Lejletu-rregaibu

IN MEMORIAMPROF. MERITUS OSMAN MUFTIĆNa zagrebačkom gradskom grobljuMirogoj 30. Srpnja 2010. godine jepokopan prvi hrvatski ministar znanostii tehnologije i ugledni znanstvenikOsman Muftić. Osmana Muftića ispratilisu brojni prijatelji i suradnici.Ispraćen je u skladu s islamskimobičajima, a dženazu je klanjaozagrebački muftija Ševko Omerbašić.Omerbašić se od Osmana Muftićaoprostio i u ime čitave islamske zajedniceu Hrvatskoj, naglasivši da OsmanMuftić nije bio samo istaknuti član zajednice,nego i jedan od njezinih autoriteta,na čijem je iskustvu zajednicanicala. Bio je izuzetno angažiran, kao icjelokupna njegovaobitelj u Islamskoj zajednicii bio je jedan odnjenih stupova. Posebiceje bio važan njegovangažman kaodopredsjednika Odboraza izgradnjuZagrebačke džamije.Bio je član MešihataIslamske zajednice uRH i dekan Fakultetaislamskih znanosti uosnivanju. SuradniciOsmana Muftića sazagrebačkih Fakultetastrojarstva ibrodogradnje te Medicinskog fakultetaisticali su, pak, Muftićev doprinos biomehanicii činjenicu da je objavio više od150 znanstvenih radova te bio mentorbrojnim magistrima i doktorimaznanosti.SPOMEN BISTAŠANTIĆEVOJ EMINIOvogodišnji 8. međunarodni mostarskisajam „Dani trešnje 2010“ bio je uznaku otkrivanja Emininog kipa poredLučkog mosta. Svečanošću punom poezijei muzike, u Mostaru je otkrivenbrončani kip Emine, lijepe Mostarke kojuje Aleksa Šantić opjevao u svojoj najpoznatijojpjesmi. Kip je u prirodnoj veličini isimbolizira univerzalnu ljepotu žene.Emina se vratila u Mostar, otjelotvorena ukipu velikokladuškog umjetnika ZlatkaDizdarevića Buce. Kip je našao svojemjesto nedaleko od Šantića parka i mjestagdje je živjela Mostarka Emina Sefić, kojaje bila inspiracija Aleksi Šantiću za njegovučuvenu pjesmu.Spomenik ŠantićevojEmini nastao je u suradnji VelikeKladuše i Mostara na inicijativuTurističkog udruženjaMostar-sjever. Svečanomotkrivanju Emine u Mostaruprisustvovao je i načelnikopćine Velika Kladuša AdmilMulalić koji je zajedno sagradonačelnikom MostaraLjubom Bešlićem prezentiraoistu kao simbol prijateljstvaova dva grada.Osman Muftić preminuo je u noći27. Srpnja 2010. u Zagrebu u 77. godiniživota. Rođen je 8. ožujka 1934. u Sarajevu.Gimnaziju je 1952. završio u Zagrebugdje je 1959. diplomirao naFakultetu strojarstva i brodogradnje(FSB), a 1969. i magistrirao, te tri godineposlije i obranio doktorsku disertaciju.Izvanredni profesor postaje 1976., a redoviti1982. Držao je nastavu izmehanike i nauke o čvrstoći, teorijemehanizama, biomehanike, robota i manipulatora,ergonomije, konstrukcijezrakoplova i teorije giroskopa. Osim nastavena FSB-u držao je i dodiplomske ipostdiplomske studije naElektrotehničkom, Medicinskom, Šumarskomi Tehnološkom fakultetu teFakultetu grafičke tehnologije gdje je bioi prvi dekan.Znanstveni rad Osmana Muftićaobuhvaća istraživanja iz područja dinamikesustava, posebno u robotici, biomehanicii ergonomiji, i to kroz analizugibanja robota ili ljudi. Autor je ili koautoru više od 150 znanstvenih i stručnihradova. Samostalan je autor četiriju knjiga,a kao koautor je sudjelovao u petknjiga.Dekan na FSB-u postaje 1990., anakon prvih višestranačkih hrvatskihizbora te godine i prvi ministar znanostii tehnologije (od 1990. do 1991.), a zatimi prvi veleposlanik RH u Islamskoj RepubliciIranu (od 1993. do 1996.).Nagrađen je znanstvenom nagradom"Nikola Tesla" 1989., dobitnik je Krambergerovemedalje za antropologiju 1991.godine i državne nagrade za životnodjelo 2000.Sabah br. 3019