Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ROBERT<br />
MAXWELL<br />
Mračne tajne novinskog magnata<br />
Čovjek koji je stvorio<br />
medijsko carstvo završio<br />
je poput zlikovaca iz<br />
romana Johna le Carréa,<br />
a čak je i njegova smrt do<br />
danas ostala enigma<br />
tekst NEVIO PINTAR<br />
fotografije GETTY IMAGES/GULIVER<br />
Samoubojstvo američkog pedofila Jeffreyja Epsteina,<br />
kojem je maloljetnice podvodila njegova najbolja<br />
prijateljica Ghislaine Maxwell (57), oživjelo je ružne<br />
uspomene na zlodjela što ih je za života počinio<br />
Ghislainein otac, britanski novinski magnat Robert<br />
Maxwell. Dok se Epsteinove žrtve još prebrojavaju, u<br />
debeloj knjizi grijeha već 28 godina pokojnog Maxwella na prvome<br />
mjestu stoji da je orobio 32.000 svojih zaposlenika. U kriminalnom<br />
pokušaju da se izvuče iz dugova pronevjerio je 460 milijuna funta iz<br />
mirovinskih fondova svojih izdavačkih kompanija Mirror Group i<br />
Maxwell Communication Corporation, što se otkrilo nedugo nakon<br />
njegove zagonetne smrti.<br />
Nago, 140 kilograma teško tijelo 68-godišnjeg Roberta Boba<br />
Maxwella 5. studenoga 1991. beživotno je plutalo u Atlantskom<br />
oceanu 20 nautičkih milja od obale španjolskog otoka Gran Canarije.<br />
Istražitelji su nakon dvije obdukcije zaključili da je pao sa svoje<br />
luksuzne jahte "Lady Ghislaine" dok je s krme mokrio u more, nakon<br />
čega ga je lupio infarkt pa se nagutao vode i naposljetku utopio.<br />
Mnogi ni danas ne vjeruju u mrtvozorničku verziju Maxwellove smrti.<br />
Neki su uvjereni da je počinio samoubojstvo jer mu je to bilo lakše<br />
nego robijati zbog pronevjere. Medijski tajkun Rupert Murdoch u<br />
taboru je onih koji misle da je njegovog ljutog konkurenta Boba netko<br />
smaknuo, najvjerojatnije izraelska obavještajna služba Mossad.<br />
Budući da je bio židovske krvi i veliki zagovornik Izraela, Maxwella su<br />
često sumnjičili da je špijun Mossada, a prema jednoj teoriji zavjere<br />
likvidirali su ga zato što je prijetio da će odati gnusne državne tajne<br />
ako ga Izraelci ne izvuku iz financijske gabule. Kako god bilo,<br />
misteriozna smrt Roberta Maxwella samo je ubrzala slom njegovoga<br />
izdavačkog imperija i propast njegove obitelji.<br />
Prve lekcije o biznisu Maxwell, rođen u mnogobrojnoj hasidskoj<br />
obitelji, naučio je u ranom djetinjstvu od karpatskih švercera u svojem<br />
rodnom selu Slatini na granici današnje Češke i Mađarske. U židovske<br />
knjige rođenih bio je upisan 10. lipnja 1923. pod imenom Abraham<br />
Leib Hoch, a za kršćane je bio Jan Ludvik Hoch. Djetinjstvo mu je<br />
prošlo u teškom siromaštvu i često je spominjao kako je prve cipele<br />
dobio tek kad mu je bilo sedam godina.<br />
Kad su nacisti okupirali tu ubogu srednjoeuropsku regiju, istrijebili<br />
su gotovo cijelu Maxwellovu obitelj. Njegovi roditelji te 300 bližih i<br />
daljih rođaka ubijeni su u Auschwitzu. On je uspio pobjeći u<br />
Francusku, gdje se pridružio češkoj jedinici Legije stranaca, a potom<br />
je stupio u britansku vojnu obavještajnu službu. Hvalio se da je<br />
engleski svladao u samo šest tjedana. Lako je učio, pogotovo jezike,<br />
brzo shvaćao, bio je šarmantan, bombastičan, žustar, seljački lukav,<br />
dvoličan, drzak, arogantan, manijakalno ambiciozan i uvijek spreman<br />
da dođe do cilja ne birajući sredstva, pa se na račun tih osobina dobro<br />
snašao i u vojnoj hijerarhiji. Kako bi se što bolje pravio Englez, dvaput<br />
je mijenjao ime: prvo se prozvao Ivan du Maurier, po marki omiljenih<br />
mu cigareta, da bi onda postao, i ostao, Ian Robert Maxwell. Kraj<br />
Drugog svjetskog rata dočekao je s činom kapetana i visokim<br />
odlikovanjem za hrabrost na ratištu u Normandiji.<br />
Kapetan Bob, kako je volio da ga oslovljavaju, izdavačku je karijeru<br />
započeo 1945. u razorenom Berlinu jeftino kupujući i skupo<br />
preprodajući njemačke znanstvene knjige, a potom je kupio malu<br />
izdavačku kuću Butterworth-Springer sa sjedištem u Oxfordu i<br />
preimenovao je u Pergamon Press. Publicirao je znanstvene<br />
priručnike, medicinske udžbenike i senzacionalističke životopise<br />
istočnoeuropskih komunističkih diktatora. Bio je to unosan posao i<br />
Maxwell se obogatio, no ne bi mu to uspjelo bez početnog kapitala što<br />
ga je dobio od obitelji svoje supruge, Francuskinje Elisabeth Meynard<br />
(1921. - 2013.), čiji su roditelji imali prosperitetnu tvornicu za preradu<br />
svile. Elegantnu, inteligentnu, vrhunski odgojenu i obrazovanu<br />
Elisabeth, podrijetlom iz aristokratske hugenotske obitelji, upoznao<br />
je u rujnu 1944. u Parizu dok je radila kao prevoditeljica za savezničke<br />
trupe. On je bio ortodoksni Židov, ona protestantica, on siromašan,<br />
ona bogata, on nije imao formalnog obrazovanja, ona je studirala na<br />
Sorboni. Vjenčali su se u svibnju 1945. u protestantskoj crkvi. Od<br />
69
Change language