1 - Å umarski list

't3maa3r,Br. 12. u ZAGREBU, 1. prosinca 1896. God. XX.Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 8 for.; za '/a stranice 4 tor.; za Vs stranice2 for. 70 novo.; za 'A stranice 2 for. — Za višekratno uvrštenje prinijerena popustbina.0 razgranjivanju drveća.Piše Josip Etiiiger.Kako u prirodi motriti možemo, razgranjuje se šumskodrvede prema položaju na kojemu raste. Stabalca iz sjemenjana otvorenom polju izrasla, počmu ved od prve mladosti od ozdorazgranjivati se i širiti, te pridrže taj karakter razvoja sve doskrajnje svoje starosti; usuprot stabla, koja u gustom sklopurastu, ne razgranjuju se kao ona prva, ved im ostane debloviše — manje čisto. I tako svako stablo raslo osamice, ili usklopu nastoji da se osigura prot raznim elementarnim uepogodam,tim više, jer je od prirode odsudjeno, da na onoj grudizemlje, na kojoj je niklo i poginuti mora.Držalo se je, a i još se drži, da je zadada razgranjivanjana otvorenom prostoru izraslih stabala ta, da štiti tlo od sunčanogažara i suhih vjetrova, da ga dakle održi svježim.Akoprem habitus malo ne sviju vrsti drvlja u podpunomskladu sa tim nazorom stoji, to ipak ima i takovih vrsti drvlja,kod kojih se granatost ne sudara sa gore istaknutom zadaćom,a medju tima je u prvom redu naš jablan.Tko pozna jablan, nitko ne de modi uztvrditi, da on sasvojim uzrastom, odnosno svojom granatošdu tlo si svježim uzdržatimože, pošto mu grane stuboške u vis rastu. Osim jablanaima još i drugih vrsti drvlja, kojima grane mjestou širinu, u visinu rastu, kao što su Ouercus pjramidalis,Ulmus caprestris pyr.. Cupressus semperviren, Cupressus thyoidesi dr. Uzevši habitus netom navedenih vrsti drvlja u