BOŠNJACI U HRVATSKOJDruge Republike, najsvježije članice Europske unije. Posebno akose ta razglednica još može uokviriti u vedutu Zagrebačke džamije spokojom ahmedijom u pozadini.Opet o neprincipijelnostiZašto o ovome zborimo sada, u doba opreznog optimizma i inicijalnogpovjerenja u novu vlast koja treba zemlju izvući iz dubokoggliba u koji ga je, s dobrim dijelom krivice, gurnula bivša vlast. Prijemnogo godina, autor ovog teksta napisao je jedan drugi tekst ozamkama neprincipijelnosti one prastare, Tuđmanove vlasti koja jeza Hrvate u Bosni tražila status konstitutivnosti koji nitko nije nitidovodio u pitanje, tada kao niti sada, zahtijevala etno-teritorijalniprincip garancije ravnopravnosti, koji je nužno vodio u zlo etničkogčišćenja, odnosno genocida, ali i de facto status manjine kojoj ćeim moći, mimo državnih budžeta Bosne i Hercegovine udijeljivatinovčana sredstva za koješta, posred zemlje Bosne organiziratinjihove izlaske na izbore za hrvatski parlament i to bilo gdje i bezkontrole vlasti BiH. Istovremeno, taj isti Tuđman nije htio niti raspravljatio statusu manjine za Bošnjake u Hrvatskoj, već je 1997.godine, uz podršku tadašnjih srpskih i ostalih manjinskih zastupnika(među kojima, naravno, nije bilo Bošnjaka) u Saboru, isposlovaopromjene preambule Ustava iz koje su Bošnjaci i Slovenci brisani.Tuđmanovi parahistoriografski košmari otišli su s njime u grob,Bošnjaci su napokon priznati izmjenama Ustava i izbornih zakonaza vrijeme koalicijske vlasti 2000.-2003., a prvi izabrani Bošnjak uSaboru, Šemso Tanković čak je sklopio koalicijski ugovor s Vladompremijera Sanadera koji Bošnjacima nije donio ništa, osim uhljebljenjaveć spomenutog konzula i velike sramote tokom njegova dva zastupničkamandata. No, suštinski, u smislu reintegracije Bošnjaka uhrvatski javni život, nije se dogodilo ništa. Čekala se nova koalicijskavlast. Ona ista, čiji je prvi čovjek zamjerao sestrinskoj stranci u BiH daneravnopravno tretira Hrvate u toj zemlji, zato što je istakla svogakandidata, Hrvata Željka Komšića za člana Predsjedništva jer drugihargumenata za takvu optužbu nije bilo, osim pristajanja na idiotskuraspravu tko je legitiman Hrvat, a tko nije, za popunu mjesta u svimmogućim vladama u zemlji napaćenoj Daytonom. Naravno, bez RepublikeSrpske jer tamo takozvani legitimni Hrvati nemaju pretenzijana učešće u vlasti. Za Hrvate se tamo, naime, brine Milorad Dodik,pa, uz blagoslov najlegitimnijeg Hrvata, Dragana Čovića, sam postavlja,valjda HDZ-ovima legitimne, hrvatske kadrove po funkcijama umanjem entitetu, po vlastitoj diskreciji.Pri tome nije hrvatskim lijevim liberalima upala u oči sitnica dajedini pravi legitimni Hrvati, tj. dva HDZ-a, nikada i ničim nisu doveliu pitanje izborni model dok su njihovi kandidati pobjeđivali. Tekkada se SDP dosjetio jadu i kandidirao svoga Hrvata koji je po tom,dotada od legitimnih Hrvata neosporavanom, izbornom modelu,glatko postao član Predsjedništva, digla se sva larma legitimnihHrvata, uz prigodničarsko sekundiranje iz Zagreba, prvo od sestrinskogHDZ-a, a onda i od lijevoliberalnih kibicera. Znači, makar i urukavicama i diplomatski, što reče jedan liberalni Hrvat, Milanovićevaće vlada miješati se u unutrašnje stvari BiH jer joj to, eto dopuštanjezin Ustav pod firmom brige za Hrvate u rasejanju (dijaspori).To što se takve stvari kose s nekim odredbama međunarodnogprava, a posebno s činjenicom da BiH Hrvati nisu u rasejanju, a nitirasejani, već su konstitutivni narod u toj zemlji, ne brine previšeeuropsku Hrvatsku. No, inkluzija Bošnjaka na odgovorne pozicijeu zemlji, na temelju njihova relativnog učešća u stanovništvu, nepada joj na pamet. Baš principijelno, nema šta. qFaris <strong>NA</strong>NIĆPREPORODOV JOUR<strong>NA</strong>L 138Stanje u Islamskoj zajednici17. veljače 2012. u Zagrebu je održana sjednica Mešihata Islamskezajednice u Hrvatskoj, prva u tekućoj godini. Brojne točke Dnevnogreda uglavnom su se odnosile na izvješća o radu i aktivnostimaMešihata, Centra za halal certifikaciju, Vakufa-Zaklade, Islamske gimnazijei 15 Medžlisa na području RH.U Islamskoj zajednici u Hrvatskoj ima 4.531 obitelj, a članarinu jeplatilo 4.227 obitelji, što se može smatrati dosta uspješnim, s obziromda je prethodnih godina razlika između broja članova i broja plaćenihčlanarina bila puno nepovoljnija. U 2009. godini u kartotekama je bilo7.118 upisanih članova, ali nakon što je na Saboru usvojen novi Pravilniko članarini iz kartoteka su izbrisani svi oni koji su zadnju članarinuplatili 2006. godine. Takvih je bilo preko 3.000.Najviše članova ima Medžlis u Zagrebu (2.542), ali članarinu je platilosamo njih 950. Nakon Zagreba je Rijeka sa 645, Pula sa 566, doknajmanje ima Zadar 43 i Vinkovci 43. Prema blagajničkom izvješću tijekom2011. godine u Medžlisima je naplaćeno 1.601.163 kune članarine,što je nešto više nego prethodnih godina. Temeljem financijskog izvješćaMedžlisa konstatirano je da je njih 7 poslovalo s gubitkom, ali su tigubici pokriveni iz rezervnih fondova koji postoje pri svim Medžlisima.Prošle godine brak su zaključili 84 mladih, a imami su vjenčali 51par. Tijekom 2011. godine imami su zabilježili rađanje 283 djece u muslimanskimobiteljima, a od toga samo njima 103 imami su obavili akiku.Poseban problem u muslimanskim obiteljima predstavljaju imena novorođenedjece jer većina imena nije u skladu s islamskim odredbama.U prošloj godini umrlo je 288 muslimana i muslimanki. Pretežitiuzrok smrti su karcinom i infarkt. Od spomenutog broja umrlih njih 39nisu sahranjeni po šerijatskim propisima, a najviše njih su kremirani.Islam ne dopušta obred dženaze onima koji se spaljuju.U hrvatskim zatvorima nalazi se 169 muslimana na izdržavanjukazne. Velika većina osuđenika nisu iz Hrvatske nego iz okolnih zemalja,a većina njih su osuđeni zbog dilanja droge i sitnih lopovluka. Imamiu okviru dušobrižničkog plana obilaze osuđenike, a jednom mjesečnou Lepoglavi se klanja i džuma-namaz.Na hadž je 2011. godine u organizaciji Mešihata putovalo 40 muslimankii muslimana, te još osam njih obavili su hadž u organizacijiIslamske zajednice u Makedoniji i Kosovu. Što se namaza u mesdžidimai džamijama tiče, zabrinjavajući je podatak da svega 1.561 muslimanobavlja džumu-namaz. To je tim više zabrinjavajuće jer ih višeklanja teraviju nego džumu.Stanje vjeronauka u Hrvatskoj, u školama i mektebima, nije dobro.Školski vjeronauk pohađa 2.947 učenika, a u mektebima 1.410,što sveukupno iznosi 4.357 djece. U školama je u 2011. zabilježeno282 djece manje nego 2010. Iz izviješća se nije moglo zaključiti razlogovakvom padu, pogotovu što je prošle godine vjeronauk održavan u212 osnovnih i srednjih škola, te što je broj vjeroučenika u mektebimaveći nego 2010. godine.Nakon izvješća ravnatelja Islamske gimnazije konstatirano je da jepotrebno ulagati napore u upoznavanju učenika osmih razreda osnovnihškola o školskom programu i vršiti agresivniju promidžbu međunjima. Ove godine u osmim razredima u Hrvatskoj ima 313 učenika iučenica iz islamskih obitelji te se očekuje da će određeni broj nastavitiškolovanje u Islamskoj gimnaziji.U Islamskoj zajednici stalno su zaposlena 44 imama i muallime tedva umirovljena imama, od čega je njih 19 na platnoj listi Ministarstvaobrazovanja. Prosječna plaća imama i muallima iznosi 5.702 kune, štoje nešto veći iznos od prosječnih primanja u zemlji. U Mešihatu je stalnozaposleno šest osoba i dvoje u Centru za halal certifikaciju. UIslamskoj gimnaziji stalno ili honorarno radi 23 nastavnika i radnika,od kojih je 14 na plaći Ministarstva obrazovanja.Mešihat je potvrdio stajališta Povjerenstva na amandmane UstavaIslamske zajednice u BiH. Predsjedniku Sabora predloženo je dasazove proljetno zasjedanje Sabora IZ u Hrvatskoj 17.3.2012. i predlažeSaboru da raspiše izbore za predsjednika Mešihata za 9.6.2012. uZagrebu. Članovi Mešihata odlučili su da se Godišnja skupština Islamskezajednice u Hrvatskoj održi 14.4.2012. godine u Zagrebu. ČlanoviMešihata odgodili su usvajanje prijedloga budžeta za 2012. godinu,kako bi isti detaljno proučili i tek nakon toga usvojili. qIzvor: web-stranica Islamske zajednice u Hrvatskoj7