Poštovani čitatelji!

Hadžer el-Askalani je u svom znamenitom
djelu Fethul-Bari, kazao: “To
znači: ‘Ja sam zaista moćan da učinim
ono što Moj rob misli da mu mogu
učiniti.’” Imam Nevevi prenosi da
je El-Kadi rekao: “Ovaj hadisi-kudsi
znači: ‘Ja ću mu oprostiti kada oprost
zatraži, primit ću njegovu tevbu kada
se pokaje, uslišat ću njegovu dovu kada
Me moli, i dat ću mu ono što od Mene
traži.’” Rečeno je također da se pod
mišljenjem o Allahu misli na nadu u
Allahov oprost, što je i najispravnije.
Podstičući vjernike na ovaj ibadet,
Muhammed, sallallahu alejhi
ve sellem, rekao je: “Neka niko od
vas ne dočeka smrt, a da nema lijepo
mišljenje o Allahu.” Rekao je također:
“Ko želi susret s Allahom i Allah želi
susret sa njim.”
Govoreći o lijepom mišljenju o
Allahu kao ibadetu, Ibnul-Kajjim
el-Dževzijje, rekao je: “Većina ljudi,
osim onih kojima se Allah smilovao,
loše misli o Allahu. Naime, većina ljudi
vjeruje, iako to ne govore, da su im
prava zakinuta i umanjen njihov dio
i da oni zaslužuju više nego im je Allah
dao. Takav čovjek ovako razmišlja
o Allahu: ‘Moj Gospodar mi je nepravdu
učinio i uskratio mi ono što
zaslužujem’, i njegova duša je svjedok
takvom mišljenju o Allahu, iako on to
što nosi u duši jezikom negira i poriče.
Onaj ko malo bolje zaviri u svoju dušu
kako bi upoznao ono što je duboko u
njoj pohranjeno, vidjet će da je loše
mišljenje o Allahu skriveno u dubinama
duše kao što je vatra skrivena u
krijesnici. Ako hoćeš zapali krijesnicu
pa će te iskra odmah obavijestiti šta
se nalazi u unutrašnjosti krijesnice.
Zato se dobro preispitaj i vidi jesi li
ti čist od natruha takvog mišljenja o
Allahu. Ako jesi, blago tebi, spasio si
se neopisivo velikog grijeha, a ako nisi
čist od takvih primisli, ja te ne mogu
zamisliti među spašenima.”
Seid ibn Džubejr je učio ovu dovu:
“Gospodaru moj, molim te da mi
podariš istinski oslonac i pouzdanje u
Tebe i lijepo mišljenje o Tebi!”
A Ibn Mes’ud je govorio: “Tako
mi Onoga pored Kojeg drugog boga
nema, vjerniku nije dato ništa bolje od
lijepog mišljenja o Allahu. Tako mi Allaha,
čovjek neće misliti o Allahu dobro,
a da mu Allah neće dati ono što je
zaslužio na osnovu tog mišljenja, jer u
Njegovoj ruci je svako dobro.”
Abdul-Aziz bin Baz – slijepi učenjak
Njegovo puno ime je Abdul-Aziz
ibn Abdullah ibn Abdur-Rahman
ibn Muhamed ibn Abdullah bin Baz.
Potječe iz porodice Baz koja vuče korijene
iz Medine i koja je od pamtivijeka
gajila ljubav prema znanju i trgovini.
Abdul-Aziz bin Baz rodio se u Rijadu,
1330. godine po Hidžri. U Rijadu je
odrastao i proveo cijeli svoj život i nije
ga napuštao osim prilikom odlaska na
hadž. Kada je imao 16 godina, Allah ga
je iskušao teškom bolešću očiju, da bi
nakon toga, kada je imao oko dvadeset
godina, potpuno oslijepio. Međutim,
to ga nije spriječilo u traganju za znanjem
niti je umanjilo njegove ambicije
i odlučnost na tom putu. Naprotiv, on
je i nakon toga bio ustrajan u slušanju
predavanja i druženju sa najpoznatijim
učenjacima toga doba, što je ostavilo
veliki trag i izvršilo presudni utjecaj na
izgradnju njegovog naučnog i moralnog
lika i djela.
Ono što je svakako vrijedno spomenuti
i što bi trebali znati, jeste
činjenica da je šejh Abdul-Aziz bin
Baz, gubljenjem vida, ostvario mnogobrojne
koristi, a mi ćemo spomenuti
samo četiri.
Prvo, ostvario je, ako Bog da, veliku
nagradu kod Allaha, dž.š. Naime,
imam Buharija bilježi hadisi-kudsi u
kojem Muhammed, sallallahu alejhi
ve sellem, prenosi da je Allah, dž.š.,
rekao: “Kada Ja iskušam Moga roba
gubitkom vida, Ja mu u zamjenu za to
dadnem Džennet.”
Drugo, snaga inteligencije i
memoriranja. Šejh bin Baz je slovio
kao hafiz i vrsni poznavalac hadisa i
ako bi ste ga upitali neki hadis iz šest
vjerodostojnih zbirki hadisa, zatim
iz Musneda, imama Ahmeda ibn
Hanbela, i drugih zbirki, on bi vam
odmah citirao hadis sa kompletnim
nizom prenosilaca, te spomenuo
kako su muhadisi ocijenili taj hadis
i njegove prenosioce, a zatim bi ga
prokomentirao.
Treće, zanemarivanje prolaznih
užitaka i dunjalučkih ukrasa. Šejh
bin Baz je, kad je riječ o odnosu prema
dunjalučkim blagodatima, bio
pravi asketa (zahid), poput zahida i
pobožnjaka iz prvih generacija islama
i svoje srce je vezao za ahiret, potpuno
se predajući Allahu i Njegovoj odredbi.
Četvrto, šejh Bin Baz se okoristio
iskušenjem gubljenja vida tako što je
sebe natjerao na izdržljivost i upornost,
što mu je pomoglo da postane jedan od
najvećih učenjaka svoga vremena. Bio
je učenjak kojeg je krasila širina znanja,
razboritost, pronicljivost i snaga
ispravnog zaključivanja i rasuđivanja.
Allah mu je svjetlo očnog vida
zamijenio svjetlom u srcu i ljubavlju
prema islamskom znanju i dosljednom
slijeđenju sunneta Muhammeda,
10. august - 22. ramazan
39
sallallahu alejhi ve sellem. Osim
visokog stepena koji je postigao kao
učenjak, šejh Bin Baz je bio simbol
poniznosti, lijepog ponašanja,
uzvišenih ambicija, iskrenih namjera,
dostojanstvenog držanja i bez imalo
oholosti i pretjerivanja. Bio je slijepi
šejh koji nije dozvolio da sljepilo
bude brana između njega i korisnog
znanja, kao što nije dozvolio da to
iskušenje bude uzrok zapadanja u očaj
i depresiju. Naprotiv, on se iskreno i
potpuno predao Allahovoj odredbi i
vjerovao u nju, pa ga je Allah obasuo
Svojom milošću i dobrotom i opskrbio
ga znanjem i lijepim ahlakom koji su
mu donijeli ugled i obezbijedili lijep
spomen u budućim generacijama i
najljepše mjesto na ahiretu.
Zato, o ti koji si sklon očajavanju,
razmisli o životu ovog slijepog
učenjaka i uporedi ga sa životima hiljade
onih kojima ne fali vid, ali koji i
pored toga kroz život idu kao slijepci
i odu s dunjaluka bez ikakvog traga
i spomena, pa će ti postati jasno da
istinski vjernici nemaju razloga da
očajavaju ma kakva ih iskušenja na
dunjaluku snalazila.
Tako su govorili uspješni ljudi
Moguće je upitalo nemoguće:
“Gdje stanuješ?” Nemoguće je odgovorilo:
“U snovima beznadežnih ljudi.”
Ne razmišljaj o onome što nemaš,
da ne bi izgubio ono što imaš.
Ni najljepši bostan nije čist od
zmija.
Ne strahuj od zvuka metaka, jer
zasigurno nećeš čuti zvuk metka koji
će te ubiti.
Ne postoji neuspješan čovjek,
postoji čovjek koji je krenuo sa dna i
tu ostao.
Kad se popneš na visoku planinu
baci pogled u podnožje da vidiš i
razmisliš ko ti je pomogao da se
popneš na vrh planine. Ponizno pogledaj
u nebo da bi ti Allah učvrstio
korake na Zemlji.
Malo znanja uz rad po njemu,
bolje je od puno znanja po kojem se
ne radi.
Kad siromahu dadneš ribu spasio
si ga gladi za jedan dan, ali ako ga
naučiš loviti ribu, spasit ćeš ga gladi
za cijeli život.
Kad putem ide lijenost, njen sigurni
saputnik je siromaštvo.
Ne može se posječeno stablo zakucati
kamenom u zemlju.
Sve tmine svijeta ne mogu skriti
svjetlo obične svijeće.
Bolje je dva puta pitati nego jednom
pogriješiti.