Hrvatska vjernost

Hrvata nego i drugih naroda.
Značenje križa. Isus udjeljuje
dar života putem križa. Sveti
Otac Franjo često naglašava
važnost križa za kršćanina. Bez
križa, naime, nema istinskoga
kršćanstva, jer bez križa nema ni
Isusa Krista. Čuli smo u
Evanđelju Isusovo proroštvo
kako će biti uzdignut kao Sin
Čovječji, tj. raspet na križ i na taj
način spasiti svijet (usp. Iv 12,
32). Još je po Božjoj riječi Mojsije
u pustinji bio podigao mjedenu
zmiju, simbol križa. Svi oni koji
su s vjerom u nju pogledali bili bi
spašeni od ujeda otrovnih zmija
(usp. Br 21, 8-9). Isus Krist je
pozvao svoje prijatelje da uzmu
križ i da ga slijede (usp. Mt 16,
24). Oni koji su prigrlili Kristov
križ i koji ga slijede na
životnome putu jesu njegovi
svjedoci. Svjedok na grčom znači
martyr, mučenik. To znači da je
svaki kršćanin pozvan biti
svjedokom, mučenikom. Na
poseban način mučenici su
vjernici koji su posvjedočili
v j e r u s v o j i m k r š ć a n s k i m
životom, koji su prolili krv
ostavši vjerni Isusu i njegovoj
Crkvi. Oni su povjerovali Božjoj
ljubavi. Doista, “Bog je tako
ljubio svijet te je dao svoga Sina
Jedinorođenoga da nijedan koji u
njega vjeruje ne propadne, nego
da ima život vječni” (Iv 3, 16).
Milosrdni Bog ne želi suditi
svijet “nego da se svijet spasi po
njemu” (Iv 3, 17) i po njegovu
križu. Križ postaje dakle, znak
neiscrpne Božje ljubavi, Božjega
milosrđa prema svim ljudima te
jedini put spasenja.
M u č e n i š t v o u h r v a t s k i m
krajevima. Širenje kršćanstva u
ovim krajevima bilo je u znaku
k r i ž a i m u č e n i š t v a .
Pokrštavanjem Hrvati su postali
djeca Božja, djelatni članovi
Crkve, te su rado slijedili Krista
raspetoga. Oni su prihvatili kao
s v o j e m u č e n i k e p r v i h
kršćanskih stoljeća. Dovoljno je
sjetiti se zaštitnika naših
biskupija i katedrala: sv. Dujma,
sv. Vlaha, sv. Anastazije, sv.
Kvirina, sv. Vida, sv. Stjepana
Pape, itd. Ti su svjedoci
postojano poticali i naše pretke
na vjernost Isusu Kristu sve do
smrti. Prvi hrvatski kanonizirani
svetac je mučenik, sv. Nikola
Tavelić, ubijen u Jeruzalemu,
skupa s nekolicinom subraće
franjevaca, u vrijeme sukoba
kršćana i muslimana. Sveti
Marko Križevčanin svjedok je
vjernosti Kristu do kraja u doba
sukoba s protestantima. Naša
novija povijest također poznaje
mučenike čije je herojsko
svjedočanstvo Crkva službeno
priznala. U prvom redu to je
blaženi kardinal Alojzije
Stepinac, zagrebački nadbiskup.
Njemu će se uskoro pridružiti i
vlč. Miroslav Bulešić, svećenik
Porečke i Pulske biskupije. Osim
tih službeno proglašenih
blaženika vjerojatno ima mnogo
drugih koji bi zadovoljili stroge
crkvene kriterije, ali su iz raznih
razloga ostali skriveni ljudima.
Ipak, Bogu je svaka žrtva
poznata, on jedini pravedni znat
će nagraditi svakoga koji mu je
ostao vjeran do konca…
Blaženi Papa Ivan Pavao II.
puno se zauzimao za očuvanje
sjećanja na mučenike, posebno
XX. stoljeća. Tijekom Velikoga
jubileja 2000., kod Koloseja u
Rimu je predsjedao ekumensku
svečanost sjećanja na kršćanske
mučenike, dakle i na mučenike
drugih kršćanskih crkava i
crkvenih zajednica. On je
poticao i biskupe pojedinih
država, posebno onih koje su se
oslobodile komunističkoga
režima, da popišu imena svojih
mučenika te da oni koji su umrli
zbog mržnje na vjeru budu i
službeno proglašeni blaženima,
prema crkvenim propisima. Taj
poziv je još uvijek aktualan i u
H r v a t s k o j i u B o s n i i
Hercegovini. Bogu hvala da je na
tom polju dosta učinjeno, ali
zadaća je još uvijek velika i
zahtjevna, posebno u odnosu na
popis laika žrtava totalitarnih
sistema, kako bi se i među njima
pronašli kandidati za proces
proglašenja blaženima.
Aktualnost mučeništva. Papa
Franjo je nedavno govorio o
dvije vrste mučeništva kojim se
ostvaruje Isusova riječ: “Tko
hoće život svoj spasiti, izgubit će
ga; a tko izgubi život svoj poradi
mene, taj će ga spasiti” (Lk 9, 24).
Život se može izgubiti za Krista
izravnim svjedočenjem vjere ili
posredno braneći istinu. Prvi
smisao se odnosi na one koji su
prolili svoju krv za Krista. Prema
vjerodostojnim podatcima
svake godine u svijetu biva
ubijeno oko 100.000 osoba zbog
kršćanske vjere. Taj zastrašujući
podatak pokazuje da su kršćani
danas u svijetu najnezaštićeniji
od svih vjerskih zajednica. On
ukazuje ne samo na nepoštivanje,
nego i na grubo kršenje
vjerske slobode i nakon 1700
g o d i n a o d p r o g l a š e n j a
Milanskoga edikta. Pored toga,
ta nam brojka poručuje da su
mučenici u punom smislu među
nama. To moramo cijeniti
posebno kao nadahnuće za naš
autentični kršćanski život. Drugi
n a č i n , t z v . s v a k o d n e v n o
mučeništvo, vjerojatno je
aktualnije nama u Hrvatskoj i u
d r u g i m d e m o k r a t s k i m
zemljama Europe. U tom se
svakodnevnom mučeništvu
“gubi život” za Isusa Krista
“vršeći vlastitu obvezu s
ljubavlju, prema logici Isusa,
logici dara i žrtve. Mislimo:
koliki očevi i majke svaki dan
p r i m j e n j u j u s v o j u v j e r u
prinoseći na konkretan način
svoj život za dobro obitelji! […].
Koliki svećenici, redovnici,
redovnice obavljaju velikodušno
s v o j u s l u ž b u z a B o ž j e
kraljevstvo! Koliki se mladi
odriču svojih interesa kako bi se
posvetili djeci, nemoćnima,
starima“ (Anđeo Gospodnji, 23. 06.
2013.). Ovo su riječi Pape Franje
koji vas preko mene svih
HRVATSKA VJERNOST br. 10
25