Gašpina mlinica u Solinu - Ministarstvo kulture RH

More documents

Recommendations

Info

130 | Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 33/34-2009./2010. Literatura Buturac, J. (1970.): Povijest uprave vjerskih organizacija u Hrvatskoj od 10.-20. stoljeća, Zagreb, 38. Buturac, J. (1984.): Popis župa zagrebačke biskupije 1334. i 1501. godine, Starine JAZU LIX, Zagreb, 102-103. Horvat, A. (1965.): Spomenici arhitekture i likovnih umjetnosti u Međumurju, Zagreb Horvat, R. (1944.): Poviest Međimurja, Zagreb Vukičević-Samaržija, D. (1994.): Umjetnost kasnog srednjeg vijeka, Sveti trag, 900 godina umjetnosti zagrebačke Summary THE PARISH CHURCH OF ST. MARTIN THE BISHOP IN SVETI MARTIN NA MURI The present Parish Church of St. Martin the Bishop in Sveti Martin na Muri is a late medieval building, which has undergone numerous modifications over the centuries. It is modest in size, and only the richly decorated architectural features in the interior of the sanctuary place it within Central European style. The sanctuary has a late Gothic cross vault, bordered by three capstones, and bearing ten consoles, one of which is inscribed with the year, dating the construction of the vault indisputably to 1468. In the interior, a Gothic triumphal arch, tabernacle and throne have been preserved. Archaeological research carried out in the vicinity of the church, based on examination of the graves, has shown that the ecclesiastical tradition of this place dates back to the 11th century, although the church from that period has not survived. The present building consists of several modifications and additions, making it difficult to determine and date the different parts precisely. Future conservation, restoration and archaeological research may provide us with some of the answers. These should form the basis for the production of a complete conservation study, which would define priorities for the final appearance of this valuable building. In the interior, the emphasis should be placed on the Gothic phase, which should be displayed to the highest possible extent. Since the nave was modified and vaulted in the Baroque period, it would be most acceptable to display it as such, but the Gothic window on the south wall should be highlighted, by removing the paint covering its stone frame. The building phases of the Parish Church of St. Martin the Bishop in Sveti Martin na Muri have not been fully explained yet, Nadbiskupije 1094-1994, Zagreb Zelko, I. (1963.): Murska Sobota kot sedež arhidiakonata in cerkvenoupravna pripadnost Prekmurja v srednjem veku, Kronika: časopis za slovensko krajevno zgodovino, letnik 11, številka 1 Šanjek, F. (1994.): Zagrebačka nadbiskupija, Sveti trag, 900 godina umjetnosti zagrebačke Nadbiskupije 1094- 1994, Zagreb, 27-42. Dokumentacija Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Varaždinu Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za kulturni razvitak, Odjel za INDOK poslove kulturne baštine, Središnji arhiv, Topografska zbirka Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za kulturni razvitak, Odjel za INDOK poslove kulturne baštine, Fototeka Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za kulturni razvitak, Odjel za INDOK poslove kulturne baštine, Planoteka Nadbiskupski arhiv Zagreb Župni ured sv. Martina biskupa u Svetom Martinu na Muri nor the extent to which they have been preserved. Thus we may say that, although the church has undergone many modifications during the past decades, it still needs to be thoroughly renovated and displayed. Objectively speaking, the modifications have not been on a grand scale, yet they deserve the relevant research, and project documentation needs to be drawn up, along with a list of priorities for renovation in accordance with the resources available. We hope that the final result will justify this approach, so that following expert renovation and presentation to the public, not only all experts will be able to ‘read’ the building correctly, but also ordinary visitors, who will then be able to appreciate its worth. The protection of cultural heritage is a complex process in which each individual item must be evaluated properly, future interventions planned, and previous interventions, undertaken over the course of centuries, analysed, so that, in the final analysis, earlier, erroneous renovation work can be corrected, even if it was considered appropriate or even revolutionary at the time. Perhaps the years have shown that it was not beneficial to the building itself, and that the application of other methods may achieve much better results. Perhaps work which is being carried out today will be assessed in the future as inappropriate, but this is all part of the process of improvement and carrying out conservation using applicable methods, all with the aim of extending the life of items of cultural heritage for as long as possible, by preserving what is most valuable, i.e. what makes them items of cultural heritage.
Ratko Ivanušec Konzervatorsko istraživanje i obnova crkve sv. Luke u Srednjem Lipovcu Ratko Ivanušec Ministarstvo kulture Uprava za zaštitu kulturne baštine Konzervatorski odjel Slavonski Brod HR- 35000 Slavonski Brod, A. Starčevića 43 Ključne riječi: crkva sv. Luke, konzervatorsko istraživanje, pravokutno svetište, prijelazni stil, zidna niša s oslikom Key words: Church of St. Luka, conservation research, rectangular sanctuary, transitional style, wall niche with illustration U članku su predočeni najvažniji nalazi konzervatorskih istraživanja na arhitektonskom korpusu crkve sv. Luke u Srednjem Lipovcu. U tlocrtnoj tipologiji to je jednobrodna ranogotička crkva s kraja 13. st. zaključena pravokutnim svetištem. Crkva u svojoj strukturi posjeduje obilježja tzv. prijelaznog stila. Ta su obilježja uočena u određivanju tlocrta građevine, oblikovanju zidne niše te nekih detalja kamene plastike. Ukupno od svih nalaza konzervatorskih istraživanja posebno se izdvajaju ostaci ranogotičkoga zidnog oslika na začeljnom zidu pravokutnoga svetišta. Središnja ikonografska tema zidnog oslika, izrazite simbolike, smještena je unutar zidne niše začeljnog zida svetišta. U sklopu istražnih konzervatorskih radova pronađeni su još ulomci dovratnika portala, urisani crteži na uglovnim klesancima svetišta te kasnogotičko svetohranište u crkvenom svetištu. UVOD Crkva sv. Luke smještena je na južnim obroncima Požeške gore, u Brodsko-posavskoj županiji nedaleko od naselja Srednji Lipovac. Sakralna je građevina danas u funkciji grobljanske kapele. Konzervatorska istraživanja na crkvi sv. Luke u Srednjem Lipovcu započeta su 1997. godine, kada je crkva prvi put uvrštena u program zaštitnih radova. U proljeće 1998. godine crkva sv. Luke stradala je u požaru, 1 pri čemu su izgorjeli krovište lađe i cjelokupni crkveni inventar. S obzirom na izrazita oštećenja izazvana požarom, u drugoj polovini 1998. godine pristupilo se hitnoj intervenciji ob- 1 Prema izvješću II. Policijske postaje Policijske uprave Brodsko-posavske županije, požar je izbio u noći 3. travnja 1998. u 0.17 sati. [AKOSB, Dosje kulturnog dobra,102.] UDK: 726.54.025.4(497.5Srednji Lipovac) Prethodno priopćenje/Preliminary Communication Primljen/Received: 7. 12. 2009. nove krovišta crkve i zvonika. 2 Istodobno s radovima hitne sanacije tijekom 1998. i 1999. godine provedena je prva faza preliminarnih konzervatorskih istraživanja na unutrašnjim i vanjskim površinama perimetralnih crkvenih zidova. Terenska konzervatorska istraživanja, tada nisu bila cjelovita, zbog istodobnog izvođenja građevinskih radova obnove krovišta. Obnova crkve nastavljena je 2006. godine, kada je započeta druga faza konzervatorsko-restauratorskih istraživanja, u unutrašnjosti i na pročelju sakralne građevine (sl. 1). DESKRIPCIJA Već i prije početka istražnih konzervatorskih radova moglo se zaključiti da je riječ o srednjovjekovnoj crkvi čija je građevna struktura izmijenjena kasnijim graditeljskim zahvatima sanacije i obnove u poslijeturskom razdoblju. Crkva sv. Luke izgrađena je na gradištu, dobro je orijentirana s blagom inklinacijom pravokutnoga svetišta prema jugu za 3º. U tlocrtnoj dispoziciji to je jednobrodna sakralna građevina zaključena užim i nižim ravno zaključenim svetištem i rizalitno istaknutim zvonikom ispred zapadnoga pročelja. Krovište je lađe i crkvenoga svetišta dvostrešno. Arhitektonski korpus zvonika i zapadni zid lađe podignuti su u kasnijim fazama obnove crkve. Srednjovjekovni korpus crkve građen je od različitih vrsta lomljenog kamena, od kojih su najčešće zastupljeni vapnenci, uključujući i eruptivce 3 koji su cijeloj unutrašnjosti kapele davali crvenkastu boju. Uglovi perimetralnih crkvenih zidova zidani su klesancima. Od srednjovjekovne su se crkve do danas sačuvali bočni zidovi lađe na visinskoj točki +4,37 m, te ziđe svetišta na visini od +5,37 m od nulte točke mjerenja koja je postavljena u podnožje ulaznog otvora crkve. Svi kasniji graditeljski zahvati sanacije i obnove crkve izvedeni 2 Osim krovišta, u požaru je stradala i unutrašnja žbuka na zidovima, uključujući i podnicu crkve 3 Pamić, J.,1991.; Pamić, Belak, Slovenec, 1992. | 131
Page 1:
33 2009 GODIŠNJAK ZAŠTITE SPOMENI
Page 4 and 5:
2 | Godišnjak zaštite spomenika k
Page 6 and 7:
Page 8 and 9:
Page 10 and 11:
Page 12 and 13:
10 | Godišnjak zaštite spomenika
Page 14 and 15:
Page 16 and 17:
Page 18 and 19:
Page 20 and 21:
Page 22 and 23:
Page 24 and 25:
Page 26 and 27:
Page 28 and 29:
Page 30 and 31:
Page 32 and 33:
Page 34 and 35:
Page 36 and 37:
Page 38 and 39:
Page 40 and 41:
Page 42 and 43:
Page 44 and 45:
Page 46 and 47:
Page 48 and 49:
Page 50 and 51:
Page 52 and 53:
Page 54 and 55:
Page 56 and 57:
Page 58 and 59:
Page 60 and 61:
Page 62 and 63:
Page 64 and 65:
Page 66 and 67:
Page 68 and 69:
Page 70 and 71:
Page 72 and 73:
Page 74 and 75:
Page 76 and 77:
Page 78 and 79:
Page 80 and 81:
Page 82 and 83: 80 | Godišnjak zaštite spomenika
Page 182 and 183:
Page 184 and 185:
Page 186 and 187:
Page 188 and 189:
Page 190 and 191:
Page 192 and 193:
Page 194 and 195:
Page 196 and 197:
Page 198 and 199:
Page 200 and 201:
Page 202 and 203:
Page 204 and 205:
Page 206 and 207:
Page 208 and 209:
Page 210 and 211:
Page 212 and 213:
Page 214 and 215:
212 | In memoriam ĐURO ŠIMIČIĆ
Page 216 and 217:
Page 218 and 219:
Page 220 and 221:
Page 222:
show all

Gašpina mlinica u Solinu - Ministarstvo kulture RH

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?