RIJEČ 47

RIJEČ - glasnik Hrvatske kulturne zajednice, broj 47, 2015.
„Što mora hrvatski narod činiti da bi živio (u blagostanju) kao
njemački?“ Pero Pirker Josefu Hofmannu, dogradonačelniku grada
Mainza pri sondiranju pitanja o prijateljstvu gradova Mainz – Zagreb,
1967. Objavljeno u knjizi Mainz-Zagreb, 30 Jahre Stätepartnerschaft,
Kroatische Kulturgemeinschaft Mainz 1998. str. 111.)
ŠTO MOŽEMO UČINITI ZA VAS
PRAVO PITANJE NA PRAVOM MJESTU: Hrvatske udruge u gostima kod Njemačko­hrvatske
parlamentarna grupe Bundestaga
Berlin/ Ova naša parlamentarna
grupa do sada je u svome radu bila
okrenuta Hrvatskoj. Drago nam što
ste prihvatili naš poziv jer nas zanima
civilna djelatnost hrvatskih
građana u Njemačkoj, bile su uvodne
riječi kojim je dr. Astrid Freundenstein,
predsjednica Njemačkohrvatske
parlamentarne grupe
Njemačkog parlamenta (Bundestaga),
pozdravila predstavnike četiri
hrvatske udruge - Josipa Begića,
predsjednika S.D. Croatia Berlin,
Aleksandru Brnetić, predsjednicu
AMAC – Deutschland, Franju Husajinu,
predsjednika Zajednice hrvatskih
nogometnih klubova SR
Njemačke (ZHK­Nj) i Ivicu
Košaka, predsjednika Hrvatske
kuklturne zajednice Wiesbaden.
Franjo Husajina, Heinz Wiese, Klaus-Peter Willsch, dr. Astrid Freundenstein, Irene
Mihalić, Aleksandra Brnetić, Josip Juratović, Ivica Košak
Freudenstein je odmah na početku
naglasila da dolazi iz Regensburga,
grada u kojem živi puno Hrvata i da
osim toga kao svi Bavarci i njoj je
dobro znana hrvatska obala i njeno
more, pogotovu ono južno,
dubrovačko, ali nažalost ne i Istra.
Ova je parlamentarna grupa osnovana
2005. god., u vrijeme kad za
parlamentarni život Bundestaga to
nije bilo samo po sebi razumljivo.
Tada su mnogi zastupnici težili
stvaranju grupe koja bi obuhvatila
sve bivše jugoslavenske države. No,
prevagnuli su praktičan politički um
i logika zdravog razuma. Teško bi
bilo objasniti biračima zašto se
novonastalim državama prvo priznalo
pravo na samostalnost, a onda
ih se opet strpalo u isti koš.
Kršćanski demokrat Klaus-Peter
Willsch, s dobrim vezama u hrvatskim
političkim krugovima, bio je
inicijator njenog osnivanja i izabran
je za prvog predsjednika.
U grupi je 12 članova, a u ovome
mandatu ih je sedmoro iz koalicije
CDU/CSU, trojica su socijaldemokrata,
jedna zastupnica Lijevih (Die
Linke) i od Zelenih (koalicije Bündnis
90/Die Grünen) Irene Mihalić,
čiji su roditelji Hrvati. Socijaldemokrat
Josip Juratović bio je članom
i u prvom sastavu.
Svi oni, kao i članovi svih ostalih
parlamentarnih grupa, a 54 ih je u
Bundestagu, redovito se sastaju s
parlamentarcima, vladinim predstavnicima
i diplomatima druge nacije,
a njihova iskustva dobro dođu u
provođenju njemačke vanjske politike.
Stoga je zapravo sasvim razumljivo
da su nazočni njemački zastupnici
– njih četvero, Astrid Freundenstein,
njeni zamjenici Josip
Juratović/SPD i Irene Mihalic te
članovi Zastupničkog kluba
CDU/CSU-a Heinz Wiese i Klaus-
Peter Willsch – od hrvatskih
građana htjeli čuti kako se to oni u
Njemačkoj bave hrvatskom vanjskom
politikom kad im politika nije
profesija.
Tijekom jednosatnog radnog
doručka u „Paul­Löbe­Haus“, koji
je počeo u osam ujutro, hrvatski su
predstavnici govorili o svojim iskustvima
i s hrvatskim i njemačkim
i državnim i javnim institucijama.
Franjo Husajina veći je dio svog
izlaganja posvetio objašnjavanju
strukture ZHK-Nj i njene jake institucionalne
umreženosti u Njemački
nogometni savez (Deutscher
Fußball-Bund/DFB), a prijateljske
u Hrvatski nogometni savez (HNS),
dok nam je Josip Begić objasnio
kako to izgleda na terenu ove jedne
5