Gašpina mlinica u Solinu - Ministarstvo kulture RH

More documents

Recommendations

Info

172 | Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 33/34-2009./2010. 3. Industrial archaeology with marks of historical building structure, protected as an integral part of the Historical Urban Unit of the City of Zagreb 3.1. Complexes 3.1.1. »Badel« complex, Šubićeva/Martićeva/Derenčinova/ Vlaška 3.1.2. City Gasworks, Radnička cesta 1 3.1.3. Parts of the former »First Croatian Oil Factory« complex, Branimirova 1 3.1.4. »Franck« factory, Vodovodna 20 3.2. Individual buildings 3.1. »Bothe and Ehrmann« furniture factory, Savska 25 3.2. »Penkala« factory, Branimirova 43/Erdödyeva Starting with the conservation principles of preserving the historical identity of locations, the City Institute for the Protection of Cultural and Natural Heritage has insisted strictly in its efforts and recommendations that the planned transformation of such locations should always take into account the potential for preserving the spatial and configurative characteristics of buildings , i.e. their specific parts, as the historical stratum of construction documenting the historical identity and recognisability of the well-known Zagreb landscape. Interventions aimed at protecting cultural property must be subject to the provisions of the Act on the Protection and Preservation of Cultural Property, and the obligations of creating special conditions and the preceding approval of the City Institute for the Protection of Cultural and Natural Heritage as the competent body. Pursuant to the provisions of the Act on the Protection and Preservation of Cultural Property, and in accordance with the same, measures for the protection and preservation of immovable cultural property, as established by conservation documentation for the municipal urban plans of the City of Zagreb, an inventory and 3.3. Other valuable architectural and urban features in the city vista 3.3.1. City waterworks reservoir, Jurjevska 3.3.2. City waterworks reservoir, Gornje Prekrižje 3.3.3. City waterworks reservoirs, Jabukovac 3.3.4. City waterworks reservoir, Laščina 3.3.5. Waterworks in the Botanical Gardens 3.3.6. Buildings of the distribution substation, Roosevelt Square valorisation of existing building structures are being implemented. Through analysis of the historical and spatial development of locations and existing building structures, the permissible, recommended interventions are confirmed. The basic principle is that the historical identity of the structure should be preserved and the quality of new construction confirmed, while quality and diversity in the architecture and vista of the city should be encouraged as the continuation of urban and building traditions. It should be emphasised that this article, which is merely an overview, does not deal with the entire corpus of valuable buildings within Zagreb’s industrial archaeological heritage, but only the part which has thus far been protected or covered by institutional studies and conservation plans. Valorisation, categorisation and protection of the remaining industrial heritage still remains to be done, as the continuation of an ongoing process, which must be implemented extremely conscientiously, in order for us to begin to repay our debt to the past, which has bequeathed to us a valuable heritage, with which we have not yet dealt fully.
Marijana Korunek Zaštitna arheološka istraživanja provedena od 1953. do 1955. godine na lokaciji srušene crkve sv. Mihovila Arhanđela u Mihovljanu kod Čakovca Marijana Korunek Ministarstvo kulture Uprava za zaštitu kulturne baštine Konzervatorski odjel u Varaždinu HR - 42000 Varaždin, Gundulićeva 2 Ključne riječi: Mihovljan, sv. Mihovil, sakralna arhitektura, zaštitna arheološka istraživanja, kamena plastika, gotika, barok Key Words: Mihovljan, St Mihovil, sacral architecture, protective archaeological research , stone sculpture, Gothic, Baroque Crkva sv. Mihovila Arhanđela, prema svim dostupnim podacima, bila je gotička, barokizirana građevina, koja je do 1789. g. bila župna crkva grada Čakovca. Tijekom 19. st. u potpunosti je srušena, a njezini su temelji postali ugroženi 50-ih godina 20. st. zbog djelovanja ciglane, a samo brzom reakcijom službe zaštite u razdoblju od 1953. do 1955. g. na ovoj su lokacija provedena zaštitna arheološka istraživanja. U ovom se radu daje uvid u tijek tih istraživanja i njihovu metodologiju, te se analiziraju svi dostupni podaci o samoj građevini radi dobivanja što je moguće jasnije slike, jer danas na terenu njezini ostaci nisu očuvani, pa nam je postojeća, iako manjkava dokumentacija jedini izvor podataka. UVODNE NAPOMENE Stara župna crkva sv. Mihovila Arhanđela nalazila se SI od današnjeg Čakovca u naselju Mihovljanu, s lijeve strane ceste Čakovec – Novo Selo Rok, na povišenu terenu, koji je izvanredan strateški položaj, jer se s te lokacije pruža pogled preko južnog Međimurja sve do Kalnika i Ivančice. Izvorno je bila gotička građevina na kojoj je tijekom stoljećâ izvršeno nekoliko pregradnji. Lađa je sredinom 18. st. srušena do temelja, te je izgrađena nova, barokna, uz očuvano gotičko svetište. Ova crkva bila je župna crkva Čakovca do 1789. g., kada je župa ukinuta i premještena na franjevačku crkvu u Čakovcu 1 . Potkraj 18. st. mihovljanska crkva, zbog razvoja trgovišta Čakovec, sve više ostaje na margini, a mnogim je vjernicima bilo nekako prikladnije ići u franjevačku crkvu u 1 Kapun, V. (2009.): Franjevci u Čakovcu, Čakovec, 88; Damiš, I. (1993.): O nestaloj crkvi sv. Mihovila u selu Mihovljan kod Čakovca, Marulić - Hrvatska književna revija 26/1993, 5, Zagreb, 770; Damiš, I. (1994.): Iz prošlosti župe Čakovec, Zagreb, 136. UDK: 904:726.54(497.5-37Čakovec) 902.2(497.5-37Čakovec) Stručni rad/Professional Paper Primljen/Received: 12. 11. 2010. Čakovcu nego u tričetvrt sata udaljenu crkvu u Mihovljanu 2 . Kako je ukinućem župe crkva izgubila na značenju, počela je postupno propadati, a znamo da je još stajala 1841. g., ali na katastarskoj skici iz 1859. g. već nije ucrtana (sl. 1). Dosada su arheološka istraživanja provedena 1950-ih godina na lokaciji srušene crkve sv. Mihovila Arhanđela spominjana samo sporadično, kao manji zahvat, a prihvaćeno je mišljenje da je ostatke crkve srušila ciglana, te da je lokalitet u potpunosti uništen, što su prihvatili i neki autori 3 . Međutim, analiza dostupnih podataka pokazala je da je situacija ipak bila malo drukčija. Naime, na lokaciji srušene crkve sv. Mihovila Arhanđela provedena su od 1953. do 1955. g. opsežna zaštitna arheološka istraživanja, jer je iskop ciglane ozbiljno ugrozio temelje crkve (sl. 3). Nakon istraživanja većina je temeljnih zidova planski rastavljena kako bi se izvadili spoliji, koji su prevezeni u novoosnovani Gradski muzej u Čakovcu. Međutim, nakon vađenja spolija neki su zidovi djelomično ostavljeni na terenu, ali nije poznato jesu li u konačnici i oni uklonjeni. Danas je najveći dio terena na kojem se nalazila crkva snižen iskopom ciglane do podnožja brežuljka (sl. 2). Na fotografiji (sl. 3) se vide temelji crkve u vrijeme iskopa, dok uvidom u današnje stanje ne možemo biti sigurni je li išta od ovog lokaliteta očuvano zbog denivelacije (sl. 2). Najvrjednija građa pronađena u ovim arheološkim istraživanjima bila je dio prvog postava čakovečkog muzeja postavljenog 1955. g. 4 . O izgledu i dimenzijama same crkve imamo dosta šture podatke u kanonskim vizitacijama, a dokument- 2 Damiš, I. (1993.): nav. dj.: 770; Damiš, I. (1994.): nav. dj.: 135. 3 Damiš, I. (1993.): nav. dj.: 770; Damiš, I. (1994.): nav. dj.: 136-137; . Kalšan, V. (2003.): Mihovljan 1203-2003, Čakovec, 40; Kapun, V. (2009.): nav. dj.: 82.. 4 Ilijanić, M. (1956.): Muzej Međimurja u Čakovcu, Vijesti društva muzejskokonzervatorskih radnika NR Hrvatske 1, Zagreb, 13. | 173
Page 1:
33 2009 GODIŠNJAK ZAŠTITE SPOMENI
Page 4 and 5:
2 | Godišnjak zaštite spomenika k
Page 6 and 7:
Page 8 and 9:
Page 10 and 11:
Page 12 and 13:
10 | Godišnjak zaštite spomenika
Page 14 and 15:
Page 16 and 17:
Page 18 and 19:
Page 20 and 21:
Page 22 and 23:
Page 24 and 25:
Page 26 and 27:
Page 28 and 29:
Page 30 and 31:
Page 32 and 33:
Page 34 and 35:
Page 36 and 37:
Page 38 and 39:
Page 40 and 41:
Page 42 and 43:
Page 44 and 45:
Page 46 and 47:
Page 48 and 49:
Page 50 and 51:
Page 52 and 53:
Page 54 and 55:
Page 56 and 57:
Page 58 and 59:
Page 60 and 61:
Page 62 and 63:
Page 64 and 65:
Page 66 and 67:
Page 68 and 69:
Page 70 and 71:
Page 72 and 73:
Page 74 and 75:
Page 76 and 77:
Page 78 and 79:
Page 80 and 81:
Page 82 and 83:
Page 84 and 85:
Page 86 and 87:
Page 88 and 89:
Page 90 and 91:
Page 92 and 93:
Page 94 and 95:
Page 96 and 97:
Page 98 and 99:
Page 100 and 101:
Page 102 and 103:
Page 104 and 105:
Page 106 and 107:
Page 108 and 109:
Page 110 and 111:
Page 112 and 113:
Page 114 and 115:
Page 116 and 117:
Page 118 and 119:
Page 120 and 121:
Page 122 and 123:
Page 124 and 125: 122 | Godišnjak zaštite spomenika
Page 214 and 215: 212 | In memoriam ĐURO ŠIMIČIĆ
Page 222: 220 | Godišnjak zaštite spomenika
show all

Gašpina mlinica u Solinu - Ministarstvo kulture RH

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?