18.01.2013 Views

Gašpina mlinica u Solinu - Ministarstvo kulture RH

Gašpina mlinica u Solinu - Ministarstvo kulture RH

Gašpina mlinica u Solinu - Ministarstvo kulture RH

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

52 | Godišnjak zaštite spomenika <strong>kulture</strong> Hrvatske 33/34-2009./2010.<br />

kvalitetnog i efikasnoga strukovnog poslovanja nego i uvjet za<br />

obavljanje radova na zadovoljavajući način (sl. 9, 10).<br />

IV.3. Dokumentiranje radova<br />

Cilj metodologije dokumentiranja radova jest pružiti sve<br />

potrebne informacije koje omogućuju ponovljivost i reevaluiranje<br />

opisanih postupaka.<br />

U standardnoj podjeli radova na preventivno konzerviranje,<br />

konzerviranje i restauriranje postoji dvojba kako prikazati<br />

održavanje. Iako postupke kućnog održavanja ne obavlja konzervator-restaurator,<br />

traži se, i bio bi prijeko potreban njegov<br />

savjet. Neki su postupci održavanja direktni, neki indirektni s<br />

obzirom na baštinu u zgradi.<br />

Je li primjereno zahvate kućnog održavanja usustaviti u<br />

proces konzerviranja? Kućno se održavanje, u pravilu, ne dokumentira.<br />

Čini se da se zbog tog razloga održavanje ne bi<br />

trebalo prikazivati u spomenutoj podjeli (mapi), jer, u pravilu,<br />

iza održavanja ne ostaje nikakva dokumentacija (sl. 10, 11).<br />

Dokumentiranje konzervatorsko-restauratorskih radova<br />

često se među laicima percipira kao istoznačnica konz.-rest.<br />

dokumentiranju. U biti, to je kudikamo najlakši dio konzervatorsko-restauratorske.<br />

dokumentacije. Sastoji se od zapisivanja<br />

primjenjivanih postupaka, materijala, pomagala, fotografija<br />

promjena na baštini i fotografija svih relevantnih faza radova<br />

(sl. 11, 12).<br />

V. REZULTATI KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKIH<br />

PROCESA<br />

Rezultat konzerrvatorsko-restauratorskih procesa jest očuvana<br />

baština koju je lakše percipirati, razumjeti i evaluirati 33 . Rezultat<br />

konz.-rest. procesa materijalizira se u dva oblika: konzervirani<br />

i restaurirani predmet/objekt (baština sama) i u obliku informacija<br />

koje su tim procesom zabilježene (dokumentacija). Oba<br />

rezultata služe za daljnje procesuiranje, kako od konz.-rest.<br />

struke, tako i od drugih zainteresiranih struka na svoj način.<br />

Ujedini li se jednim prikazom mapa metodologije konzervatorsko-restarskog<br />

procesa s mapom rezultata toga procesa,<br />

dobit će se prikaz komplementaran mapi aktivnosti konzervatora-restauratora<br />

(sl. 12, 13).<br />

ZAKLJUČAK<br />

Da bi se mogle definirati konzervatorsko-restauratorske aktivnosti<br />

ili konz.-rest. proces, potrebno je definirati jasnu semantičku<br />

oznaku za svaku pojedinu aktivnost konzervatorarestauratora.<br />

Sadašnje definiranje preventivnog konzerviranja<br />

to ne omogućuje jer involvira poslove koji nisu specijalnost<br />

konzervatora-restauratora poput inventariziranja, prikupljanja,<br />

te pravne, protupožarne i protuprovalne zaštite. Predlaže<br />

se redefiniranje pojma preventivno konzerviranje da bi se<br />

preventivno konzerviranje moglo opravdano prikazivati kao<br />

33 Rezultat je definiran prema ECCO-ovim Smjernicama struke, I. Definicija konzervatora-restauratora.<br />

Prijevod u prev. i prir. Vokić, D. (2007): Nav. dj. 246.<br />

djelatnost konzervatora-restauratora. Redefinirani se pojam<br />

odnosi samo na onaj skup mjera koje su usmjerene na reduciranje<br />

stupnja propadanja materijala. Materijal propada pod<br />

nepovoljnim utjecajima temperature, vlage, svjetlosti, dodira sa<br />

štetnim materijalima i tvarima, bioloških čimbenika razgradnje<br />

i manipuliranja ili uporabe. Zaštita od rizika, na što se odnosi<br />

inventariziranje, prikupljanje, pravna zaštita, protupožarna<br />

zaštita i protuprovalna zaštita onaj su dio preventivnih aktivnosti<br />

za koje se predlaže prestanak uporabe semantičke oznake<br />

preventivno konzerviranje.<br />

Predlaže se semantička oznaka preventivna zaštita (preventive<br />

protection) za označivanje cjelokupnog zbroja preventivnih<br />

aktivnosti, u što bi se zajedno uz redefinirano preventivno<br />

konzerviranje ubrajali i oni poslovi koji nisu zadaća konzervatora-restauratora:<br />

inventariziranje, prikupljanje, pravna zaštita,<br />

protupožarna zaštita i protuprovalna zaštita.<br />

Prijedlog mape konzervatorsko-restauratorskog procesa temelji<br />

se na tezi da je taj proces jedino dokazivo i jedino ispravno<br />

prikazati metodološki usustavljenom dokumentacijom. Nakon<br />

konz.-rest. procesa ostaje očuvani predmet/objekt baštine i<br />

ostaje konz.-rest. dokumentacija. To su dva oblika materijalizacije<br />

konz.-rest. procesa. Nije samo predmet/objekt baštine<br />

ono što se čuva nakon konz.-rest. procesa i na što se odnose<br />

mjere preventivne zaštite. I konz.-rest. dokumentacija čuva<br />

se i štiti od propadanja.<br />

Teza koja govori da je metodološki usustavljena dokumentacija<br />

uvjet znanstvenosti konzervatorsko-restauratorskog<br />

rada i uporište epistemologije struke dopunjena je prikazom<br />

konzervatorsko-restauratorskoga procesa u skladu s tezom<br />

da je taj proces jedino dokazivo i jedino ispravno prikazivati<br />

metodološki usustavljenom dokumentacijom.<br />

Literatura<br />

American Institute for Conservation (1981): Written Documentation,<br />

AIC 9 th Annual Meeting Philadelphia 1981, Washington.<br />

American Institute for Conservation (2010): AIC Directory 2010,<br />

Washington.<br />

Appelbaum, B. (2007): Conservation Treatment Methodology,<br />

Elsevier.<br />

Brandi, C. (1963): Teorija restauriranja I. Prijevod iz Price, N.<br />

S.; Talley M. K. Jr.; Melucco Vaccaro, A. (1996): Historical and<br />

Philosophical Issues in the Conservation of Cultural Heritage, The<br />

Getty Conservation Institute 230-235. Taj je članak 1998. u<br />

Hrvatskom restauratorskom zavodu umnožavan kao dio skripte<br />

Teorijski okviri konz.-rest. rada. Dio te skripte objavljen je u časopisu<br />

Kolo, Zagreb, 2001. Objavljeno u preveo i priredio D. Vokić<br />

(2005), Teorijski okviri konz.-rest. rada, Naklada Azinović, Zagreb,<br />

90-96. Novo i dopunjeno izdanje: preveo i priredio Vokić, D.<br />

(2007): Smjernice konz.-rest. rada, Zagreb - Dubrovnik, 110-118..<br />

Izvorno objavljeno: Brandi, C. (1963): Teoria del restauro, Roma.<br />

Caple, C. (1999): Formative Conservation, ICOM-CC 12th Trienal<br />

Meeting Preprints, Lyon, 135 -139.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!