Gašpina mlinica u Solinu - Ministarstvo kulture RH

More documents

Recommendations

Info

136 | Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 33/34-2009./2010. 7 Jugoistočni ugao svetišta – urisani crtež s prikazom ratnika (foto: Ratko Ivanušec, 2009. Fototeka MKRH-KOSB) South-east corner of the sanctuary – engraved sketch depicting a warrior (photo by Ratko Ivanušec, 2009, Photographic library MCRC- CDSB) portala, sedilija, svetohraništa i kada se osjeća sklonost prema plošnom oblikovanju arhitektonskih elemenata. Približno isti princip kasnogotičkog oblikovanja primijenjen je na svetohraništu crkve sv. Vida u Klenovcu u Hrvatskom zagorju s početka 16. st. Svetohranište te crkve ima oblik pačetvorine, s profilacijom koja je u pogledu oblikovanja još položenija, i prekinuta manjim stepenastim profilom. 19 Jugozapadni ugao lađe – podnica (sonda C) U unutrašnjosti sakralne građevine sondirana je podnica crkvenog svetišta i lađe radi utvrđivanja izvorne gotičke nivelacije i popločenja. Otvorene su ukupno četiri konzervatorskoarheološke sonde u unutrašnjosti crkve i nekoliko vanjskih arheoloških sondi na gradištu. Nalazi preliminarnih arheoloških iskopavanja, u unutrašnjosti crkve i na okolnome prostoru, upozorili su nas na promjene nivelacije popločenja, kao i na činjenicu da je crkva jedno vrijeme bila utvrđena obrambenim jarcima, vjerojatno i drvenim palisadama. Sonda je otvorena u jugozapadnom kutu lađe sa svrhom utvrđivanja izvorne razine gotičkog popločenja i pozicije jugozapadnog kuta crkvene lađe. Odstranjivanjem dijela postojećeg popločenja od opeka pronađen je deblji sloj usitnjene 19 Vukičević-Samaržija, D. (1993.): Gotičke crkve Hrvatskog Zagorja , Zagreb, str. 92 - 93. šute u visini 16 cm. Ispod toga sloja, na dubini od –28 cm u odnosu na nultu točku mjerenja, pronađena je barokna podnica koja je izvedena od opeke dimenzija 32 x 15 x 6,5 cm. Daljnjim sondiranjem, uz južni zid lađe, ispod 12 cm debeloga sloja šute, otkriven je izvorni kut crkve na čijem su se spoju sačuvali ostaci vapnene gotičke žbuke. Prema tragovima završetka žbuke na zidovima i ostacima vapnene posteljice, izvorno gotičko popločenje lađe crkve bilo je niže za –46,5 cm u odnosu na današnju razinu podnice lađe. Prema nalazu ove sonde, u vrijeme izgradnje crkve debljina zapadnoga gotičkog zida crkve iznosila je 93 cm (sl. 5, 6). Uglovni klesanci pročelja – urisani crteži u kamenu Konzervatorskim istraživanjima na pročelju na uglovnim klesancima otkriveni su mnogobrojni urisani crteži, s animalističkim, antropomorfnim motivima i vjerskim simbolima. Urisani crteži u kamenu pješčenjaku najzastupljeniji su na jugoistočnoj strani crkve, na uglovnim klesancima lađe i pravokutnoga svetišta, ali i na drugim arhitektonskim elementima. 20 S obzirom na preklapanje i precrtavanje crteža na pojedinim klesancima, neke od tih crteža teško je odgonetnuti, međutim, zbog svoje mnogobrojnosti i prikazanih motiva svakako zaslužuju da budu tema zasebnog istraživanja. Gotovo svi urisani crteži na uglovnim klesancima pronađeni su na visini oko 2 m od razine tla, što odgovara visini čovjeka. Jedina je iznimka urisani crtež na jednom od uglovnih klesanaca na jugiostočnoj strani lađe koji je pronađen je na visini od 4 m. Na površini uglovnog klesanca urisan je crtež konjanika u borbenom položaju, odnosno u jurišu. Konjanik u jednoj ruci drži mač, a u drugoj barjak. Osim ovog crteža, po jasnoći prikaza i svojevrsnoj simbolici zanimljiv je drugi crtež koji je otkriven na uglovnom klesancu na jugoistočnoj strani pravokutnoga svetišta. Na crtežu je prikazan lik ratnika u odori kako drži mač preko jednoga shematskog prikaza s naznačenim polumjesecom koji bi trebao simbolizirati Osmanlije (sl. 7). VALORIZACIJA NALAZA KONZERVATORSKIH ISTRAŽIVANJA I ARHITEKTONSKOG KORPUSA CRKVE Tipološka obilježja tlocrta – crkve s pravokutnim svetištima Srednjovjekovni arhitektonski korpus crkve većim je svojim dijelom stradao u turskim razaranjima, tako da samo možemo pretpostaviti prvotni izgled crkve sv. Luke. Svi kasniji zahvati obnove crkve još su više umanjili čitljivost njezine srednjovjekovne strukture, koja je prije istraživanja bila samo djelomično vidljiva u perimetralnim crkvenim zidovima. 21 20 Osim na uglovnim klesancima pročelja, u kamenu urisani crteži pronađeni su i na ulomku dovratnika portala i na klesancima u podnožju trijumfalnog luka. 21 U svojem katologu gotičkih crkava u Slavoniji autorica navodi za crkvu da pripada tipu srednjovjekovnih sakralnih građevina s ravno zaključenim svetištem. Od vidljivih arhitektonskih elemenata spominje ugaone kvadre na pročelju koji upućuju na njezinu pripadnost gotici. [Vukičević-Samaržija.D, (1986.): nav. dj.: 141]
Crkva sv. Luke u Srednjem Lipovcu po svojim tipološkim obilježjima pripada skupini jednobrodnih sakralnih građevina s pravokutnim ili kvadratnim svetištem. Crkve s pravokutnim svetištem prisutne su u srednjovjekovnoj arhitekturi kroz sva stilska razdoblja, od predromanike do kasne gotike. Na području sjeverne Hrvatske tip crkve s ravno zaključenim svetištem bio je prisutan već u predromanici, što potvrđuju arheološka istraživanja na prostoru crkve Majke Božje Gorske u Loboru. Južno od postojeće crkve pronađeni su rovovi jednobrodne drvene crkve iz 9. st. koja je bila zaključena pravokutnim svetištem. 22 Iako je ovaj tlocrtni oblik poglavito karakterističan za romaniku i za razdoblje prijelaznih romaničko-gotičkih stilskih obilježja 23 gdje je taj tip tlocrta dosta primjenjivan, u našim krajevima on se pojavljuje i u kasnijem razdoblju gotike, gdje ga pronalazimo na nekim crkvama na Kvarneru, ali i u Slavoniji tijekom 14. i 15. st. Utjecaji na izgradnju sakralnih građevina s pravokutnim svetištem u naše prostore dolaze sa sjevera, gdje je taj tip crkve najrasprostranjeniji na području središnje Štajerske. 24 U sjeverozapadnom dijelu Hrvatske taj se utjecaj širi južnije nego u Sloveniji. Na području Karlovca pravokutno svetište posjeduje kapela sv. Jurja u Mateškom Selu, zatim crkva Svih svetih u Trgu kraj Ozlja, kao i kapela prijelaznih obilježja sv. Petra u Novom Mjestu pokraj Zeline. 25 U Slavoniji, osim crkve sv. Luke u Srednjem Lipovcu (druga pol. 13. st.), pravokutna svetišta imaju crkve sv. Petra i Pavla u Koški (13. st.), župna crkva sv. Augustina u Velikoj (14. – 15. st.) te nešto kasnije građene crkve sv. Stjepana u Glogovici (prva pol. 15. st.) i sv. Petra u Brodskim Zdencima (prva pol. 15. st.). O tipologiji sakralnih građevina s pravokutnim ili kvadratnim svetištem u našim su krajevima pisali pojedini istraživači, istražujući pritom mjesto, utjecaj i ulogu fenomena crkve s kvadratičnim svetištem u kulturnoj topografiji srednjovjekovne Slavonije. Neki od istraživača iznose tako tezu o utjecaju sa sjevera 26 povezujući taj tlocrtni oblik svetišta s utjecajima gradnje u drvu. Za potvrdu ove teze od osobite je važnosti otkriće drvene crkve iz 9. st. na užemu prostoru crkve Majke Božje Gorske u Loboru. S druge strane, postoje neka ranija razmišljanja pojedinih istraživača koji pokazuju da je ruječ o najjednostavnijem tipu tlocrta sakralnih građevina koji se primjenjivao širom Europe, tijekom svih graditeljskih epoha, te da u primjeni ove tipologije ne treba tražiti utjecaj sjevera i gradnje i u drvu. 27 22 Filipec, K. (2008.) Po svetištu Majke Božje Gorske u Loboru, Arheološko-povijesni vodič,str. 68. Zagreb 23 Horvat, A. (1984./85.): Prilog tipološkoj klasifikaciji romaničkih crkava kontinentalne Hrvatske, Bulletin 1 (55 i 56): str. 70, Zagreb 24 Zadnikar, M. (1982.): Romanika v Sloveniji-tipologija i morfologija sakralne arhitekture, Ljubljana, 277. 25 Crkva u svojoj građevnoj strukturi ima jaku fazu prve polovine 13. st. u okvirima »kolomanske renesanse«. 26 V. P. Goss-Šepić, (2007.): A note on some Churches with Rectangular Sanctuary in Medieval Slavonia, Peristil (50): str. 21 - 40, Zagreb 27 Vukičević- Samaržija, D, (1993) nav. dj.: 47 Konzervatorsko istraživanje i obnova crkve sv. Luke u Srednjem Lipovcu | 137 Gledajući položajno, slavonska grupa crkava s ravno zaključenim svetištem najzastupljenija je u središnjem dijelu Slavonije (Srednji Lipovac, Velika, Glogovica, Brodski Zdenci, isti oblik svetišta imala je vjerojatno i cistercitska opatija u Kutjevu?). Iako prostorno nešto udaljenija od crkve sv. Luke, osim po tipologiji tlocrta svetišta, od slavonske grupe crkava s pravokutnim svetištem, po sačuvanosti izvorne strukture, posebno se izdvaja crkva sv. Petra i Pavla u Koški koja se nalazi sjeveroistočno od Našica. Crkva se datira u drugu polovinu 13. stoljeća i izdvaja se po tome što u unutrašnjosti pravokutnoga svetišta ima sačuvanu svodnu konstrukciju, u obliku šiljaste bačve, i neke romaničke detalje na pročelju, kao što su luneta iznad portala i prozori na pročelju. U analizi građevne strukture crkve sv. Luke potrebno je izdvojiti dvije crkve, u središnjem dijelu Slavonije, koje su u novije vrijeme konzervatorski istražene i obnovljene. To su crkve sv. Stjepana u Glogovici i sv. Petra u Brodskim Zdencima datirane u prvu polovinu 15. st. 28 . Nije isključeno da je na njihovu izgradnju, odnosno graditelje, utjecala i blizina ranogotičke crkve sv. Luke u Srednjem Lipovcu. Riječ je o manjim sakralnim građevinama provincijske gotike koje danas imaju funkciju grobljanskih kapela. Osim upotrebe tlocrtnog oblika pravokutnoga svetišta, u oblikovanju prozora, upotrebi križnoga svoda u svetištu, s obzirom na kasniju izgradnju, već je uočljiva gotička koncepcija oblikovanja prostora i detalja na pročelju (sl. 8, 9). U usporedbi s crkvama u Srednjem Lipovcu i Glogovici, gotovo u cijelosti očuvanu srednjovjekovnu strukturu posjeduje crkva sv. Petra u Brodskim Zdencima. Jednobrodna crkva s užim i nižim pravokutnim svetištem sačuvala je u cijelosti svoj izvorni srednjovjekovni tlocrtni oblik, što je potvrđeno arheološkim istraživanjim i obnovom crkve. 29 Barokna obnova na ovoj crkvi, po opsegu zahvata, bila je mnogo skromnija u unutrašnjosti i na vanjštini građevine u odnosu na crkve u Glogovici i Srednjem Lipovcu. Svi gotički elementi, kao što su uski šiljasti gotički prozori na pročelju, zapadni portal polukružnog nadvoja s plošnim profilacijama, zadržani su na crkvenom pročelju crkve u razdoblju barokne obnove. Crkva se izdvaja po svojemu pravokutnom svetištu, za koje se tijekom obnove utvrdilo da je zadržalo svoj izvorni tlocrtni oblik i visinu zidova. Iznad začeljnog zida svetišta izdiže se zabatni zid građen lomljenim kamenom, na kojem nema tragova prezidavanja, iz čega se može zaključiti da je riječ o sačuvanom volumenu ravno zaključenoga svetišta s dvoslivnim krovištem. S druge strane, rezultati konzervatorskih istraživanja crkve sv. Stjepana u Glogovici pokazju da se radi o graditeljski slojevitijoj jednobrodnoj građevini s ravno zaključenim svetištem. 28 Crkve su smještene na obroncima Dilj-gore u Slavoniji. U razdoblju srednjeg vijeka nalazile su se unutar posjeda Glogova. Polovinom 13. st. plemićki posjed Glogova u vlasništvu je roda Borićevaca od kojih kasnije tijekom 14. st. nastaje rod Berislavića Grabarskih (13. – 16. st.) koji dobivaju naziv po posjedu Grabarju koje je do danas sačuavalo svoje ime i nalazi se nadomak Sl. Brodu. [Ćuk, J. (1925) nav.dj.: 34] 29 Crkva je obnovljena 1994. godine. Prethodno su provedena arheološka istraživanja u organizaciji Muzeja Brodskog Posavlja. Voditelj istraživanja bio je Josip Lozuk, dipl. arheolog.
Page 1:
33 2009 GODIŠNJAK ZAŠTITE SPOMENI
Page 4 and 5:
2 | Godišnjak zaštite spomenika k
Page 6 and 7:
Page 8 and 9:
Page 10 and 11:
Page 12 and 13:
10 | Godišnjak zaštite spomenika
Page 14 and 15:
Page 16 and 17:
Page 18 and 19:
Page 20 and 21:
Page 22 and 23:
Page 24 and 25:
Page 26 and 27:
Page 28 and 29:
Page 30 and 31:
Page 32 and 33:
Page 34 and 35:
Page 36 and 37:
Page 38 and 39:
Page 40 and 41:
Page 42 and 43:
Page 44 and 45:
Page 46 and 47:
Page 48 and 49:
Page 50 and 51:
Page 52 and 53:
Page 54 and 55:
Page 56 and 57:
Page 58 and 59:
Page 60 and 61:
Page 62 and 63:
Page 64 and 65:
Page 66 and 67:
Page 68 and 69:
Page 70 and 71:
Page 72 and 73:
Page 74 and 75:
Page 76 and 77:
Page 78 and 79:
Page 80 and 81:
Page 82 and 83:
Page 84 and 85:
Page 86 and 87:
Page 88 and 89: 86 | Godišnjak zaštite spomenika
Page 188 and 189:
Page 190 and 191:
Page 192 and 193:
Page 194 and 195:
Page 196 and 197:
Page 198 and 199:
Page 200 and 201:
Page 202 and 203:
Page 204 and 205:
Page 206 and 207:
Page 208 and 209:
Page 210 and 211:
Page 212 and 213:
Page 214 and 215:
212 | In memoriam ĐURO ŠIMIČIĆ
Page 216 and 217:
Page 218 and 219:
Page 220 and 221:
Page 222:
show all

Gašpina mlinica u Solinu - Ministarstvo kulture RH

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?