Usled ranog raspuštanja parlamenta, budžet <strong>za</strong> <strong>2011</strong>. godinu je kasnio i nova skupština ga nijeusvojila do marta. On predviđa 17% povećanja prihoda (izuzimajući dividende i dotacije) tokom2010, 17,2% veće ukupne primarne rashode, i budžetski deficit od 227 miliona evra (4,7% BDPa).Budžet predviđa da će deficit biti finansiran iz direktnih dotacija, prihoda od privati<strong>za</strong>cije Poštei telekomunikacija Kosova (PTK) i po<strong>za</strong>jmice od međunarodnih finansijskih institucija, većinačega će teško biti materijalizovano <strong>2011</strong>. U prvih osam meseci <strong>2011</strong>, budžetsko izvršenje jeobeleženo snažnim učinkom u naplati pore<strong>za</strong> (godišnji rast od 17%) vođen uglavnom snažnimuvozom robe. U prvom tromesečju, rashodi su <strong>za</strong>ostajali, naročito na opštinskom nivou, do krajaavgusta ukupni rashodi su ubr<strong>za</strong>ni i povećani <strong>za</strong> više od 24%. Budžet se pretvorio u deficit od 16,6miliona evra usled izuzetno snažnog povećanja potrošnje <strong>za</strong> plate i <strong>za</strong>rade (25%) i kapitalnihizdataka (61%). Ministarstvo finansija je preduzelo korake da poboljša transparentnost budžetskogizvršenja i počelo je da ažurira preliminarne mesečne informacije o budžetskim prihodima irashodima na svojoj internet strani. Međutim, budžetska transparentnost bi mogla da se daljepoboljša. Sveukupno, finansiranje budžeta <strong>za</strong> <strong>2011</strong>. se suočava sa značajnim rizicima.<strong>Kosovo</strong> je 2010. godine u pokušaju da racionalizuje i donese predvidivost u ekonomsku politikupotpisalo stend-baj aranžman sa MMF-om. Sporazum je omogućio dovoljan prostor i vreme <strong>za</strong>usklađivanje značajnog fiskalnog disbalansa. Ipak, program je <strong>za</strong>stao nakon ni<strong>za</strong> ad hok sastanaka.Pored Zakona o radu usvojenog na poslednjoj sednici prethodne Skupštine, preduzet je nizinicijativa sa potencijalno negativnim uticajem na nivo i kvalitet vladinih rashoda bez prethodneanalize njihovog ekonomskog i budžetskog uticaja.Vladina odluka da značajno poveća <strong>za</strong>rade vladinih radnika (od 30 do 50%),koja je kasnijeugrađena u budžet <strong>za</strong> <strong>2011</strong>. uprkos protivljenju Evropske komisije i MMF-a, veoma je štetna <strong>za</strong>fiskalnu održivost i kvalitet potrošnje. Vlada je sredinom jula <strong>2011</strong> <strong>za</strong>ključila novi ugovor saMMF-om – Program praćen od strane osoblja (SMP), bez izdataka, koji će biti vođen do kraja<strong>2011</strong>. Vlada se prema programu obave<strong>za</strong>la na mere konsolidacije u ukupnoj vrednosti od 35miliona evra i izdvojila je rezervu od 60 miliona evra kao neopredeljene rashode <strong>za</strong> <strong>2011</strong>, čije jepuštanje u promet pove<strong>za</strong>no sa pobednikom tendera <strong>za</strong> PTK. Ova rezerva je ključna <strong>za</strong> očuvanjeminimalnog nivoa vladinih bankovnih bilansa do kraja <strong>2011</strong>. Međutim, držanje rezerve ćeverovatno <strong>za</strong>htevati smanjenje troškova <strong>za</strong> kapitalne rashode koji se ne tiču autoputa, što je jednaod kategorija rashoda koja pospešuje rast. Prima SMP-a je važan test i pokušaj da se povratikredibilitet ekonomske i fiskalne politike. Sveukupno, fiskalno planiranje i kvalitet javnih finansijaje dalje pogoršano i predvidivost, doslednost i transparentnost politike ostaje ozbiljan i<strong>za</strong>zov.Ekonomski razvoj je i dalje obeležen krhkim rastom i značajnim domaćim i spoljnimdisbalansima, pogoršanim slabom fiskalnom politikom. Visoka inflacija i nefunkcionalno tržišterada dodatno predstavljaju velike i<strong>za</strong>zove <strong>za</strong> ekonomsku i socijalnu koheziju i ostala je značajnaekonomska nesigurnost kao prepreka <strong>za</strong> stvaranje radnih mesta i razvoj privatnog sektora. Vlada je<strong>2011</strong>. godine u pokušaju da popravi neke od najvećih slabosti politike predstavila ekonomskuviziju i akcioni plan <strong>za</strong> ekonomsku reformu. Ovo je pohvalno jer je privatnom sektoru data vodećauloga u održivom ekonomskom razvoju. Međutim, planu nedostaje prioriteti<strong>za</strong>cija i redosledpredloženih mera. On se oslanja na optimističnom makroekonomskom scenariju. Pažljiva procenai odgovarajuća anali<strong>za</strong> fiskalnog uticaja većine njenih mera i dalje nedostaju. Pored toga, ciljsrednjoročnog budžetskog deficita iz plana od 2% BDP-a nije dosledan sa 0,5% deficitapredviđenog MTEF-om. Sveukupno, na pravilno funkcionisanje makroekonomske politike sveviše utiče nepredvidiva fiskalna politika i neodrživ rast vladinih rashoda.U<strong>za</strong>jamni uticaj tržišnih snagaOko 90% javnih preduzeća (JP) je imalo operativne dobitke tokom 2010. godine, ali nekolikovelikih energetskih i rudarskih preduzeća i dalje trpi velike gubitke i značajno su iscedila budžet.Kosovska agencija <strong>za</strong> privati<strong>za</strong>ciju je nastavila sa privati<strong>za</strong>cijom društvenih preduzeća (DP).SRB 26SRB
Privatizovana su uglavnom mala preduzeća, sa izuzetkom velike fabrike cementa (što ćeobezbediti 500 radnih mesta <strong>za</strong> tri godine). Postignut je ograničen napredak u likvidaciji DP: samojedno tokom 2010. Privati<strong>za</strong>cija javnih preduzeća je privremeno <strong>za</strong>stala zbog ranog raspuštanjaparlamenta. Proces privati<strong>za</strong>cije PTK je ponovo obnovljen na proleće. Juna 2010. godine su se dvekompanije, od pet koliko je izrazile <strong>za</strong>interesovanost, kvalifikovalo <strong>za</strong> narednu fazu. Vlada jeseptembra dala dve dodatne nedelje <strong>za</strong> izražavanje interesa kompanijama koje u junu nisu bilekvalifikovane. Ovaj produžetak podriva kredibilitet procesa privati<strong>za</strong>cije. Privati<strong>za</strong>cija KEKdistribucije i snabdevanja (KEDS) je takođe nastavljena, sa četiri predkvalifikovanih kompanija <strong>za</strong>učešće na tenderu. Transakcija <strong>za</strong> izradu termoelektrane novo <strong>Kosovo</strong> (TENK) i dalje se suočavasa odlaganjima, delom zbog budućeg modela energetskog tržišta i sporazuma o dugoročnojkupovini energije između TENK i KEDS, koji treba da se <strong>za</strong>vrši u detaljima. Sveukupno, postignutje određeni napredak u procesu privati<strong>za</strong>cija, naročito u vezi sa javnim preduzećima.Ula<strong>za</strong>k na tržište i izla<strong>za</strong>k sa tržištaRegistra preduzeća sada ima 105.000 preduzeća. Podaci Poreske uprave Kosova (PUK) pokazujuda je u stvari skoro polovina njih neaktivno. Kako bi se odjavila iz registra nakon što postanuneaktivna od preduzeća se <strong>za</strong>hteva da registru preduzeća dostave izjavu od PUK-a da nemajuneplaćenog pore<strong>za</strong>. Dosad je onlajn registracija preduzeća moguća samo u jednom sveobuhvatnommestu ili opštinskim poslovnim centrima koji su osnovanu u 22 opštine. Preduzeća se i daljesuočavaju sa nestankom struje i većina firmi je navelo korupciju i birokratiju kao glavne prepreke<strong>za</strong> poslovanje kao deo svog akcionog plana <strong>za</strong> ekonomski razvoj vlada je objavila svoj cilj <strong>za</strong>značajno poboljšanje poslovnog okruženja. U tom pogledu, ona planira niz mera, uključujućisveobuhvatnu reformu kako bi se uklonilo 50% <strong>za</strong>hteva <strong>za</strong> dozvole i licence na srednji rok.Sveukupno, slaba administracija, nepouzdano snabdevanje električnom energijom i slaba vladavinaprava i dalje sprečavaju stupanje na tržište i izla<strong>za</strong>k sa njega.Pravni sistemPravni sistem se i dalje suočava sa slabim pristupom i efikasnošću. Slaba primenljivost ugovora jei dalje jedna od glavnih <strong>za</strong>brinutosti kompanija i investitora na Kosovu. To je takođe jedan odfaktora koji objašnjavaju relativno visoke kamatne stope koje naplaćuju komercijalne bankeprivatnom sektoru. Kosovski sistem sudova, u saradnji sa EULEX-om, istražuje nekolikoslučajeva korupcije u visokom obimu. Optuženi su visoki zvaničnici i političari.Postignut je izvestan napredak u vezi sa infrastrukturom <strong>za</strong> svojinska prava. Sve opštinskekatastarske službe su sada pove<strong>za</strong>ne sa centralnom Kosovskom katastarskom agencijom ievidencija je sada dostupna na oba mesta. U proteklih nekoliko godina su se povećale iregistrovane transakcije i hipoteke, što pokazuje korišćenje imovine kao <strong>za</strong>loga. Ukupno je 5.364hipoteka evidentirano 2010. a 2.712 u prvih osam meseci <strong>2011</strong>. Potrebno je oko 15 dana daopštinske katastarske službe registruju transakciju. Neke katastarske knjige su i dalje u Srbiji. Uokviru dijaloga Beograda i Prištine je postignut dogovor o katastru. Potrebno je da se dogovorsprovede. Procedure eksproprijacije se ne primenjuju uvek i vlasnici imovina se ne konsultujuuvek ili im se isplaćuje adekvatna nadoknada. Sveukupno, postojeći pravni okvir je nedovoljnorazvijen a njegova primena je i dalje slaba. Otežana, duga i skupa pravna primena ugovora ipreovlađujuća korupcija i dalje ometaju razvoj poslovanja.Razvoj finansijskog sektoraFinansijski sektor se proširio <strong>za</strong> 13,7% 2010. godine, sa ukupnom vrednošću aktive od 3,2milijarde evra ili oko 78% BDP-a. Preovladava bankarski sektor i obračunat je na 77% ukupneaktive, nakon čega slede penzijski fondovi (15,4%), mikrofinansijske institucije (4,3%),osiguravajuća društva (3,1%) i finansijski posrednici (0,2%). Broj komercijalnih banaka (osam),penzijskih fondova (dva) i osiguravajućih društava (jedanaest) je ostao isti, dok su dveSRB 27SRB