Gašpina mlinica u Solinu - Ministarstvo kulture RH

More documents

Recommendations

Info

96 | Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 33/34-2009./2010. SUDIONICI U OBNOVI Investitor: Ante i Vjera Limić, Split Arhitektonska snimka postojećega stanja: Ministarstvo kulture - Konzervatorski odjel u Splitu (mr. sc. Goran Nikšić, d. i. a., Amalasunta Caratan, d. i. a., Mladen Popović, arh. tehn.) Projektna dokumentacija: ARP d. o. o. – poduzeće za projektiranje i konzalting u građevinarstvu, Split Glavni projektant - Vinko Peračić, d. i. a. Suradnici – Lucija Beljan, d. i. a., Nikomir Gabelić, d. i. a., Daria Makjanić, d. i. a. Literatura Berić, D. (1960.): O hvarskim pjesnicima Jerolimu i Hortenziju Bartučeviću, Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor, XXVI, 3-4, Beograd. Bučić, R. (1956.): O javnim građevinama i zgradama u Hvaru, Split. Duboković Nadalini, N. (1956.): O sfragistici i stematologiji otoka Hvara, Arhivist VII, 3-4, Beograd. Duboković Nadalini, N. (1958.): Srednjovjekovni i noviji spomenici otoka Hvara, Popis spomenika otoka Hvara, Split. Duboković Nadalini, N. (1960.): O građevinskom razvoju Hvara polovinom XV. stoljeća, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 16, Split. Duboković, N. (1962.): Kuća Petra Hektorovića u gradu Hvaru, Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske 4, Zagreb. Kolumbić Šćepanović, M. (1978.): Hektorovićeva prebivališta, Hvarski zbornik 6, Hvar. Fisković, C. (1977.): Graditeljstvo grada Hvara u XVI. stoljeću, Radovi instituta za hrvatsku povijest 10, Zagreb. Summary THE BARTUČEVIĆ GOTHIC-BAROQUE HOUSE IN HVAR The rehabilitation and reconstruction of the Gothic-baroque house in Hvar, which originally belonged to the Renaissance poets Jerolim and Hortenzije Bartučević linked the research work on the house with the demanding architectural rehabilitation and specialized restoration works in order to reconstruct the exceptional interiors of the Gothic hall and baroque stairwell and the put the house into function as living quarters. Projektant konstrukcije – Egon Lokošek, d. i. a., Arhitektonski fakultet u Zagrebu Izvođač radova – »Građevinar« građevinski obrt, vlasnik Branko Ćapin, Split Restauratorski radovi – restauratori Giuseppe i Zrinka Sava i suradnici Konzervatorski nadzor – mr. sc. Goran Nikšić, d. i. a., viši savjetnik konzervator, i Anita Gamulin, d. i. a., viša savjetnica konzervatorica Kasandrić, I. (1980.): Razvitak vlastelinstva na Braču, Hvaru i Visu u ranom srednjem vijeku, Mogućnosti 9, Split. Kovačić, J. (1987.): »Kroz stambeno graditeljstvo grada Hvara«, u: »Iz hvarske kulturne baštine«, Hvar. Kovačić, J. (1987.): »Kodeks Bertučević u arhivu Boglić- Božić«, u: »Iz hvarske kulturne baštine«, Hvar. Prosperov Novak, S. (1978.): Hortenzij Bartučević (1516 – 1578), Prilozi povijesti otoka Hvara V., Hvar. Petrić, N. (1977.): Sukob plemića i pučana kroz izgradnju grada Hvara, Radovi instituta za hrvatsku povijest 10, Zagreb. Štambuk, I. (2002.): Kuća Marina Hektorovića pok. Hektora i njegovog sina pjesnika Petra, Prilozi povijesti otoka Hvara XI., Hvar. Tudor, A. (1995.): Stambena arhitektura grada Hvara u 17. i 18. stoljeću, magistarski rad Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
Sanja Buble Gradnja mlina – umijeće koje nestaje; Gašpina mlinica u Solinu Sanja Buble Ministarstvo kulture Uprava za zaštitu kulturne baštine Konzervatorski odjel u Splitu HR – 21 000 Split, Porinova 2 Ključne riječi: mlinica s horizontalnim mlinskim kolom, gradnja mlinskog postrojenja, obnova tradicijske graditeljske baštine Key words: watermill with horizontal mill wheel, construction of mill mechanism, rehabilitation of traditional building heritage Gašpina mlinica u Solinu prvi se put spominje u dokumentima 1711. godine. Više je puta dograđivana te je u prvoj polovini XX. stoljeća u njoj radilo petnaest mlinskih postrojenja. Mlinovi Gašpinih mlinica pripadali su najrasprostranjenijem tipu dalmatinskih mlinova s vodoravnim mlinskim kolom. Najveći izazov pri obnovi mlinice bila je gradnja mlina (mlinskog postrojenja). Iako su dijelovi mlina poznati i više puta opisani u literaturi, gradnju smo željeli izvesti na tradicijski način i povjeriti graditelju koji je svoje tehničko umijeće naučio usmenom predajom, radeći sa starijima i upijajući njihovo iskustvo. Gospodin Mate Maćo Žura iz Skradina izradio je od hrastovine novi mlin u Gašpinoj mlinici prema svojem iskustvu, bez inženjerskog nacrta. Prateći Maćin rad, zabilježila sam tijek gradnje mlina, a njegovo iskustvo pretočila u arhitektonske crteže i tekst o gradnji mlina ne bih li tako barem dijelom sačuvala umijeće koje nestaje. SOLINSKE MLINICE Rijeka Jadro – Rika bila je izvor života solinskog područja za ilirskog, grčkog i rimskog doba te ishodište hrvatskog Solina. Mlinarstvo je bilo značajna privredna djelatnost tijekom cijele povijesti solinskoga prostora pa su na Rici i njezinim pritocima do kraja XIX. stoljeća izgrađene brojne mlinice. Solinske se mlinice prvi put spominju u povijesnim dokumentima 1069. godine u darovnici Petra Krešimira. 1 Kao značajne gospodarske građevine bile su u posjedu nadbiskupa, splitske općine i splitskih građana sve dok nisu pale u turske ruke osvajanjem Klisa 1537. godine. U XVII. i XVIII. stoljeću posjedovala ih je 1 Katić, L. (1952.): Solinski mlinovi u prošlosti, Starohrvatska prosvjeta, III, sv 2, Zagreb, 203 UDK: 725.42:664.71(497.5Solin) Stručni rad/Professional Paper Primljen/Received: 5. 4. 2011. mletačka vlastela, a tek nakon 1711. godine dotadašnji zakupnici, solinski seljaci, počeli su graditi svoje mlinice: među prvima Luka Kljaković Gašpić na mjestu današnje Gašpine mlinice. 2 U austrijskoj katastarskoj izmjeri Solina i Klisa 1831. godine 3 na području užega središta današnjeg grada zabilježeno je sedam mlinica s 51 mlinskim kolom: Gašpina mlinica na katastarskom listu Klisa te Aljinovića mlinica, velika Gabrića mlinica, mala Gabrića mlinica, Jankova mlinica, Velika galija i Mala galija na katastarskom listu Solina (sl. 1). Osim izvora prihoda za mlinare i vlasnike, mlinice su bile i mjesta okupljanja žitelja Solina i okolice te su imale važnu ulogu u društvenom životu. Napuštanje tradicijskog načina života i privređivanja promijenilo je solinski prostor. Jankova mlinica i Mala galija zapuštene su već potkraj 19. stoljeća. Tijekom Drugoga svjetskog rata Jankova mlinica i Velika Gabrića su srušene 4 . Posljednja solinska mlinarica Marija Grubišić Ponkova (udovica Stipe) sve do kraja osamdesetih godina XX. stoljeća radila je u nekadašnjoj velikoj Velikoj galiji – Ponkovoj mlinici 5 u kojoj su do danas dijelom sačuvana tri mlinska postrojenja na vodu i dva električna mlina. Solinski su mlinari nestali mlinaričinom smrću, a osvit XXI. stoljeća dočekale su samo građevine nekadašnjih mlinica 2 Katić, L. (1952.): nav. dj., 211-215 3 Državni arhiv u Splitu, Arhiv mapa i karata za Istru i Dalmaciju, Originalni planovi prvog službenog premjera bivše pokrajine Dalmacije iz 1831. godine, k. o. Solin (Salona) i k. o. Klis (Clissa) 4 Matijević, M., Domazet, M. (2006.): Solinska svakodnevica u osvit novog doba, Solin, 100 5 Prema kazivanju Nene Čerina (rođ. 1959.), čiji je otac Jozo Pedanov Čerina radio u Ponkovoj mlinici do 1985. godine, kada su još bila u funkciji tri mlina na vodu – dva s drvenim i jedan s metalnim »kašikama« te dva električna mlina. Posljednji, električni mlin radio je sve do Domovinskog rata. Polovinom dvadesetog stoljeća u Ponkovoj su mlinici radili i njegov djed Petar Čerina i stric Zvonko za nadnicu u novcu. Ponkova je mlinica tada imala 14 mlinova – 12 na vodeni pogon i dva elekrična. | 97
Page 1:
33 2009 GODIŠNJAK ZAŠTITE SPOMENI
Page 4 and 5:
2 | Godišnjak zaštite spomenika k
Page 6 and 7:
Page 8 and 9:
Page 10 and 11:
Page 12 and 13:
10 | Godišnjak zaštite spomenika
Page 14 and 15:
Page 16 and 17:
Page 18 and 19:
Page 20 and 21:
Page 22 and 23:
Page 24 and 25:
Page 26 and 27:
Page 28 and 29:
Page 30 and 31:
Page 32 and 33:
Page 34 and 35:
Page 36 and 37:
Page 38 and 39:
Page 40 and 41:
Page 42 and 43:
Page 44 and 45:
Page 46 and 47:
Page 48 and 49: 46 | Godišnjak zaštite spomenika
Page 148 and 149:
Page 150 and 151:
Page 152 and 153:
Page 154 and 155:
Page 156 and 157:
Page 158 and 159:
Page 160 and 161:
Page 162 and 163:
Page 164 and 165:
Page 166 and 167:
Page 168 and 169:
Page 170 and 171:
Page 172 and 173:
Page 174 and 175:
Page 176 and 177:
Page 178 and 179:
Page 180 and 181:
Page 182 and 183:
Page 184 and 185:
Page 186 and 187:
Page 188 and 189:
Page 190 and 191:
Page 192 and 193:
Page 194 and 195:
Page 196 and 197:
Page 198 and 199:
Page 200 and 201:
Page 202 and 203:
Page 204 and 205:
Page 206 and 207:
Page 208 and 209:
Page 210 and 211:
Page 212 and 213:
Page 214 and 215:
212 | In memoriam ĐURO ŠIMIČIĆ
Page 216 and 217:
Page 218 and 219:
Page 220 and 221:
Page 222:
show all

Gašpina mlinica u Solinu - Ministarstvo kulture RH

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?