April, 2008. go di ne Broj 8 Go di na III - Forumbosnjaka.com

DRUŠT VO » » »r e v i j adulićka džamija u zvaničnim spisimavo di kao crk va ni ti je u ovom ča susma tra svo jom imo vi nom. On ne že -li komentarisati neke pretpostavkeda je tu prije sedamnaestog vijekapostojao hrišćanski objekat i groblje.«Raspitao sam se kod ljudi od struke,postoje o tome neke pretpostavke,ali konačnu riječ treba da da nauka ito ne smi je bi ti raz log bi lo kak vogmedjureligijskog razdora», kaže Bogavac.Razdor po pitanju radulićke džamije,međutim, činjenica je u tom seluu ko me ži ve hriš ća ni i jed na mus -limanska kuća Veskovića, i u okolnimselima u kojima je većinsko stanovništvomuslimanske vjere. Radulićani,jednostavno, ne žele džamijuu svom se lu i o to me su do ni je li od -lu ku na svom zbo ru či je su zak ljuč keuputili na najviše državne i opštinskeadrese. «Ne treba dozvoliti nikakvera do ve (raš čiš ća va nje i re kon -strukcija) na postojećim ruševinamadžamije», ključni je zaključak zborakoji je potpisao predsjednik nevladineorganizacije Skupština građanaRadulića, Simo Bajović. Njegovo seime u nekim medijima pojavljivalo ukontekstu negodovanja zbog «devastacijehrišćanskih grobova», koji se,navodno, nalaze u dijelu muslimanskoggroblja. «Nijesam davao takveiz ja ve i sma tram da grob lje tre ba ure -di ti ona ko ka ko i pri li či. Ne znam dana tom mjestu postoje bilo kakvi hrišćanskispomenici», kaže Bajović zaMonitor.Njegov komšija, Dragoljub Braunović,tvrdi da je, prema predanjima,radulićka džamija sazidana od materijalasa davno porušene crkve SvetogJo va na. «Pri ča lo se da su tu i ne kistari grobovi hrišćana. I danas ponekoode na ruševine džamije i zapalisvijeću», kaže Braunović. On takođemisli da rekonstrukcija stare džamijene bi tre ba lo da se iz ve de.«Uvi jek je bi lo i bi će eks tre ma či -je se riječi glasnije čuju od mišljenjavećine ljudi», kaže Rifat Vesković,inače Radulićanin, nekadašnji pomoćnikministra kulture u vladi CrneGo re. Sa slu ča jem dža mi je u nje -go vom se lu on je upoz nao i sa daš njeMinistarstvo kulture i zatražio da seformira komisija koja bi ispitala svečinjenice i koja bi ažurirala vraćanjekatastarskog falsifikata na pređašnjestanje. «Ne postoji ni jedan naučnoutemeljen dokaz o nekom hrišćanskomspo me ni ku na tom mjes tu, asve i da pos to ji bi lo bi bes mis le nodžamiju pretvarati u crkvu. To bi bilois to kao ka da bi špan ske crk ve pret -varali u džamije ili neke istambulskedžamije u crkve», kaže Vesković.Rekonstrukciju džamije, koja jeporušena 1943. u pohodu na Bihorčetničkog vojvode Pavla Đurišića,Vesković smatra obavezom državnihorgana Crne Gore. «Nepojmljivo jeda to ne kom sme ta sa mo zbog to gašto u najbližoj okolini žive većinomhrišćani. U susjednom selu Crnča sagrađe na je crk va ia ko je tu u ve li kojvećini muslimansko stanovništvo pato ni kom ne sme ta», ka že Ves ko vić.Sahret Hajdarpašić, inače arhitekta,dijeli Veskovićevo mišljenje. Konzervacijai restauracija radulićke džamijebi, smatra, bio veliki civilizacijskii kulturni iskorak Crne Gore.«Znam mnoge ljude, uključujući tamošnje hriš ća ne, ko ji su sprem ni i fi -nansijski podržati taj projekat, kaošto su mnogi muslimani, uključujućii moju kuću, spremni pomoći završetakradova na obližnjoj crkvi SvetogJovana», kaže Hajdarpašić.Da bi se ta ide ja rea li zo va la, me -đu tim, po treb no je odo bro vo l ji tiNVO Skupštinu građana Radulića iis pra vi ti ka tas tar ske fal si fi ka te. Uprotivnom, bila bi rekonstruisanacrk va – sa mi na re tom. A va lj da bi semo ra la zva ti – crk va Haj dar – pa šeSelima. Sead SadikovićSačuvati temelj postojanjaO postojanju radulićke, Hajdar-pašine džamije i njenog harema (groblja)postoje tragovi i dokumenti, ne predanja i predpostavke samozvanihstruč nja ka za his to ri ju – ka zao je za Fo rum Prof. Enis ef. Burd žo vić, glav -ni imam u bjelopoljskom odboru islamske zajednice.Vjerski, kulturni pa ni običajni zakon muslimana Balkana ne dozvoljavada se muslimani sahranjuju u tuđim grobljima. Da je na vjekovnoj, vakufskojzemlji u Radulićima bilo hrišćanskih grobova, sigurno ne bi tu danasbi lo ni os ta ta ka dža mi je, ni me za ra či ji ta ri hi pi sa ni Bo san či com sto jekao ću tlji vi svje do ci vi še od dvi je sto ti ne go di na. Dža mi je, ne ka je Sve viš -njem Bogu hvala, nastaju kao rezultat potrebe vjernika, a jedina namjeraIslamske zajednice je bila i ostala, da se ostaci Radulićke džamije zaštiteod daljeg propadanja. Da li jedan narod previše traži, ako želi sačuvatitrag svog postojanja? Ili naše postojanje na ovom komadu zemlje trebabi ti po put onog ko je ho dio vo dom?Tolerantnost islamske zajednice potvrdjuju brojni primjeri u Bijelom Polju:,znak koji turistima treba predstaviti crkvu Sv. Petra, stoji na zemljištukoje je vakufsko. Nikada niko nije tražio dozvolu od Islamske zajedniceda se taj znak pos ta vi na va kuf skoj zem lji. Ni ti je Is lam ska za jed ni ca ika -da protestvovala protiv tog postupka.Strah od postojanja previše džamija je nezdrav. Kako arapska mudrostve li: „Čov jek je ne pri ja telj onog što ne poz na je.“ Sa mi na re ta se ne uz -no si go vor mrž nje, već po ziv na mir, po ziv na spas. Jer, što bo lje lju di poz -na ju svo ju vje ru, to će vi še živ je ti po njoj, a to po dra zu mi je va vi še mi ra ibla go sta nja, is ti če Burd žo vić.30 april, 2008. Re vi ja FO RUM