BUSINESS ARCHITECTURE POSLOVNA ARHITEKTURA - DalCasa

AktualnoZadar - prenamjena i obnova vojnog kompleksa/Zadar - altering the purpose and renovation of military complexali nedjelotvornom okviru prostornog planiranja, te stvaranjedugoročnog sudjelovanja hrvatske arhitektonskejavnosti u procesu razvitka obale. U okviru zadanih ciljeva,bavi se istraživanjem mogućih koncepata izgradnjeobale na sedam pilot projekata lociranih duž hrvatskeobale, odabranih jer predstavljaju mjesta koja utjelovljujuprobleme kojima se ‘’Svjetionici’’ bave. LokacijeLabin, Omišalj, Goli Otok, Zadar, Dugi Rat, Stari Grad iDubrovnik, mogu se općenito podijeliti u dvije skupine.Prva se skupina bavi industrijskim kompleksima smještenimna obali koji zauzimaju potencijalno privlačna turističkapodručja. U većini situacija, lokalna zajednica imaviziju razvitka i protivi se daljnjim industrijskim djelatnostima.U tu skupinu problema ulaze: Labin - s područjemrudnika ugljena te njegove nadzemne i podzemne infrastrukture,Omišalj - s problemom rekonstrukcije krajolikakoji se godinama uništava iskopom unatoč naporimaopćine da to spriječi, te Dugi Rat - s rekonstrukcijomzagađenog industrijskog kompleksa, gdje je na referendumu87% građana glasovalo za obnovu i prenamjenulokacije, dok državna energetska tvrtka želi ponovnopokrenuti proizvodnju.Drugu skupinu lokacija obilježava potencijal za razvitakuvjeta za bolje društvene djelatnosti. Projekt se bavi temomrekonstrukcije napuštenog zatvorskog kompleksana Golom Otoku, prenamjenom i obnovom vojnogkompleksa u Zadru, prenamjenom i obnovom građanskogcentra i poboljšanjem vizure obale Starog Gradana Hvaru te obnovom kompleksa stare bolnice u Dubrovniku.U projekt ‘’Novi svjetionici hrvatskog Jadrana’’, osimniza nevladinih udruga, uključena su poznata imenahrvatske arhitektonske javnosti - Platforma 981, Randić-Turato, 3LHD, Studio UP, de Architekten Cie (HR), AnteKuzmanić, te Produkcija 004. Svaki od ovih arhitektonskihtimova, u suradnji s lokalnim nevladinim udrugama,dao je svoju analizu i prijedloge rješenja za pojedinu lokaciju.Svijest o problemima vezanim uz razvoj hrvatske obaleJadrana prisutna je i u međunarodnim krugovima. TakoUSAID i Svjetska banka pokreću i podupiru razvoj konkurentnihstrategija za razvoj hrvatskog turizma, a i ProgramUjedinjenih naroda za zaštitu okoliša - Mediteranski plandjelovanja (UNEP/MAP) je uspostavio svoj centar regionalnihdjelatnosti u Splitu. U MAP-u sudjeluje dvadesetaksredozemnih država i Europska unija, a njihov zajedničkicilj je stvaranje zdravijeg sredozemnog okoliša, oslonjenogna održivi razvoj.U skladu s terminskim planom projekta, početkom srpnja2006. u galeriji Klovićevi Dvori u Zagrebu, otvorena je izložbapod nazivom ‘’Novi svjetionici hrvatskog Jadrana’’,koja prezentira projekte navedenih timova, uz izdavanjekataloga projekta i stručne diskusije.‘’Svjetionici’’ su velik i važan projekt koji u sebi nosi sjemebolje budućnosti za hrvatski Jadran, ali samo akojavnost, opterećena kratkoročnim interesima i vječnogladna kapitala, shvati da jedini način na koji se dugoročnomože spriječiti katastrofa urušavanja kvalitetaživota, tradicionalnih vrijednosti lokalne sredine i u konačnici,same turističke privrede, jest upravo ovaj na kojinam oni ukazuju - minuciozno, moralno i lucidno planiranje,uz korespondirajuću realizaciju, može u konačnicipodariti jedan koristan, zdrav i sretan prostor. Metaforasvjetionika je poveznica povijesnog naslijeđa i potrebeza novim vizijama razvoja. Razvojne strategije predstavljenesu kroz sedam pilot projekata arhitektonsko-urbanističkihvizija koje postavljaju standarde budućegrazvoja obale, ili, riječima Vedrana Mimice, prodekanaBerlage Instituta: ‘’Mediterana kakav bi mogao biti’’,umjesto ‘’Mediterana kakav je nekad bio.’’45