April, 2008. go di ne Broj 8 Go di na III - Forumbosnjaka.com

OBRA ZO VA NJE, KUL TU RA, BAŠ TI NA » » »r e v i j akušajem da Crnogorci standardizuju svoj jezik. Taj jejezik već standardizovan, on se već govori. Crnogorskije jezik prisutan u komunikaciji među ljudima, literaturii medijima. Novina je u tome što su ljudi dobilipra vo da kažu : Ovo je moj je zik. Ko ris tim se ovim je -zi kom pod svo jim a ne tu đim ime nom. Pi ta nje je zi kaje pitanje ostvarivanja čovjekove slobode. Svaki je čovjekslobodan onoliko koliko može da se izrazi naSlikareva ratna ljubavDok stu ba ma sla zi, ovlaš dla nom ma ziogradu hladniju od zmijine kože.Ću ti da sve mo že i da kuć ni vra ziNi su ka dri da se s nje nom ću di glo že.Pro še tat će sta zom ko ja vo di k mo ru,Iz miš lje nom ili stvar nom – sve je is to...Dat će ko su čis tom vje tru da, uz go ru,Razvihori miris... sve te trene kistompovezat će slikar čija ruka istomvu če nit svjet los ti... niz stu be na vra ta ...Kad si jev nu, ko vaz da, svo jim no žnim lis tom.i ko rak nu u dan pun prh ko ga zla ta,cio dan, pod kis tom, snaž no je za bli sto.-kao da je siš la s ti su će ga ka ta...svom jeziku.Školovani ste u Gazi Husrefbegovoj medresi kojaje kroz cijeli dvadeseti vijek dala veliki broj istaknutihbosanskih intelektualaca. Da li je to školovanje bilopresudno da i u svom pjesništvu artikulišete islamskiosjećaj svijeta?Neven Jurica je pišući o mojoj prvoj knjizi pisao nanačin što je moju poeziju definisao kao "neposredanislamski osjećaj svijeta". Kada sam pročitao taj tekstme ni se do pa lo to što je go vo rio. Kas ni je ni je sam mo -gao izbjeći sudbinu žrtve stereotipa. Ništa strašno, jerna kraju svi postanemo žrtve stereotipnih predstava ise bi i dru gi ma. Da nas mo gu da ka zem Ja sam vas pi ta -van u muslimanskoj porodici, školovan sam u medresii islamski osjećaj postao je oznaka mog identiteta imog bića. Ali, istovremeno, moja poezija je i refleksjuž nos lo ven skog pjes nič kog kon tek sta, raz li či tihsvjetskih poetskih trendova, grčke i rimske mitologije.Svi su ti sadržaji inpregnirani u različite slojeve svakogaod nas i do pi šče ve je krea tiv nos ti da li je on ka darda ih ob je di ni u svom iz ra zu. Važ no je što će bi ti do -minirajuće. Kada bi, recimo, prevladalo i ključno unjoj pos ta lo ono što je is lam sko, on da bi mo ja poe zi -ja bila ideologizirana islamski. Sličnu bi sudbinu imalakada bi u njoj prevladalo nacionalno, zemaljsko. Ito bi joj naudilo.Poezija treba da bude oslobođena naplavinaideologije, ona je sadašnjost koja kani odgoditismrt. Ona je lju bav ko ja ho će da svje do či o ču di ma.Vrlo je bitno biti otvoren prema svim kulturama i tradicijama.Priredio M.R.OMER ĐURĐEVIĆ, PROFESOR HARMONIKE U MUZIČKOJ ŠKOLI VASA PAVIĆ U PODGORICIOd Sutovića ulicedo nagrade u AmericiPiše: Husein –Ceno – TuzovićStaropodgoričko dijete, rođenou ulici Sutovića(sada ulica Sava Lubarde)u blizini Sahat-kule I zgradeosnovne škole(institut za biologiju)u kojoj su učile generacije darovitihvragolana. Sklonost za pjesmui mu zi ku Omer je nas li je dio jeod oca Dža vi da, ko ji je svi rao har -moniku. Gledajući u uglu stare porodičnekuće očevu gotovo raštimovanuharmoniku, dodirom rukepočeo ju je osjećati maženjem ane sviranjem. Razmišljao je kako jeuze ti u ru ke, ali ni je smio iz stra hada ga otac ne “iš kle pa”(ša ma ra).Tek kad je bio u dru gom raz re -du osnovne škole roditelji su Omerana preporuku učiteljice SlavkeKadović upisali u nižu muzičkuškolu. Prijemni ispit je položio iz“cuga”, naravno, na harmonici. Prvinas tav nik bio mu je pro fe sor Str -nad (ime na mu se ni je mo gao sje ti -ti). Potom su dolazili drugi-Zura,ko ga su u Ti to gra du svi zna li, jer je40 april, 2008. Re vi ja FO RUM