Gašpina mlinica u Solinu - Ministarstvo kulture RH
Gašpina mlinica u Solinu - Ministarstvo kulture RH
Gašpina mlinica u Solinu - Ministarstvo kulture RH
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
52 | Godišnjak zaštite spomenika <strong>kulture</strong> Hrvatske 33/34-2009./2010.<br />
kvalitetnog i efikasnoga strukovnog poslovanja nego i uvjet za<br />
obavljanje radova na zadovoljavajući način (sl. 9, 10).<br />
IV.3. Dokumentiranje radova<br />
Cilj metodologije dokumentiranja radova jest pružiti sve<br />
potrebne informacije koje omogućuju ponovljivost i reevaluiranje<br />
opisanih postupaka.<br />
U standardnoj podjeli radova na preventivno konzerviranje,<br />
konzerviranje i restauriranje postoji dvojba kako prikazati<br />
održavanje. Iako postupke kućnog održavanja ne obavlja konzervator-restaurator,<br />
traži se, i bio bi prijeko potreban njegov<br />
savjet. Neki su postupci održavanja direktni, neki indirektni s<br />
obzirom na baštinu u zgradi.<br />
Je li primjereno zahvate kućnog održavanja usustaviti u<br />
proces konzerviranja? Kućno se održavanje, u pravilu, ne dokumentira.<br />
Čini se da se zbog tog razloga održavanje ne bi<br />
trebalo prikazivati u spomenutoj podjeli (mapi), jer, u pravilu,<br />
iza održavanja ne ostaje nikakva dokumentacija (sl. 10, 11).<br />
Dokumentiranje konzervatorsko-restauratorskih radova<br />
često se među laicima percipira kao istoznačnica konz.-rest.<br />
dokumentiranju. U biti, to je kudikamo najlakši dio konzervatorsko-restauratorske.<br />
dokumentacije. Sastoji se od zapisivanja<br />
primjenjivanih postupaka, materijala, pomagala, fotografija<br />
promjena na baštini i fotografija svih relevantnih faza radova<br />
(sl. 11, 12).<br />
V. REZULTATI KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKIH<br />
PROCESA<br />
Rezultat konzerrvatorsko-restauratorskih procesa jest očuvana<br />
baština koju je lakše percipirati, razumjeti i evaluirati 33 . Rezultat<br />
konz.-rest. procesa materijalizira se u dva oblika: konzervirani<br />
i restaurirani predmet/objekt (baština sama) i u obliku informacija<br />
koje su tim procesom zabilježene (dokumentacija). Oba<br />
rezultata služe za daljnje procesuiranje, kako od konz.-rest.<br />
struke, tako i od drugih zainteresiranih struka na svoj način.<br />
Ujedini li se jednim prikazom mapa metodologije konzervatorsko-restarskog<br />
procesa s mapom rezultata toga procesa,<br />
dobit će se prikaz komplementaran mapi aktivnosti konzervatora-restauratora<br />
(sl. 12, 13).<br />
ZAKLJUČAK<br />
Da bi se mogle definirati konzervatorsko-restauratorske aktivnosti<br />
ili konz.-rest. proces, potrebno je definirati jasnu semantičku<br />
oznaku za svaku pojedinu aktivnost konzervatorarestauratora.<br />
Sadašnje definiranje preventivnog konzerviranja<br />
to ne omogućuje jer involvira poslove koji nisu specijalnost<br />
konzervatora-restauratora poput inventariziranja, prikupljanja,<br />
te pravne, protupožarne i protuprovalne zaštite. Predlaže<br />
se redefiniranje pojma preventivno konzerviranje da bi se<br />
preventivno konzerviranje moglo opravdano prikazivati kao<br />
33 Rezultat je definiran prema ECCO-ovim Smjernicama struke, I. Definicija konzervatora-restauratora.<br />
Prijevod u prev. i prir. Vokić, D. (2007): Nav. dj. 246.<br />
djelatnost konzervatora-restauratora. Redefinirani se pojam<br />
odnosi samo na onaj skup mjera koje su usmjerene na reduciranje<br />
stupnja propadanja materijala. Materijal propada pod<br />
nepovoljnim utjecajima temperature, vlage, svjetlosti, dodira sa<br />
štetnim materijalima i tvarima, bioloških čimbenika razgradnje<br />
i manipuliranja ili uporabe. Zaštita od rizika, na što se odnosi<br />
inventariziranje, prikupljanje, pravna zaštita, protupožarna<br />
zaštita i protuprovalna zaštita onaj su dio preventivnih aktivnosti<br />
za koje se predlaže prestanak uporabe semantičke oznake<br />
preventivno konzerviranje.<br />
Predlaže se semantička oznaka preventivna zaštita (preventive<br />
protection) za označivanje cjelokupnog zbroja preventivnih<br />
aktivnosti, u što bi se zajedno uz redefinirano preventivno<br />
konzerviranje ubrajali i oni poslovi koji nisu zadaća konzervatora-restauratora:<br />
inventariziranje, prikupljanje, pravna zaštita,<br />
protupožarna zaštita i protuprovalna zaštita.<br />
Prijedlog mape konzervatorsko-restauratorskog procesa temelji<br />
se na tezi da je taj proces jedino dokazivo i jedino ispravno<br />
prikazati metodološki usustavljenom dokumentacijom. Nakon<br />
konz.-rest. procesa ostaje očuvani predmet/objekt baštine i<br />
ostaje konz.-rest. dokumentacija. To su dva oblika materijalizacije<br />
konz.-rest. procesa. Nije samo predmet/objekt baštine<br />
ono što se čuva nakon konz.-rest. procesa i na što se odnose<br />
mjere preventivne zaštite. I konz.-rest. dokumentacija čuva<br />
se i štiti od propadanja.<br />
Teza koja govori da je metodološki usustavljena dokumentacija<br />
uvjet znanstvenosti konzervatorsko-restauratorskog<br />
rada i uporište epistemologije struke dopunjena je prikazom<br />
konzervatorsko-restauratorskoga procesa u skladu s tezom<br />
da je taj proces jedino dokazivo i jedino ispravno prikazivati<br />
metodološki usustavljenom dokumentacijom.<br />
Literatura<br />
American Institute for Conservation (1981): Written Documentation,<br />
AIC 9 th Annual Meeting Philadelphia 1981, Washington.<br />
American Institute for Conservation (2010): AIC Directory 2010,<br />
Washington.<br />
Appelbaum, B. (2007): Conservation Treatment Methodology,<br />
Elsevier.<br />
Brandi, C. (1963): Teorija restauriranja I. Prijevod iz Price, N.<br />
S.; Talley M. K. Jr.; Melucco Vaccaro, A. (1996): Historical and<br />
Philosophical Issues in the Conservation of Cultural Heritage, The<br />
Getty Conservation Institute 230-235. Taj je članak 1998. u<br />
Hrvatskom restauratorskom zavodu umnožavan kao dio skripte<br />
Teorijski okviri konz.-rest. rada. Dio te skripte objavljen je u časopisu<br />
Kolo, Zagreb, 2001. Objavljeno u preveo i priredio D. Vokić<br />
(2005), Teorijski okviri konz.-rest. rada, Naklada Azinović, Zagreb,<br />
90-96. Novo i dopunjeno izdanje: preveo i priredio Vokić, D.<br />
(2007): Smjernice konz.-rest. rada, Zagreb - Dubrovnik, 110-118..<br />
Izvorno objavljeno: Brandi, C. (1963): Teoria del restauro, Roma.<br />
Caple, C. (1999): Formative Conservation, ICOM-CC 12th Trienal<br />
Meeting Preprints, Lyon, 135 -139.