Gašpina mlinica u Solinu - Ministarstvo kulture RH

More documents

Recommendations

Info

138 | Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 33/34-2009./2010. 8 Crkva sv. Petra u Brodskim Zdencima, pr. pol.15. st.- pogled sa jugozapada (foto: Ratko Ivanušec, 2009. Fototeka MKRH-KOSB) Church of St. Peter in Brodski Zdenci, early 15th century – view from the south-west (photo by Ratko Ivanušec, 2009, Photographic library MCRC-CDSB) Njezina je srednovjekovna struktura izmijenjena više puta baroknim obnovama 30 , ali, kako se ispostavilo, već i prije u razdoblju gotike. Iako je ova crkva tipološki srodna s crkvom u Brodskim Zdencima, veći broj spolija u temeljima i zidovima, upućuje vjerojatno na izgradnju postojeće gotičke crkve na temeljima neke starije crkve. 31 Osim spolija u zidovima i temeljima, pri obnovi svetišta pregradnja je evindentirana i na začeljnom dijelu pravokutnoga svetišta, koje je produženo prema istoku za otprilike 1 m. 32 Ta je pregradnja, zasigurno, bila uvjetovana urušavanjem gotičkoga križnoga svoda. Na izmaknutom začeljnom zidu svetišta nalaze se gotički »soklovi« za koje se istraživanjem utvrdilo da su naknadno ugrađeni u zid. Zanimljivo da su »soklovi« svetišta u Glogovici klesani ranogotičkom profilacijom, kakvu susrećemo na objektima s 30 Papić, T. (1999.): Konzervatorska studija – Crkva sv. Stjepana u Glogovici, Osijek (nepublicirani rad), str. 27. 31 Tijekom izvođenja radova obnove crkve i drenažnog rova u sjeverozapadnoj strani crkve, u osi sjevernog zida, otkriveni su ostatci zida koji je prekinut recentnim grobnim mjestom. 32 Istražnim radovima u svetištu otkriveni su ostatci svođenja samo uz zid trijumfalnog luka. Izostanak svodnih rebara u jugoistočnom i sjeveroistočnom kutu svetišta upućuje na kasniju pregradnju svetišta koja je izvedena nakon urušavanja križnoga svoda. U sklopu te obnove začeljni zid svetišta izmaknut je prema istoku, čime je svetište dobilo pravokutan oblik. kraja 13. st. i dalje tijekom 14. st. 33 Prisutnost ovakve profilacije možda nam govori da je ranija crkva mogla biti sagrađena već u 14. st. ili možda ranije potkraj 13. st. na posjedu Glogova jer se župa sv. Stjepana u Glogovici spominje 1334. – 1335. god. u popisu župa pećuške biskupije. Ove dvije crkve upozoravaju nas na činjenicu da se najelementarniji tlocrt, jednobrodne crkve s ravno zaključenim svetištem, primjenjivao i u kasnijem razdoblju gotike. Osim toga što pripada istoj tipološkoj skupini gotičkih crkava s pravokutnim i kvadratičnim svetištima, u odnosu na crkve u Glogovici i Brodskim Zdencima, crkva sv. Luke ne izdvaja se samo po ranijoj dataciji nego i po nekim obilježjima tlocrta koja ovu crkvu svrstavaju u crkve prijelaznog stila. Iako u cijelosti nije sačuvana njezina srednjovjekovna građevna struktura, nalazi konzervatorskih istraživanja, kao što su ostatci ranogotičkih fresaka u crkvenom svetištu, detalji kamene plastike, upućuju na to da je riječ o crkvi koja je građena u razdoblju između druge polovine 13. st. i početka 14. st. 33 Ista profilacija prisutna je na soklu svetišta franjevačke crkve u Našicama s kraja 13. st. Profilacija gotičkog sokla sastoji se od polutorusa, duboke užljebine i manjeg skošenja.
Prostorna dispozicija gradišta s crkvom Prije analize tlocrta crkve potrebno je kratko osvrnuti se na samu poziciju gradišta, na kojem je sagrađena crkva sv. Luke u odnosu na okolni prostor. Dominantna pozicija u krajoliku, blizina Save i prijelaza kod Kobaša upućuju na to da je ovaj lokalitet, već od ranoga srednjeg vijeka imao neku ulogu kontrole pristupa iz smjera Posavine prema Požegi. 34 Crkva je, prostorno gledajući, izgrađena na najvišoj zaravni gradišta s prostornom dispozicijom jugozapad – sjeveroistok. U odnosu na okolni prostor, zanimljiva je pozicija pravokutnoga svetišta s orijentacijom prema širokom prirodnom usjeku, koji se nalazi s njezine sjeveroistočne strane. Taj prirodni usjek činilo je u srednjovjekovnom razdoblju korito vodotoka, 34 Gradački posjed Orljavica, odnosno lokalitet gradišta s crkvom sv. Luke nalazio se u središnjem dijelu južnih gradačkih posjeda Požege. Posjed je bio najprije u vlasništvu plemića od Orljavice Petra Helejeva, kasnije je posjed privremeno pripao ponovno požeškom gradcu. Kraljica Marija darovala ga je poslije plemiću Aladaru od roda Čeha. Istočno od gradačkog posjeda Orljavice nalazio se gradački kraljičin posjed Gradpotok koji odgovara današnjoj Staroj Kapeli. Na tom posjedu iznad potoka nalazio se Gradac pokraj kojeg je prolazila cesta koja je imala funkciju kontrole pristupa iz Požege prema Posavini. Južno od gradačke Orljavice nalazila se »zemlja Remunt« koja odgovara kraju današnje Batrine. Prema zapadu posjed Orljavica graničio je s gradačkim posjedom Dubovac. Posjed je dobio naziv po potoku Dubovcu ili Kamenici u području današnjeg sela Bili Brig zapadno od Nove Kapele. [Ćuk, J. (1925): nav.dj.: 53-60]. Konzervatorsko istraživanje i obnova crkve sv. Luke u Srednjem Lipovcu | 139 9 Crkva sv. Stjepana u Glogovici, pr. pol.15. st. – pogled s jugoistoka (foto: Ratko Ivanušec, 2010. Fototeka MKRH-KOSB) Church of St. Stephen in Glogovica, early 15th century – view from the south-east (photo by Ratko Ivanušec, 2010, Photographic library MCRC-CDSB) jednog od dvaju potoka. 35 Sjeveroistočno i istočno od crkve, na udaljenosti od dvjestotinjak metara, nalaze se dva brežuljka, gotovo identične visine, kao i gradište s crkvom. Oni su također mogli imati u srednjem vijeku neku vrstu promatračnica. Da je riječ o važnoj geostrateškoj poziciji, osim prostorne lokacije, pokazuju nam mnogobrojni urisani petroglifi na uglovnim klesancima svetišta s prikazima ratnika s oružjem, raznim vjerskim simbolima i drugim motivima. Urisani crteži na kamenu kao da nas upućuju na geostratešku poziciju lokaliteta, a ujedno nam govore i o razaranju sakralne građevine 36 ( sl. 10 ). U nalazima preliminarnih arheoloških istraživanja, na južnoj padini lokaliteta, pronađen je obrambeni jarak koji upućuje na to da je crkva bila utvrđena palisadama u drugoj polovici ili potkraj 15. st. Okolni prostor gradišta očito je tada bio prilagođen u obrambene svrhe, zbog sve 35 Brdo na kojem se nalazi crkva okruživala su sa sjeverne i južne strane dva potoka, Orljavica i Lipovac. Svi gradački posjedi dobivali su svoje nazive po potocima koji su ujedno činili i prostorne granice plemićkih posjeda. 36 Urisani crteži u kamenu na uglovnim klesancima pronađeni su i na drugim srednjovjekovnim crkvama središnjeg dijela Slavonije, ali su svojom zastupljenošću malobrojni. Na crkvi sv. Dimitrija u Brodskom Drenovcu, te na crkvi sv. Stjepana u Glogovici prisutni su samo crteži s prikazima životinja ( jeleni, košute), ali ne i crteži s prikazima ratnika.
Page 1:
33 2009 GODIŠNJAK ZAŠTITE SPOMENI
Page 4 and 5:
2 | Godišnjak zaštite spomenika k
Page 6 and 7:
Page 8 and 9:
Page 10 and 11:
Page 12 and 13:
10 | Godišnjak zaštite spomenika
Page 14 and 15:
Page 16 and 17:
Page 18 and 19:
Page 20 and 21:
Page 22 and 23:
Page 24 and 25:
Page 26 and 27:
Page 28 and 29:
Page 30 and 31:
Page 32 and 33:
Page 34 and 35:
Page 36 and 37:
Page 38 and 39:
Page 40 and 41:
Page 42 and 43:
Page 44 and 45:
Page 46 and 47:
Page 48 and 49:
Page 50 and 51:
Page 52 and 53:
Page 54 and 55:
Page 56 and 57:
Page 58 and 59:
Page 60 and 61:
Page 62 and 63:
Page 64 and 65:
Page 66 and 67:
Page 68 and 69:
Page 70 and 71:
Page 72 and 73:
Page 74 and 75:
Page 76 and 77:
Page 78 and 79:
Page 80 and 81:
Page 82 and 83:
Page 84 and 85:
Page 86 and 87:
Page 88 and 89:
Page 90 and 91: 88 | Godišnjak zaštite spomenika
Page 190 and 191:
Page 192 and 193:
Page 194 and 195:
Page 196 and 197:
Page 198 and 199:
Page 200 and 201:
Page 202 and 203:
Page 204 and 205:
Page 206 and 207:
Page 208 and 209:
Page 210 and 211:
Page 212 and 213:
Page 214 and 215:
212 | In memoriam ĐURO ŠIMIČIĆ
Page 216 and 217:
Page 218 and 219:
Page 220 and 221:
Page 222:
show all

Gašpina mlinica u Solinu - Ministarstvo kulture RH

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?