vinski-izvjestaj-2019

Vinski izvještaj 2019. Tasting
Vertikalna kušaonica
Laguna Malvazija
Vižinada 2013.
Laguna Malvazija
Vižinada 2015.
Laguna Malvazija
Vižinada 2016.
Jako tijelo. Na prvi bi se pogled reklo
da ima više od 13,5 posto alkohola.
Vrlo uljasta tekstura. Arome badema,
svježih i suhih citrusa i žutog cvijeća.
Okusi vrlo zrelih marelica miješaju se
s laganom gorčinom i s mineralnim
efektom, koji gotovo da asocira na
chablisovski famozni mokri kamen.
Bogata, elegantna, s puno svježine,
još donekle zatvorena na nosu, s puno
žutog voća na okusu i s jako dugim,
drastično mineralnim završetkom.
Ispred sebe ima još barem pet godina
života u vrhunskoj formi. Lagunina
Malvazija Vižinada 2015. dobila je 95
bodova na Decanterovim Svjetskim
vinskim nagradama.
Otvorenija na nosu, s citrusno
cvjetnim elementima u bouquetu.
Okus vrlo snažan, opet po
marelicama, breskvama i dinjama,
s jako preciznim, linearnim profilom
i punim srednjim nepcem. Aftertaste
je lagano slan. Ovo bi otmjeno, veliko
vino, moralo trajati još barem sedam
ili osam godina, a vjerojatno i dulje.
i koji zaista jesu velika vina, te pomoću njih jačati
tržišnu poziciju i imidž svježih vina, osobito
malvazije. Uostalom, ljeti kad nam dolazi najviše
turista, prirodno je piti svježa vina. Međunarodnu
konkurentnost naših vina u zemlji čiji se BDP
velikim dijelom temelji na turizmu, možemo
postići podizanjem svijesti turista o vrijednosti
i originalnosti hrvatskih vina. Na neki način,
na nacionalnoj razini moramo preslikati glavne
elemente pokreta istarskih vinara, znači Vin-
Istre, koji su prešli preko Učke i zauzeli cijelo
hrvatsko tržište. Sada bi hrvatski vinari trebali
poduzeti takav zajednički napor da masovnije
prijeđu granice Republike Hrvatske.
Je li zoniranje jedan od važnih alata u tom
procesu? Treba li Istru zonirati kao Pijemont
ili Burgundiju?
Zoniranje Pijemonta trenutno se približava
zoniranju Burgundije. U Pijemontu su jasno
odredili gdje se smije saditi nebbiolo, a gdje
mogu doći dolcetto i barbera. Tržište već dulje
vrijeme prihvaća posebne položaje za nebbiolo,
tako da se može reći kako se označuju grand cru
vinogradi i da je danas puno jasnije da neki drugi
položaji nemaju takva nezamjenjiva prirodna
obilježja koja omogućuju kontinuiranu proizvodnju
vrhunskih vina. Istra u tom smislu nije
još ni blizu Pijemonta. Naprotiv, hrvatski propisi
omogućuju da oznaku vrhunskog vina u Istri
dobiju vina koja se proizvode od čak dvadesetak
sorti što je, naravno, apsurdno. Tek nam predstoji
napraviti prvi značajan korak.
Riječ je o pametnoj, dugoročno promišljenoj,
strateškoj specifikaciji zaštićene oznake izvornosti
(ZOI) Hrvatska Istra, koja bi jasno odredila
sorte, podloge, načine uzgoja vinograda,
glavne vinarske tehnike i tome slično. Tek iza
toga možemo razmišljati o Pijemontu, dok nam
je burgundsko zoniranje još vrlo daleko.