1 - Å umarski list

— 536 — •paralizira upliv vjetra na lišde njihovo. — JDehlo dakle ovihbilina nemora vršiti onu zadaću, koju vrši deblo drveća; onosluži jedino za provodjenje soka, pa je s' toga dovoljno, akose u njemu nalazi samo provodno staniČje. Iz ovoga sliedi, dana deblo penjačica |treba potrošiti vrlo malo pribavljene materije,pa s' toga i vidimo, da hmelj, pasulj, divlja loza i drugeako se n. pr : uz smrekovu granu penju, zapreme lišćem ujednoj godini toliki prostor, koji će smreka sa svojim iglicamajedva u jednom deceniurau zapremiti. Sva dakle materija, kojase producira, upotrijebi se za stvaranje krošnje, pa s toga inadvladaju one u borbi za opstankom cisto drveće, koje morasamo svoju krošnju da nosi.Medju penjačicama i drvećem ima naravno čitav niz prelaza.— Da spomenomo n. pr. ružu, ribiz, ili patuljasto voće.Krošnju ovih bilina nosi kolje, na koje su te biline prikoljeneno ne kao kod penjačica, kod kojih predmet, oko koga semotaju, nosi cijelu težinu; ovdje počiva krošnja većinom nasamom deblu, a kolac ju štiti samo, da se ne uvali.Na mirnom vremenu stojati će ruža manje više uspravnoi bez kolca, ali će se izvaliti, čim vjetar pirne. Deblo njezinonije dakle dovoljno jako, da se vjetru opre, — no ovo je isasvim prirodno, kad mu se uvijek kolac u pomoć dade, a svarazvijuna materija, dakle i ona, što bi se morala upotrijebitiza pojačanje debla, upotrijebi se za razvijanje krošnje, lišća iliploda. Ovaj princip, po kom se assimilirana materija u biljcirazdjeljuje, upotrijebio je čovjek na svoju korist. Tako će naruži biti više i ljepših cvjetova, ako je prikoljena, nego akonjezino deblo samo mora krošnju nositi. Kod voćaka takodjer,kod kojih se krošnja nmjetno drži, biti će plod krupniji i soćniji,a te voćke bolje i rodjavaju.Ovo umjetno djelovanje čovječje najbolje se dade upotrijebitiu vrtlarstvu.U šumi nalazimo mnogo primjera, koji se više približujudrvetu. Tako n. pr. i Citisus raste brzo u vis, a slabo udebljinu, dočim je obratno kod Lonicera — vrsti, koje su