Gašpina mlinica u Solinu - Ministarstvo kulture RH

More documents

Recommendations

Info

112 | Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 33/34-2009./2010. Summary THE BUILDING OF WATERMILLS – A VANISHING SKILL; GAŠPIN’S WATERMILL IN SOLIN The Jadro River – Rika has been a life source in the Solin region during the Illyrian, Greek and Roman periods and the origin of Croatian Solin. On Rika and its tributaries from ancient times to the end of the 19th century numerous watermills were built and the milling industry was an important economic activity during the entire history of the Solin region. In the Austrian cadastre land survey of Solin and Klis from 1831, in the area of the inner centre of the present day city, seven mills with 51 mill wheels were registered: Gašpin’s mill, Aljinović’s mill, the big Gabrič mill, the small Gabrić mill, Janko’s mill, Big Galija and Small Galija. In addition to providing income for the millers and owners, mills were places where the inhabitants of Solin and its surroundings gathered, playing thereby an important role in the social life of the community. The abandonment of the traditional way of life and earning a living transformed the environment of Solin. The only preserved former mill structures to the present day are Gašpin’s mill, the Big and Small Gabrić’s mills and the Big Galija where the miller Marija Grubišić Ponkova worked until the 1980’s. Nevertheless, in the symbolic sense the mills in Rika still have special meaning for the citizens of Solin. Gašpin’ mill is mentioned for the first time in documents from 1711. In time it was reconstructed and expanded on more than one occasion and finally structured into a complex of four mutually connected buildings in a series with fifteen mill mechanisms. The Gašpin’s 26 Obnovljeno mlinsko postrojenje u južnoj kući Gašpine mlinice u jesen 2008. godine (foto: Sanja Buble, 2008.) Reconstructed mill mechanism in the southern structure of Gašpin’s mill in autumn 2008 (photo by Sanja Buble, 2008) mills belong to the most wide-spread type of Dalmatian mills with a horizontal mill wheel. The stream of water from the groove falls on the paddles of the mill wheel so that its horizontal circular movement over the vertical axis – spindle is directly transmitted to the upper mill stone. The historical continuity and ethnographic importance of Gašpin’s watermill are an indication of the economic development in the Solin area and give Gašpin’s mill a monument value. The reconstruction of the mill ruins lasted from 2002 to 2008. The greatest challenge in the reconstruction of the watermill was the construction of the watermill (mill mechanism). Parts of the mill mechanism were described in literature more than once and although in the Split-Dalmatia County even today watermills in Grab, Vrlika and Perinuša are in operation it was difficult to find a builder who acquired his technical skills through oral tradition, working with elders and absorbing their experience. Mr. Mate Maćo Žura from Skradin built a new mill from oak-wood in Gašpin’s watermill in the traditional manner – using his experience without relying on any expert design. According to his instructions the ‘paddles’ of the mill wheel, metal hoops that support the spindle, vertical axis and gear mechanism were constructed by the blacksmith Jere Šupe from Konjevrat. Following Maćo’s work I documented the course of the construction of the mill and converted it into architectural drawings and wrote a text on the construction of the mill in order to preserve at least in part the skill that is vanishing.
Marijana Korunek Župna crkva sv. Martina biskupa u Svetom Martinu na Muri Marijana Korunek Ministarstvo kulture Uprava za zaštitu kulturne baštine Konzervatorski odjel u Varaždinu HR – 42000 Varaždin, Gundulićeva 2 Ključne riječi: Sveti Martin na Muri, sv. Martin biskup, sakralna arhitektura, gotika, barok Key words: Sveti Martin na Muri, St. Martin the Bishop, ecclesiastical architecture, Gothic, Baroque Naselje Sveti Martin na Muri smjestilo se u sjeverozapadnom dijelu Međimurja, a njegovom vizurom dominira župna crkva sv. Martina biskupa. Crkva je jednobrodna, barokizirana gotička građevina, s dvije velike bočne kapele prigrađene lađi, vitkim zvonikom uz zapadno pročelje i sakristijom uz sjevernu stranu gotičkoga svetišta. U ovom se radu analiziraju svi dostupni podaci o građevini, koji uključuju povijesnu i konzervatorsku dokumentaciju, ali se upotrebljavaju i podaci dobiveni pregledom same građevine. Time se daje uvid u njezino stvarno stanje, a analizom izvedenih zahvata upozorava se na određene nedostatke, koje treba postupno korigirati, kako bi konačni rezultat, odnosno konačna prezentacija bila znanstveno utemeljena, a građevina čitka s jasno definiranim razvojnim fazama. UVODNE NAPOMENE Naselje Sveti Martin na Muri smjestilo se u sjeverozapadnom dijelu Međimurja, a tijekom srednjeg vijeka, kao i danas, naziv naselja istovjetan je titularu crkve, dok se samo povremeno navodi kao Pomorje ili Komory. Razvija se na mjestu rimskog naselja, a ranosrednjovjekovni grobovi upućuju na kontinuitet naseljenosti od antike do danas. Sama lokacija relativno je slabo istražena, te će tek buduća arheološka istraživanja dati jasniju sliku o veličini i karakteru rimskog, ali i srednjovjekovnog naselja. Brojni autori još od 18. st. upravo ovamo ubiciraju rimski Halicanum, ali u ovoj fazi istraženosti u to ne možemo biti sigurni, jer je do danas djelomično istražen samo gospodarski dio rimskog naselja. O ranosrednjovjekovnom naselju svjedoče nam samo tri istražena groba u neposrednoj blizini crkve sv. Martina biskupa, od kojih su u jednom pronađene UDK: 726.54.025.3(497.5Sv. Martin na Muri) Pregledni rad/Subject Review Primljen/Received: 12. 11. 2010. s-karičice, koje su datirane u 11. st. 1 Karakter kasnosrednjovjekovnog naselja također nije poznat, ali nam se iz toga vremena očuvala današnja župna crkva sv. Martina biskupa (sl. 2). Na području Međimurja ustaljeni tip crkava u razdoblju gotike čine jednobrodne građevine s nešto užim svetištem od lađe, koje, u pravilu, završava poligonalno, a crkva u Svetom Martinu na Muri u potpunosti se uklapa u taj tip (sl. 1 - 3). Tijekom stoljećâ crkva je bila više puta pregrađivana i dograđivana, ali je u osnovi očuvala svoju kasnosrednjovjekovnu jezgru, koja je najčitljivija u samome svetištu, na kojemu je provedeno najmanje intervencija. Lađa je u baroku probijena s južne i sjeverne strane, te joj se prigrađuju kapele, čime crkva dobiva tlocrt križa (sl. 3). Ovim zahvatom lađa postaje prostranija, za razliku od relativno skučene srednjovjekovne lađe. Zvonik na zapadnoj strani nije moguće preciznije datirati (sl. 20), ali njegovi kontrafori i sakristija novijeg su datuma. Najstariji očuvani prikaz crkve sv. Martina biskupa u Svetom Martinu na Muri nalazi se na bakrorezu C. Ferstlera koji prikazuje vedutu naselja, a datiran je u drugu polovinu 18. st. 2 Crkva je prikazana s južne strane, a s obzirom na to da već ima prigrađenu južnu kapelu i zvonik poduprt kontraforima, može se reći da je već poprimila svoju današnju formu. U odnosu na današnje stanje uočavaju se samo manje razlike, npr. zvonik je vijencima bio razdijeljen u tri etaže, a na svakoj je od njih bio po jedan prozor, dok su danas njegova vanjska pročelja bez razdjelnih vijenaca, a prozore ima samo na najvišoj zidanoj etaži. Južna kapela imala je 1 Zaštitna arheološka istraživanja provedena su tijekom 2003. g. na današnjoj k.č. 3/2 (K.o. Sveti Martin na Muri), za potrebe izgradnje poslovno-stambene građevine, pod vodstvom arheologa Josipa Vidovića; podaci dobiveni iz Izvješća o arheološkim istraživanjima, Muzej Međimurja Čakovec. 2 Ovaj bakrorez objavila je A. Horvat (1956.) u knjizi Spomenici arhitekture i likovnih umjetnosti u Međumurju, Zagreb, prilog - fotografija 69. | 113
Page 1:
33 2009 GODIŠNJAK ZAŠTITE SPOMENI
Page 4 and 5:
2 | Godišnjak zaštite spomenika k
Page 6 and 7:
Page 8 and 9:
Page 10 and 11:
Page 12 and 13:
10 | Godišnjak zaštite spomenika
Page 14 and 15:
Page 16 and 17:
Page 18 and 19:
Page 20 and 21:
Page 22 and 23:
Page 24 and 25:
Page 26 and 27:
Page 28 and 29:
Page 30 and 31:
Page 32 and 33:
Page 34 and 35:
Page 36 and 37:
Page 38 and 39:
Page 40 and 41:
Page 42 and 43:
Page 44 and 45:
Page 46 and 47:
Page 48 and 49:
Page 50 and 51:
Page 52 and 53:
Page 54 and 55:
Page 56 and 57:
Page 58 and 59:
Page 60 and 61:
Page 62 and 63:
Page 64 and 65: 62 | Godišnjak zaštite spomenika
Page 164 and 165:
Page 166 and 167:
Page 168 and 169:
Page 170 and 171:
Page 172 and 173:
Page 174 and 175:
Page 176 and 177:
Page 178 and 179:
Page 180 and 181:
Page 182 and 183:
Page 184 and 185:
Page 186 and 187:
Page 188 and 189:
Page 190 and 191:
Page 192 and 193:
Page 194 and 195:
Page 196 and 197:
Page 198 and 199:
Page 200 and 201:
Page 202 and 203:
Page 204 and 205:
Page 206 and 207:
Page 208 and 209:
Page 210 and 211:
Page 212 and 213:
Page 214 and 215:
212 | In memoriam ĐURO ŠIMIČIĆ
Page 216 and 217:
Page 218 and 219:
Page 220 and 221:
Page 222:
show all

Gašpina mlinica u Solinu - Ministarstvo kulture RH

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?