Hrvatska vjernost

Hrvatskom saboru, predstavniku
Europske unije i Europskog
parlamenta te svim povjerenicima
za hrvatski martirologij.
Franjo Talan, koji je ujedno
član spomenutog Povjerenstva
za istraživanje, uređenje i
održavanje vojnih groblja,
izvijestio je ukratko, o izvršenim
ekshumacijama u Brotnji 6.
svibnja, u jami Golubinka kod
Donjeg Lapca 14. svibnja, zatim u
jami Pišćetak u Jezeranama te u
Kršu kod Gornjeg Kosinja 29.
s v i b nja. Održano j e v i š e
komemoracija u spomen na
žrtve Drugog svjetskog rata i
poraća. U planu su ekshumacije
na nekoliko lokaliteta na
području Varaždinske biskupije,
među kojima i grob dubrovačkog
biskupa Josipa Marije Carevića.
Predsjednik je iznio mišljenje
da se ove godine, na dan
Krbavske bitke, 9. rujna na
Udbinu, pozovu hrvatski
intelektualci koji će održati
pogovor na temu „Udba“-
njezini korijeni i način rada od
početaka do danas. Drugi
prijedlog bio je da se sljedeće
godine, povodom 70. obljetnice
završetka Drugog svjetskog rata,
organizira i simpozij na ovu
temu. Planira se također tiskati
z b o r n i k u kojem će biti
objavljeni radovi s ovogodišnjeg
znanstvenog skupa Mučeništvo i
mučenički tragovi kroz hrvatsku
prošlost, održanog u Zagrebu, 13.
ožujka.
Na kraju su članovi Komisije
p o z a d u ž e n j i m a ( a r h i v a ,
praćenje literature, portal
Hrvatskog martirologija…)
iznijeli svoja kratka izvješća.
U poslijepodnevnim satima,
također u prostorijama Hrvatske
biskupske konferencije i pod
p r e d s j e d a n j e m b i s k u p a
Bogovića, održana je druga
sjednica biskupijskih povjerenika
za hrvatski martirologij. Na
početku je biskup Bogović
Izgled „Svehrvatskog groba kako ga zamišlja Ive Vukić
pozdravio povjerenike, a potom
su povjerenici iznijeli izvješća o
tome što je učinjeno u njihovoj
biskupiji po pitanju prikupljanja
i unošenja u žrtvoslov podataka
o žrtvama Drugog svjetskog rata
i poraća. Primjećuje se napredak
u radu sa žrtvoslovom. Nažalost,
prisutni su i neki problemi, npr.
nedostatak župnih matica,
nedovoljna zainteresiranost
svećenika za projekt popisivanja
žrtava, duplikati u žrtvoslovu
itd. Potrebno je na ovome
području više i kontinuirano
raditi. Toni Rodinis i tajnica
K o m i s i j e z a h r v a t s k i
martirologij Marija Žebec
odgovorili su na pitanja tehničke
naravi. Biskup Bogović se
zahvalio povjerenicima na
onome što je do sada učinjeno te
pozvao na daljnju suradnju.
U smislu gore rečenoga upućen je na predsjednike Države, Vlade i Sabora te na Ministarstvo
branitelja, Ured za zatočene i nestale, sljedeći dopis:
Na sjednici Komisije Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i
Hercegovine za hrvatski martirologij, održanoj 26. lipnja 2014. u prostorijama Hrvatske biskupske
konferencije, zaključeno je da se obavijesti javnost, ugledni pojedinci iz političkog, kulturnog i
društvenog života nacije te najvažnije nacionalne ustanove o potrebi grobišta ili groblja u koje bi bili
pokopani ostaci neidenti-ficiranih žrtava Drugoga svjetskog rata i poraća.
Naime, s istraživanjem prikrivenih grobišta iz navedenog vremena pojavio se već na početku
problem koji do danas ne samo da nije riješen, nego se nije ni pokušalo tražiti trajno rješenje. Riječ je
o neidentificiranim ostatcima ljudskih tijela (kostiju) za koje nije moguće provesti DNK analize i
predati ostatke rodbini za ukop na vlastitome groblju. Pogotovo je to slučaj kod masovnih iskapanja,
kao što je to bilo u Macelju. Mnoge kosti stavljane su u vreće i poslije završile u podrumima,
tavanima, grabama i kontejnerima.
Slično je bilo i s ostatcima žrtava u Markovića jami kraj Trilja.
Inicijativom pojedinih svećenika i zainteresiranih pojedinaca ta dva slučaja su nekako riješena,
ali nije teško predvidjeti da će se isti problemi javljati i poslije ako se na vrijeme ne nađe trajno
rješenje. Svima je poznato da ima još stotine masovnih grobišta i da osjećaj pijeteta prema
stradalima traži da se grobišta istraže, da se identificirane preda njihovoj rodbini a neidentificirani
HRVATSKA VJERNOST br. 10
7