Sadržaj
U - Saff.ba
U - Saff.ba
- No tags were found...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
koje su radile. A i te su plate učinele dosta<br />
razvoda i jada. Imam svoj dinar, neću<br />
da trpim zulum, i neću nikakav zapt i<br />
hajd. Svako svojim putem. U zdravlje da<br />
se gledamo, diko!”<br />
Nakon oslobođenja započinje nova<br />
faza u razvoju procesa opće emancipacije<br />
žene, a time i muslimanke. Kada su<br />
u pitanju muslimanke, vidljiv je aktivan<br />
rad na ukidanju nošenja feredže i<br />
zara. Godine 1945. Islamska zajednica<br />
podržala je opći revolucionarni trend o<br />
skidanju zara i feredže, a tadašnji reisululema<br />
Ibrahim ef. Fejić izjasnio se za<br />
ukidanje zara i feredže. Dosta vremena<br />
vlasti su držale otvorenim pitanje da li će<br />
se emancipacija muslimanske žene provesti<br />
političkom akcijom ili donošenjem<br />
zakona. Pri Glavnom odboru<br />
Antifašističkog fronta žena osnovan je<br />
Zemaljski odbor za otkrivanje muslimanki<br />
a organizirana akcija za skidanje<br />
zara i feredže započela je 1947. godine.<br />
U izvještajima partijskih komisija koje<br />
su obilazile srezove, spominje se davanje<br />
kolektivnog otpora, jak utjecaj kuće kao<br />
i najoštrije reakcije muškaraca koji su<br />
htjeli da žene ostanu u kući.<br />
Glavni razlozi za ove akcije bili<br />
su uglavnom vezani za potrebu<br />
izjednačavanja svih ljudi, što je bilo<br />
nemoguće dok god je bilo razlikovanja<br />
po pitanju narodne nošnje jer je<br />
to služilo kao oznaka drugačije nacionalnosti.<br />
Također, muslimanska žena<br />
predstavljala je neiskorišteni privredni<br />
potencijal te se ovom akcijom sa jedne<br />
strane potpomagala emancipacija žene,<br />
ali sa druge dobijala dodatna radna snaga<br />
kako za sopstveno privređivanje tako<br />
i za radne akcije i slične aktivnosti. Tako<br />
Narodna skupština Narodne republike<br />
Bosne i Hercegovine 29. septembra<br />
1950. godine donosi Zakon o zabrani<br />
nošenja zara i feredže.<br />
Priređivane su javne manifestacije<br />
u kojima se žena u zaru penje na binu,<br />
odbacuje zar i time pokazuje svoju<br />
svijest, svoj stepen lične emancipacije.<br />
Poseban segment ovog procesa je ono<br />
što se zbivalo u duši žene koja je u svemu<br />
ovome iskazala itekako visok stepen<br />
lične hrabrosti. Iako je vidljivo da<br />
su muškarci muslimani bili ti koji su<br />
se glasno protivili ovakvom Zakonu<br />
strahujući od raspada porodice i gubitka<br />
moći i autoriteta, i da je dosta muslimanki<br />
vlasti tim primjerom pokazalo da<br />
podržavaju navedeni Zakon, ipak nije se<br />
isključivo upravu da je “samo skidanje<br />
zara, u opštem smislu, za muslimansku<br />
ženu značilo da je postala slobodan<br />
čovjek, da je progledala”, odnosno<br />
da je to što se zbivalo u duši žene bilo<br />
isključivo samo osjećanje zadovoljstva<br />
i oslobođenja. Zaostalost i neobrazo-<br />
vanost žena nisu rezultat nošenja zara,<br />
nego samo indikator određenih rodnih<br />
odnosa u društvu i muslimanskoj porodici<br />
koji nisu ženi omogućavali obrazovanje<br />
i prisustvo u sferi javnog. U<br />
drugačijim okolnostima i žena sa zarom<br />
mogla bi funkcionirati kao akterka<br />
udruštvenom životu. Vrhunac “lične<br />
emancipacije” zasigurno ne bi trebalo<br />
biti, kako se to ovdje sugerira, skidanje<br />
feredže,nego stvaranje uvjeta u kojima<br />
će svi imati jednake prilike.<br />
Semihe Kačar u djelu “Zarozavanje<br />
zara” u kojoj je prikupila vrijedna<br />
iskustva žena koje su doživjele uvođenje<br />
ovog Zakona vidimo i to da je bilo u to<br />
vrijeme i žena koje su objeručke prihvatile<br />
skidanje zara (velika većina njih i<br />
islamske nošnje uopće), ali da je bilo i<br />
onih koje su se protiv toga borile, smatrale<br />
to svojim pravom i sastavnim dijelom<br />
svoga identiteta. Otkrivanje žene<br />
bez njene volje jednako je bolno iskustvo<br />
kao i takvo pokrivanje. Nekima od<br />
njih zar i feredža predstavljali su samo<br />
uniformu koja se nosi u javnosti, ali nekima<br />
je to bilo direktno povezano sa dubokim<br />
vjerskim osjećanjima i osjećajem<br />
vjerske dužnosti.<br />
Umjesto zaključka<br />
Bliska prošlost predstavlja period<br />
zaostalosti i ne želimo da se vraćamo u<br />
nju jer je žena u tom periodu, nažalost,<br />
bila izolirana i u neznanju. Izolirana je<br />
iz života, dunjaluka. Muž mlade žene<br />
bio je dužan da je poučava, a otac je<br />
bio dužan da poučava i obrazuje svoju<br />
kćerku ako ona nije bila udata. Dešavalo<br />
se da otac nije poučavao svoju kćerku,<br />
a i kako bi kad je i njemu samom trebao<br />
učitelj?! Ono čega je lišen ne može<br />
ni dati! Ni otac, ni brat, a ni muž nisu<br />
mogli da poučavaju ženu. A njoj je bio<br />
uskraćen odlazak u školu ili džamiju<br />
gdje bi slušala predavanja, vazove i hutbe.<br />
Ovo sve je značilo da je žena ostala<br />
izolirana i u neznanju. Međutim,<br />
Čitajte i gledajte na IslamBosna.ba<br />
Aktuelno iz BiH i svijeta<br />
Američki vojnici pozirali nad raskomadanim<br />
tijelima afganistanskih gerilaca<br />
U Cazinu razbijen međunarodni lanac<br />
trgovine djevojkama<br />
Tekstovi<br />
Jedini čovjek koji se rodio unutar<br />
Ka’be<br />
Historija strašnih zločina genocida<br />
nad Bošnjacima se ponavlja<br />
iako tada izolovana od obrazovanja,<br />
vanjskog svijeta i spoljašnjeg uticaja,<br />
žena je zračila smirenošću, tihošću i<br />
skomnošću i ta njena smirenost, tišina<br />
i skromnost bila je neka posebna vrsta<br />
zida oko muslimanskih kuća koja je<br />
štitila ovaj svijet muslimanski od mnogih<br />
neugodnih. Bošnjačke kuće bile<br />
su zatvorene za ljude iz drugog svijeta.<br />
Žena je davala bošnjačkoj muslimanskoj<br />
kući tajanstvenost, egzotičnost<br />
i intimu; nešto “unutrašnje” sasvim<br />
različito od spoljnjeg svijeta; nešto što<br />
je bošnjačku kuću ispunjavalo mirom<br />
i sigurnošću. Majke su učile djecu dostojanstvu<br />
i ponosu. Energiju su koristile<br />
na izgrađivanje svoje nutrine,<br />
duše, ženstvenosti i materinstva; svoju<br />
duševnu snagu i energiju trošile su samo<br />
na to. Za njih je bio stran život žene na<br />
Zapadu, zainteresovane za društveni, socijalni<br />
i kulturni život u njemu.<br />
Velovi su pali i bosanska žena prošla<br />
je “kulturnu reorganizaciju”. Bošnjaci<br />
i Bošnjakinje su iz komunističkog poretka<br />
izašli isprofilirani u više kategorija<br />
što je imalo vidnog odraza na sudbinu<br />
islama. Žena izlazi iz kuće, odlazi u<br />
školu, na fakultet, ide na pijacu, posao,<br />
u kino, na različita mjesta. Ali jedino<br />
mjesto gdje ne ide kao što bi trebala<br />
je džamija! Sve žene svijeta idu u svoja<br />
svetišta: hrišćanka ide u crkvu, Jevrejka<br />
u sinagogu, Hinduskinja u hram, svaka<br />
vjernica ide ka mjestu njenog ibadeta.<br />
Ali naša žena, Bošnjakinja, ne ide<br />
u džamiju. Zašto? Ona živi u svijetu<br />
domaćih životinja: zaboravu Boga, moralne<br />
posrnulosti, zarobljenosti materijom,<br />
čulni užici, duhovne i intelektualne<br />
zapuštenosti.<br />
Raspao se tradicionalni sustav<br />
vrijednosti i tradicionalna forma<br />
ljudskog duha. Moral je postao stran<br />
savremenoj ženi. Ona je ogoljena i<br />
opustošena. Sve je pripremljeno za njeno<br />
sataniziranje jer “boga nema” i sve je<br />
dopušteno.<br />
Naida Kovačević<br />
Nauka i zanimljivo<br />
Počinje Međunarodni sajam<br />
knjige i učila, obećani veliki<br />
popusti<br />
Američke tinejdžere šokirala<br />
spoznaja da je Titanic bio stvaran<br />
Videovijesti i IslamBosna TV<br />
Videovijesti: Talibani će uskoro<br />
zauzeti cijeli Afganistan<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
60
Change language