1 - Å umarski list

- 542 —lova krošnje, a najmanji ili gotovo ništa od dolnjih djelova.Do ovoga se došlo usporedjujući konstrukciju grana i okolnost,da se lišće nalazi ponajviše na vanjskoj periferiji krošnje.10.) Iz stavka 9., te stavka 2, 5, 6, 7 i 8 izvelo se,kakav odnošaj postoji izmedju prirasta debla u debljinu i krošnjeM visinu:a.) Ako je drvo posve samo, onda mu je deblo vrlo jako,a visina neznatna.b) Ako najdolnje grane ne pridonašaju ništa za pojačanjedebla (stavak 9.), to 6e se prirast u visiau povećati, ako seove grane uklone. Ovo je i Robert Hartig opazioc) U srednjoj šumi prestanu stabla rasti u visinu posijesvake sječe, no ovaj se prirast pojavi opet do bližnje sječe. Različiterasprave Weiseove, Endres-ove, Bartet-ove i drugih potvrdjujuovo pravilo.11.) Pomoću istraživanja od N. J. C. Miilera, kako asimilirališće različitih vrsti drveća, razjasnila se iz stavka 2. i 9.cijela evolucija drveta od klice pa do zrele starosti. Razvijenekrivulje slagale su se potpuno sa krivuljama, što ih je Guttenbergtačnom analjsom stabla razvio.II. Na sastojini istraživana je:A) Gradnja sastojine.12.) Pošto su uspostavljene stepenice visina u sa-3tojini igdje mora krošnja početi kod svakog pojedinog stabla, pa kadasu postignuti rezultati usporedjeni sa činjenicama u prirodi, razvijenesu onda i stepenice za kubični sadržaj i oblični broj pojedinihstabala u istoj sastojini. Potpuna harmonija abstraktnihrezultata sa onim, što se u prirodi zbiva, pokazala se i ovdje.Tako je n. pr. konstatovano, da će pojedini djelovi neke sastojine,ako se ova razdijelila u 5 razreda sa jednakim brojemstabala, procentično učestvovati na ukupnoj sadržini sastojineupravo onako, kako je to već Weise i Wimmenauer razvio.B. Razvijanje sastojina.13.) Po stavku 11. proračunato je razvijanje visine najvišihstabala u sastojini, te je iz ovoga zaključeno na razvi-