strong>ne</strong>, nije samo pogled u<strong>na</strong>tragu istorijskom smislu riječi. O<strong>na</strong>,pri je sve ga, tre ba da u <strong>na</strong> ma sa mi maizazove zajednički interes, da probu<strong>di</strong>pi ta nje da li smo u ovom pe rio duu smjeru očuvanja sopstvenog identiteta,kao <strong>na</strong>rod, legal<strong>ne</strong> institucije ipoje<strong>di</strong>nci, mogli više i bolje, odnosno,kako dalje podsticati proces <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnogi građanskog interesa u ciljustvaranja stvar<strong>ne</strong> multi<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>l<strong>ne</strong>dr ža ve. Sve to iz pros tog raz lo ga što,“<strong>na</strong>ročito <strong>na</strong> Balkanu, ko nije u stanjuda izađe u sus ret svo joj kul tu ri i pro -šlosti, on nikako <strong>ne</strong> može gra<strong>di</strong>ti ishvatiti svoju budućnost“ , i dodalibismo <strong>na</strong>jbliže oko sebe. Uopšteno,u periodu o kome <strong>go</strong>vorimo ostvarenoje i pos tig nu to mno <strong>go</strong>, ali, kri tič kiposmatrano, sopstvenim s<strong>na</strong>gama iuz insistiranje <strong>na</strong> dosljednom poštovanjuprincipa jed<strong>na</strong>kosti pred zakonom,mo glo se i mo že pos ti ći i bo ljei više. U aktuelnom trenutku moramobi ti svjes ni či nje ni ce da su “pro -cesi akulturalizacije svakog čovjeka isvake <strong>na</strong>cije perma<strong>ne</strong>nt<strong>na</strong> i društveno-istorijskirelevant<strong>na</strong> činjenica”, teda je u tom kon tek stu “s<strong>na</strong> ga vo do -pada u mnoštvu kapljica koje radezajedno”.april, <strong>2008.</strong> Re vi ja FO RUM 27
Change language