— 546 —Jakob Sorger drvotržac i veleposjednik, utemeljiteljni član hrv.-slavonskog šum. družtva umro je naglom smrću na 30 <strong>list</strong>opada u Osieku.Bio je jedan od najstarijih i najvještijih industrijalaca sa hrastovinom.Pokoj mu vječni.Proslava dvadeset i petgodišnjice službovanja. Na 11. <strong>list</strong>opadaproslavio je kr. županjski nadzornik u Požegi Josip Smidinger svojudvadeset i petogodišnjicu službovanja.Prvo 25 godina stupio je u zemaljsku službu kao županijski nadšumaru Varaždinu, odkle je premješten u Osiek, a iz Osieka u Požegu,gdje je prigodom organizacije šumarske službe imenovan županijskimnadzornikom. Svečanost proplavljena je u tihom prijateljskom krugu,kojom su prilikom kr. kot. šumari županije požeške svečaru srebrni peharna uspomenu predali. — Sve to vadimo iz bečkog »Oester, Porst-undJagdzeitung«, te sa sažaljivaujem opažamo, da se od svikolikih učestuikanijedan nije sjetio, da o tom i »Šum. <strong>list</strong>« obavijesti. Žalibože, kod nasjoš uvijek vriedi, da je tudje ljepše, nego domaće. Pa onda se još tražiod urednika »Šum. <strong>list</strong>a« da mu <strong>list</strong> bude što zanimiviji i raziioličuiji!Šumarsko i gospodarsko knjižtvo.Eduard doležal: Die Anwendung der Photographie in der praktischenMesskunst 4 Mk.Darstelung der forstlichen Vorhaltnisse Livlands im Jahre 1896.2 Mark.Dr. Martin: Die Folgerungen der Bodenreinertragstheorie fiir dieErziehung und die Umtriebszeit der wichtigsten deutschen Holzarten.3. Band. 6 Mk.Schem^tismus der Herrschaften, Giiter und Zuckerfabriken ia Mahrenund Schlesien. 4 Mk.Karte des nordlichen Bohmerwaldes, Herausgegeben vom k. u kmilitargeograffschen Institut in Wien. 3. Mk.Wissenschaftliche Mitheilungen aus Bosnieu und der Hercegovina.Red. von Mor. Hoernes. 4 Bande.Beitrage zur Biologie der Pflanzen. von Dr. P. Cohn.Das Rothholz der Pichte, Von Dr. A. Cieslar.Uiber das specifische Gewicht des welkea Buchenlaubes (Laubstreu).Von A Hadek.Jagd-A-B-C fiir alle die Jager werden wollen. Von E. v. Dombrovski.
- 547 -Različite viesti.Državni izpit za samostalno Todjenje šumskoga gospodarenja.Pod predsjedanjem kr. zemaljskoga nadzornika I. razreda, gosp. RobertaFisclibaclia, držao se je dne 26. i 27. <strong>list</strong>opada pismeni a 29. 30. i31. <strong>list</strong>opada i 1. studenoga ustmeui viši državni izpit (u prostorijah saborskih)za samostalno vodjenje šumskoga gospodarenja. Kao povjerenicifuugirahu gg. Ivan Partaš, kr. profesor šumarstva na kr. gospodarskom išumarskom učilištu u Križevcima, Pavao Barišić nadšumar — procieniteljpetrovaradinske imovne obćine i Dragutin Trijtzer, nadšumar vlastelinstanadbiskupije zagrebačke, koji je obavljao podjedno i poslove perovodje kodispita. Izpitu se podvrgoše : Stevan Petrović, Dušan Veiner, Milan Majer,Adolf Daraengjić, Juraj Dražić, Aute Balićević, Budimir Strgar, AndrijaGeschwind, Dragutin Kubović, Mate Kolibaš, Josip Silvester, Josip Crkvenac,Jeronim pl. Rukavina i Svetozar Vučković.Pismeni ispit obavljen je pod strogom klausurom, a dobiše kandidatiprvi dan tri pitanja: iz sadjenja i gojenja šuma, iz šumarske tehnologijei iz šumarske geodezije. Drugi dan nastavljen je pismeni ispitdaljnim trima pitanjima i to: iz nauke o čuvanju šuma, iz uredjenjašuma i iz dendrometrije.Nakon svršenih izpitu zaključilo je povjerenstvo svoje uredovanje,ocieniv uspjeh pismenog i ustmenog izpita. Prema tomu proglašena sutrojica »dobro«, a sedmorica »dovoljno« osposobljeni mi za samostalno vodjenješumskog gospodarenja, dočim su četvorica reprobirana na jednugodinu. Dne 1, stueenog 1896. oko 1 sata po podne predao je predsjednikispitnog povjerenstva gosp. Robert Fischbach, u ime visoke kr.zemaljske vlade aprobirauim kandidatom [svjedočbe, želeći mladim šumaromnajbolji uspjeh, a potaknuvši ih podjedno na neumoran i uztrajaurad u njihovu velevažnom zvanju.Šumsko školstvo u kraljevini Srbiji*. Pošto je kod nas privriednopitanje nastalo upravo životno pitanje, to bi bilo naše skromnomišljenje: da se na našoj Velikoj Školi ustanovi »Poljoprivriedno-šumskiodsjek«, kao najpraktičniji i najjeftiniji način, da svake godine dobijemoizviestan broj stručno naobrazovanih poljoprivriednika i šumara.Sto se tiče stručnih nastavnika za poljoprivriedu i šumarstvo, to bis početka bilo dovoljno po dva do četiri stručna nastavnika, a poslie,kada bi se ovaj odsjek proširio, trebalo bi najviše još po dva nastavnikai asistenta.* Izvadak iz brošure „poljoprivredno-šumarski odsjek na velikoj školi" od MilanaObradovića Ličanina.
- Page 1: £»rosiiiac isse.
- Page 4 and 5: — 522 —obzir, ne možemo prista
- Page 6 and 7: 524 —bine na pojedine uzgojne obl
- Page 8 and 9: — 526 —Šumska uprava nastoji o
- Page 10 and 11: 528 —a od škodljive: medjeda, vu
- Page 12 and 13: — 530 —puteva; zatim radnja na
- Page 14 and 15: — 532 —zadovoljili su potpuno p
- Page 16 and 17: — 534 —polomljena, prestaje za
- Page 18 and 19: — 536 — •paralizira upliv vje
- Page 20 and 21: — 538 —naslanja, i oni su prisi
- Page 22 and 23: - 540 —lomićna sigurnost proti p
- Page 24 and 25: - 542 —lova krošnje, a najmanji
- Page 26 and 27: — 544 —krošnje spušta sada do
- Page 30 and 31: — 548 —Ovo bi sve stalo državu
- Page 32 and 33: — 550 -za Srbiju, i da je glavna
- Page 34 and 35: — 552 -pupoljaka, koje se sastoji
- Page 36 and 37: — 554 —djelstvo. Lokalna uprava
- Page 38 and 39: — 556 —Skroman upit?Naputkom C)
- Page 40 and 41: - 558 —Giffinger i Henn, tvrdka,
- Page 42 and 43: — 560 —Bayer Gjuro, kr. kot. š
- Page 44 and 45: — 562 —Hiebel Franjo, vi. šuma
- Page 46 and 47: — 564 -N a V a r a Antun, kr. kot
- Page 48 and 49: — 566 —Ugrenović Aleksander, p
- Page 50 and 51: — 568Imovna obćina petrovaradins
- Page 52 and 53: Šamarija br. 7. Gola.Čorce Stjepa
- Page 54 and 55: — 572Domić Joso, 1894.Novačić
- Page 56 and 57: 574Kr. nadlugari:Crepić Albert, kr
- Page 58 and 59: SADRŽAJ.Strana0 razgranjivanju drv