37_Forbes.pdf
03.09.2015 • Views
Share Embed Flag

37_Forbes.pdf

ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
europadigital

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

START NOW

MARUŠKA VIZEK: JESU LI NOVE VLADE DOVOLJNE ZA PREOKRET<br />

PROSINAC 2011.<br />

IZBORI 2011.<br />

SLJEDEĆI,<br />

MOLIM!<br />

KOLIKO SU<br />

DOSAD ZA<br />

VAS UČINILI<br />

ONI KOJI SU<br />

UPRAVLJALI<br />

HRVATSKOM<br />

70<br />

NAJMOĆNIJIH<br />

LJUDI<br />

SVIJETA<br />

30 kn • 8,50 KM • 100 DEN • 4,60 €

FORBES<br />

SADRŽAJ | PROSINAC 2011.<br />

18 48<br />

6 | Indeks<br />

10 | Uvodnik<br />

12 | Kolumne<br />

18 | Fokus<br />

22 | S naslovnice<br />

42 | Ljudi i kompanije<br />

55 | Tehnologije<br />

64 | Lista<br />

98 | Financije<br />

22<br />

IZBORI 2011.<br />

22 | TKO ĆE VODITI HRVATSKU<br />

Analiza koju donosimo statistički<br />

hladno izlaže dostignuća proteklih<br />

garnitura koje su vodile državu. Neće<br />

vam promijeniti svjetonazor, ali je<br />

dobar vodič barem za privremeno<br />

snalaženje na predizbornoj političkoj<br />

sceni koja se više no ikad skriva iza<br />

demagogije i blaćenja protivnika.<br />

Vodič koji će vam pomoći da odlučite<br />

tko će sljedeće četiri godine voditi<br />

Hrvatsku.<br />

PIŠU MARIO GATARA I MARUŠKA VIZEK<br />

LJUDI I KOMPANIJE<br />

42 | KOŠER PIPI<br />

Tko je Salamon Berkowitz,<br />

kontroverzni njujorški rabin -<br />

poduzetnik i vlasnik Traubi sode<br />

koji uporno hoće kupiti posrnulo<br />

Dalmacijavino zajedno sa svima<br />

zaposlenima i unatoč svim<br />

dugovima. PIŠE BORIS VLAŠIĆ<br />

48 | INDIJCI U LUDBREGU Kada<br />

su nanjušili da se u maloj hrvatskoj<br />

kompaniji nešto događa, vlasnici<br />

indijske kompanije ACG odlučili su<br />

od Lukapsa napraviti svoje europsko<br />

sjedište. PIŠE ANA CVETKOVIĆ<br />

57 | DANIEL TOMIĆ Sin poznatog<br />

njemačkohrvatskog poduzetnika Franje<br />

Tomića odlučio je napustiti blistavu<br />

globalnu znanstvenu karijeru u radi<br />

preuzimanja obiteljskog biznisa<br />

PIŠE IGOR STAŽIĆ<br />

70 NAJMOĆNIJIH<br />

64 | NOVA SVJETSKA ELITA S<br />

dramatičnim kriznim događajima<br />

promijenila se i ravnoteža na globalnom<br />

vrhu moći i utjecaja<br />

42<br />

57<br />

6<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011

84<br />

FINANCIJE<br />

18 | EUROOBVEZNICE: DA ILI NE<br />

Predsjednik Europske komisije zalaže se za njih. Njemačka<br />

je protiv. Neki ekonomisti tvrde da su euroobveznice<br />

idealno rješenje za krizu dugova, drugi misle da će samo<br />

pogoršati stanje PIŠU JASON WALSH I SEAN MCTIERNAN<br />

90 | EUROPSKI OČAJ I KINESKA NESTRPLJIVOST<br />

Stvari nisu uvijek kakvima se na prvi pogled učine.<br />

Medije pune vijesti o propalim državnim dugovima<br />

Grčke i Italije A zapravo bi najviše problema zbog izlaska<br />

nediscipliniranih zemalja iz eurozone imala Njemačka<br />

PIŠE ŽELJKO KARDUM<br />

94 | MIZERAN RAST I REKORDNI PROFITI<br />

Burzovnih indeksi na istoku Europe, od Moskve i Kijeva<br />

pa sve do Zagreba bilježe zamjetan pad vrijednosti.<br />

Otkud onda dolazi zarada? PIŠE MARIO GATARA<br />

52<br />

PROSINAC, 2011 FORBES 7

FORBES<br />

INDEX - KOMPANIJE I LJUDI U OVOM IZDANJU<br />

Abramson, Jill 82<br />

ACG Lukaps 49<br />

ACG Worldwide 49<br />

Acumen Fond 75<br />

Agrokor 95<br />

Agrolaguna 54<br />

al Saud, Abdullah<br />

bin Abdulaziz 72<br />

Aleksandar Veliki 61<br />

Allen, Paull 66<br />

Allen, Will 80<br />

al-Libi, Yahya 74<br />

al-Naimi, Ali 77<br />

al-Zawahiri, Ayman 74<br />

Amazon 77<br />

Ambani, Mukesh 77<br />

Anderson, Chris 75<br />

Anglo Irish Bank 20<br />

Anti Counterfeiting Trade<br />

Agreement 16<br />

Apple 81<br />

Arcelor Mittal 79<br />

Ariely, Dan 75<br />

Arnault, Bernard 82<br />

Assange, Julian 83<br />

AT&T 87<br />

Ataturk, Mustafa Kemal 61<br />

Audi 58<br />

Bacall, Lauren 86<br />

Ball, Harriet 76<br />

Banda D-Company 81<br />

Barroso, Jose Manuel 18<br />

Batista, Eike 83<br />

Beats Electronics 86<br />

Ben Ali, Habib 61<br />

Ben-Ami, Daniel 19<br />

Benedikt XVI. 72<br />

Berkowitz, Salamon 43<br />

Berkshire Hathaway 75<br />

Berlusconi, Silvio 75<br />

Bernanke, Ben 73<br />

Bernstein Research 86<br />

Bezos, Jeff 77<br />

bin Laden, Osama 83<br />

bin Naif, Mohammed 74<br />

bin Zayed, Khalifa 80<br />

Bittman, Mark 80<br />

Blackrock 80<br />

Blankfein, Lloyd C. 78<br />

Blatter, Joseph 81<br />

Bloomberg, Michael 75<br />

BMW 55<br />

BMW iVentures 55<br />

Bodenheimer, George 81<br />

Boehner, John 82<br />

Bowl Championship<br />

Series 81<br />

Brand, Stewart 75<br />

Brin, Sergey 77<br />

Broad, Eli 79<br />

Brzeski, Carsten 19<br />

Buffett, Warren 66<br />

Burge King 62<br />

Cameron, David 73<br />

Camino Nuevo<br />

Charter Academy 76<br />

Capsugel 50<br />

Centar za dobrobit 75<br />

Centar za studije<br />

o jugoistočnoj Europi 12<br />

Changchun, Li 83<br />

Chen, Wenchi 86<br />

Chicago Mercantile<br />

Exchange 35<br />

China Investment Corp 77<br />

Chou, Peter 86<br />

Clinton, Bill 80<br />

Clinton, Hillary 74<br />

Clinton’s Global<br />

Initiative 80<br />

Cohen, Joe 66<br />

Columbia Tower Club 67<br />

Common Good 75<br />

Compaq 87<br />

Cook, Ken 80<br />

Cook, Tim 81<br />

Crobex 28<br />

Cuban, Mark<br />

Daimler 58<br />

Dallas Mavericks 81<br />

Dalmacijavino 43<br />

Daly, Tim 76<br />

D’Angelo, Adam 82<br />

de Groot, Elwin 90<br />

Deby, Idriss 66<br />

DEC Taiwan 87<br />

Dell 86<br />

Diesel, Rudolf 60<br />

Dimon, Jamie 78<br />

Dornier, Claude 60<br />

Dorsey, Jack 82<br />

Dow Jones<br />

Industrials 91<br />

Dow Jones Utilities 94<br />

Dr Dre 86<br />

Državni zavod za<br />

statistiku 41<br />

Draghi, Mario 74<br />

Dropbox 82<br />

Duke University 75<br />

Duke, Michael T. 76<br />

Dunkin Donuts 62<br />

Educate Now! 76<br />

Ellison, Larry 77<br />

Enders, John 66<br />

Environmental Working<br />

Group 80<br />

EPSN 81<br />

Erdogan, Recep 79<br />

European Financial Stability<br />

Facility 18<br />

Europska komisija 18<br />

Europska središnja<br />

banka 41<br />

Eurostat 41<br />

ExxonMobil 79<br />

Facebook 73<br />

Fake, Caterina 82<br />

Fakultet strojarstva<br />

i brodogradnje 59<br />

Farmal 49<br />

Federal Reserve 78<br />

Ferragu, Pierre 86<br />

FIFA 81<br />

Fink, Lawrence 80<br />

First International<br />

Computer 87<br />

Flickr 82<br />

Foege, William 69<br />

Formosa Plastics 87<br />

Fox Sports Media<br />

Group 81<br />

Friedman, Milton 78<br />

Fuller, Howard 76<br />

Gandhi, Sonia 74<br />

Gates, Bill 65<br />

Gates, Melinda 66<br />

Geithner, Timothy 75<br />

Ghasemi, Rostam 77<br />

GlaxoSmithKline 68<br />

Gligorov, Vladimir 12<br />

Globalna alijansa za cjepiva<br />

I imunizaciju 68<br />

Goodell, Roger 81<br />

Google 77<br />

Grahamn, Paul 77<br />

Grant, Jim 69<br />

Greenspan, Alan 78<br />

Gregurić, Franjo 41<br />

Grice, Dylan 89<br />

Gruevski, Nikola 61<br />

Guanglie, Liang 74<br />

Gyatso, Tenzin 80<br />

Hamni, Ali 76<br />

Hancock, Bill 81<br />

Hayden, Michael 75<br />

Henderson, Kaya 76<br />

Henwood, Dourg 19<br />

High Tech Computer<br />

Corp 86<br />

Hill, David 81<br />

Hilleman, Maurice 69<br />

Hitler, Adolf 89<br />

HO 86<br />

Hoffman, Reid 82<br />

Hohn, Bernd Robert 58<br />

Holding TAV 61<br />

Houston, Drew 82<br />

Howard, Philip K. 75<br />

HPB Dionički 95<br />

HPB Dynamic 95<br />

Hrvatska banka za<br />

obnovu i razvoj 36<br />

Hrvatska narodna<br />

banka 38<br />

Hrvatske<br />

telekomunikacije 32<br />

Hrvatski zavod za<br />

zapošljavanje 27<br />

HTC 85<br />

Hutchison Whampoa 79<br />

Iberpromo 52<br />

Immerlt, Jeffrey 76<br />

INA 32<br />

ING 19<br />

Intel Corp 77<br />

Islamska revolucionarna<br />

garda 74<br />

Jacobs, Leslie 76<br />

Jacobs, Paul 86<br />

Jamnica 95<br />

Jiabao, Wen 74<br />

Jinping, Xi 82<br />

Jintao, Hu 71<br />

Jiwei, Lou 77<br />

Jong-Il, Kim 74<br />

JPMorgan Chase 78<br />

Kahneman, Daniel 75<br />

Kan, Naoto 83<br />

Karp, David 82<br />

Ka-shing, Li 79<br />

Kaskar, Dawood<br />

Ibrahim 81<br />

Kayani, Ashfaq Parvez 74<br />

Keynes,<br />

John Maynard 78<br />

Khan, Salman 75<br />

Ki-Moon, Ban 78<br />

Kinsella, Stephen 19<br />

Klaus. Vaclav 12<br />

Knorr Bremse 58<br />

Koch, Charles 79<br />

Koch, David 79<br />

Konzum 95<br />

Kopp, Wendy 76<br />

Kosor, Jadranka 25<br />

Krugman, Paul 78<br />

Lady Gaga 17<br />

Lagarde, Christine 78<br />

Ledo 95<br />

Lehman Brothers 38<br />

Leo Computers 87<br />

Li, Robin 78<br />

Linde 60<br />

Lucey, Brian 19<br />

LVMH 82<br />

Magnus, George 19<br />

Major League Baseball 81<br />

Malthus, Thomas 66<br />

MAN 58<br />

Marković, Ante 13<br />

Marks, Nic 75<br />

Massachussets Institute of<br />

Technology 58<br />

Mateša, Zlatko 25<br />

McDonald’s 62<br />

Medvedev, Dmitrij 81<br />

Mencinger, Jože 12<br />

Merck 68<br />

Merkel, Angela 71<br />

Messerschmitt, Willy 60<br />

Metalloinvest 82<br />

Međunarodni kazneni<br />

sud 72<br />

Međunarodni monetarni<br />

fond 41<br />

Međunarodni olimpijski<br />

odbor 82<br />

Michael, Dell 79<br />

Microsoft 66<br />

Milberg, Joachim 60<br />

Milošević, Domagoj 49<br />

Mimica, Dobromir 53<br />

Mini 58<br />

Ministarstvo financija 41<br />

Mirrae Asset Securities 91<br />

Mittal, Lakshmi 79<br />

Monti, Mario 88<br />

Moore, Gordon 77<br />

Motorola Mobility 87<br />

MTU 58<br />

Murdoch, Rupert 76<br />

MyCityWay 56<br />

Nasdaq Biotech 94<br />

National Basketball<br />

Association 81<br />

National Football<br />

League 81<br />

NATO 26<br />

Nestle, Marion 80<br />

Netanyahu, Benjamin 76<br />

News Corp 76<br />

News of the World 73<br />

Nissan 56<br />

Noda, Yoshihiko 81<br />

Nokia 86<br />

Novogratz, Jacqueline 75<br />

NSDAP 89<br />

O2 87<br />

Obama, Barack 70<br />

Obama, Michelle 80<br />

Occupy Wall Street 72<br />

Omidyar Pierre 79<br />

Omidyar, Pam 79<br />

OnLive 86<br />

OPEC 77<br />

Oracle 77<br />

Orange 87<br />

Orgula grupa 52<br />

Ornekol, Murat 62<br />

Oswald, Andrin 69<br />

Otvoreno društvo 79<br />

Page, Larry 77<br />

ParkatmyHouse 56<br />

PBZ Equity 95<br />

Peševski, Vladimir 62<br />

Pincus, Mark 82<br />

Pinera, Sebastian 82<br />

Pink, Daniel H. 75<br />

Pipi 45<br />

Pischetsrieder, Bernd<br />

Peter 60<br />

Pizza Hut 62<br />

Poljoprivreda Blato 52<br />

Pollan, Michael 80<br />

Ponce, Ana F.<br />

Poonawalla, Czrus 69<br />

Porsche 58<br />

Premji, Azim 81<br />

Price<br />

WaterhouseCoopers 50<br />

Princeton University 75<br />

Protect IP Act 16<br />

Putin, Vladimir 70<br />

PZ Marina 54<br />

Qualcomm 86<br />

Qualicaps 50<br />

Quora 82<br />

Rabobank 90<br />

Račan, Ivica 25<br />

Reearch In Motion 86<br />

Rehn, Olli 18<br />

Reithoher, Norbert 60<br />

Reizle, Wolfgang 60<br />

Reliance Industries 77<br />

Roberston, Julian 79<br />

Robertson, Ian 56<br />

Rockefeller, John D. 67<br />

Roffe, Jacques 82<br />

Rohatinski, Željko 40<br />

Rousseff, Dilma 75<br />

Rozga Jelena, 17<br />

Rozman, Ariela 76<br />

Sabin, Albert 69<br />

Salk, Jonas 69<br />

Samsung 86<br />

Sanader, Ivo 25<br />

Sarkozy, Nicolas 74<br />

SASAC 83<br />

Savez komunista<br />

Jugoslavije 12<br />

Sečin, Igor 83<br />

Selig, Bud 81<br />

Sener, Sani 63<br />

SGL 56<br />

Shirakawa, Masaaki 77<br />

Shirez, Scott 76<br />

Siemens 58<br />

Sinclair, Jack 80<br />

Singh, Ajit 49<br />

Singh, Manmohan 19<br />

Sixt 55<br />

SKF 58<br />

Skoll, Jeff<br />

Slim, Carlos 76<br />

Slow Food USA 80<br />

Societe Generale 89<br />

Softbank 81<br />

Son, Masayoshi 81<br />

Soros, George 79<br />

Sprint 87<br />

Srivshankar,<br />

Sreekantarao Ramarao 49<br />

Stern, David 81<br />

Stop Onlyne Piracy Act 16<br />

Strauss-Kahn,<br />

Dominique 83<br />

Suleimani, Qassem 74<br />

Summers, Larry 78<br />

Susan, Dell 79<br />

Svjetska banka 30<br />

Tata Sons 83<br />

Tata, Ratan 83<br />

TAV 61<br />

Taylor, Bret 82<br />

Technische<br />

Universitat 58<br />

Telemex 76<br />

Tesla 56<br />

The New Teacher<br />

Project 76<br />

The New York<br />

Times 78<br />

The Omidyar Network<br />

The Whole Earth<br />

Catalog 75<br />

Tillerson, Rex W. 79<br />

T-Mobile 87<br />

Tomic TEC 59<br />

Tomić & Co 59<br />

Tomić, Daniel 57<br />

Tomić, Franjo 58<br />

Traubi 43<br />

Traubisoda 43<br />

Tremonti, Giulio 18<br />

Trenton 54<br />

Trichet,<br />

Jean-Claude 83<br />

Trinity College 19<br />

Tumblr 82<br />

Twitter, 82<br />

UBS 19<br />

Ujedinjeni narodi 78<br />

Unicef 68<br />

Usmanov, Ališer 82<br />

Valentić, Nikica 41<br />

Varoufakis, Yanis 18<br />

Verhofstadt, Guy 19<br />

Verizon Wireless 87<br />

Via Technologies 86<br />

Viertel, Josh 80<br />

Vllasi. Azem 12<br />

Volkswagen 58<br />

von Siemens, Ernst 60<br />

Wadle, John 91<br />

Wal-Mart 76<br />

Wang, Cher 85<br />

WikiLeaks 83<br />

Willisch, Ludvig 55<br />

Winfrey, Oprah 83<br />

Wipro Ltd 81<br />

Xiaochuan,<br />

Zhou 74<br />

Y Combinator 77<br />

Yong, Wang 83<br />

Yongkand, Zhou 76<br />

Zagrebačka burza 28<br />

ZB Aktiv 95<br />

ZB Global 95<br />

Ziebart, Wolfgang 60<br />

Zoellilck, Robert B. 79<br />

Zuckerberg, Mark 73<br />

Zvijezda 54<br />

Zynga 82<br />

8 FORBES PROSINAC, 2011

FORBES<br />

UVODNIK<br />

NAKLADNIK<br />

EPH media d.o.o.Zagreb, Koranska 2<br />

GLAVNI UREDNIK<br />

Viktor Vresnik<br />

viktorv@eph.hr<br />

ART DIREKTOR<br />

Tonko Matana<br />

tonko_matana@eph.hr<br />

FINANCIJE I TRŽIŠTA<br />

Mario Gatara (Analogika)<br />

mario.gatara@analogika.hr<br />

UREDNIK FOTOGRAFIJE<br />

Vjekoslav Skledar<br />

REPORTERI<br />

Dragana Radusinović, Gordana Galović,<br />

Tamara Jadrejčić (New York),<br />

Marko Stričević (Moskva),<br />

Ivana Ristić (Beograd)<br />

LEKTURA<br />

Božena Mak<br />

MARKETING MANAGER<br />

Goran Buljan<br />

goran_buljan@eph.hr<br />

Tel: 01 6173 822<br />

PREDSJEDNIK<br />

Ninoslav Pavić<br />

ODBOR DIREKTORA<br />

Dr. Stjepan Orešković (predsjednik Odbora),<br />

Peter Imberg (zamjenik predsjednika Odbora),<br />

Ines Lozić (financije, pravo i logistika),<br />

Sanja Mlačak (marketing, prodaja i promocija),<br />

Tomislav Wruss (mediji),<br />

Saša Milinović (informatika,<br />

tehnologija i razvoj)<br />

Igor Stažić (direktor EPH media)<br />

PRODAJA & MARKETING<br />

Prodaja oglasnog prostora: direktorica Ana Šarić,<br />

prodaja novina: direktor Ivo Valečić,<br />

korporativne i marketinške komunikacije EPH:<br />

direktor Sven Semenčić<br />

SERVISI I KONTAKTI<br />

Novinska agencija EPEHA:<br />

01 617 3080, 01 617 3044,<br />

agencija@eph.hr<br />

Foto agencija CROPIX:<br />

01 610 3117, 01 610 3090, cropix@eph.hr<br />

ADRESA REDAKCIJE:<br />

Koranska 2, Zagreb<br />

telefon: 01 617<strong>37</strong>98, fax: 01 6173 797<br />

e-mail: <strong>Forbes</strong>@eph.hr<br />

TISAK:<br />

Vjesnik d.d., Zagreb, Slavonska avenija 4<br />

DISTRIBUTERI ZA INOZEMSTVO:<br />

INTER-PRESS d.o.o., Fra. Dominika Mandića b.b.<br />

88220 Široki Brijeg, BiH<br />

Media Print Macedonija, Skupi bb, 1000 Skopje,<br />

Makedonija.<br />

<strong>Forbes</strong> Croatian Edition is published by<br />

Europapress Holding under a license agreement<br />

with <strong>Forbes</strong> LLC, 60 Fifth Avenue, New York<br />

10011. “<strong>Forbes</strong>” is a registered trademark used<br />

under licence from <strong>Forbes</strong> LLC.<br />

Kome povjeriti državu<br />

Kampanja bez kampanje, izbori s malo izbora, ali odgovornost za stvaranje<br />

novog početka ipak leži na građanima. Što god da se dogodi, nitko<br />

drugi neće ubaciti listić u kutiju. Čak i nedostatak dobrih kandidata dijelom<br />

je rezultat već poslovične hrvatske tromosti. Politika je težak i nadasve prljav<br />

posao, malo tko ga se želi prihvatiti.<br />

Velika analiza naše demokratske povijesti pokazala je zapravo očekivane rezultate:<br />

nijedna garnitura koja je upravljala državom<br />

nakon Nikice Valentića, a to su bila neka<br />

sasvim druga i neusporediva, ratna vremena,<br />

nije zaslužila dobru ocjenu. Da jest, ne bismo iz<br />

godine u godinu sve većem broju posttranzicijskih<br />

zemalja gledali u leđa. Ne bismo bili izvan<br />

Europske unije jedina zemlja u kojoj kriza nije<br />

ni na trenutak posustala.<br />

Brojke su surovo jasne: realni se BDP u 10<br />

novih zemalja članica Unije u razdoblju od<br />

1997. do 2010. udvostručio, nominalna plaća<br />

povećala se za gotovo 190 posto, a industrijska<br />

proizvodnja za 58 posto. Istodobno se hrvatski<br />

BDP povećao za 159 posto, industrijski output<br />

za stidljivih 33 posto, a rast bruto plaće bio je<br />

gotovo dvostruko sporiji od prosječnog rasta u novim zemljama članicama Unije.<br />

Ukratko, hrvatska je politika doživjela poraz za koji danas više ne može kriviti ni<br />

rat s početka devedesetih niti globalnu krizu koja je započela 2007.<br />

Svi protagonisti te i takve politike imali su svijetlih trenutaka, čak i danas već<br />

posve ocrnjeni Ivo Sanader u doba prvog mandata. I svi su imali opravdani razlog<br />

da za dio poteškoća s kojima se susreću okrive prethodnike. Razlog kojim su mogli<br />

opravdati usporen start, ali ne i alibi koji bi ih oslobodio odgovornosti za sve<br />

buduće pogreške.<br />

Problem hrvatske politike sličan je problemu hrvatske ekonomije - premalo<br />

dobrih menadžera, a previše onih koji su uvjereni da znaju, zemlju vuče nadolje.<br />

I sad dolazimo do važnog momenta: Ima li onda uopće smisla izlaziti na izbore?<br />

Odgovor je, naravno - da. Izuzetno je važno tko će i kamo sljedeće četiri godine<br />

voditi Hrvatsku. Glasati se mora, jer u protivnom se vraćamo u 18. stoljeće.<br />

Ali da bismo demokraciji vratili smisao, trebamo prestati glasati za stranke kao<br />

politička plemena.<br />

Sve dok svaki građanin ne bude znao tko je u Saboru “njegov” zastupnik i čiju<br />

osobnu politiku Vlada provodi, hrvatski će izbori balansirati na rubu granice<br />

samozavaravanja i prevare. U takvom sustavu čak i glasanje “protiv” nalikuje<br />

kozmetičkom salonu u domu za stare i nemoćne. U oba slučaja rezultat je jednako<br />

otužan.<br />

Analiza koju donosimo (str. 22) statistički hladno izlaže dostignuća proteklih<br />

garnitura koje su vodile državu. Neće vam promijeniti svjetonazor, ali je dobar<br />

vodič barem za privremeno snalaženje na predizbornoj političkoj sceni koja se<br />

više no ikad skriva iza demagogije i blaćenja protivnika. Vodič koji će vam pomoći<br />

da odlučite tko će sljedeće četiri godine voditi Hrvatsku.<br />

glavni urednik, <strong>Forbes</strong> Hrvatska<br />

Foto Berislava Picek / Grazia<br />

10 FORBES PROSINAC, 2011

EKONOMSKA POLITIKA<br />

MARUŠKA VIZEK<br />

Jesu li nove vlade dovoljne za preokret?<br />

Onima koji ih svakodnevno prate, zbivanja na financijskim<br />

tržištima zadnjih desetak mjeseci vjerojatno izgledaju kao<br />

ponavljajuća noćna mora. Scenarij more gotovo je u dlaku isti:<br />

u glavnoj ulozi prezadužena zemlja članica eurozone, zaplet<br />

podrazumijeva neodrživu razinu javnog duga, nemogućnost<br />

refinanciranja dospjelih obveza, paničnu reakciju financijskih tržišta i<br />

apatične pokušaje dogovora čelnika Europske unije, a kulminacija ostavku<br />

premijera i formiranje nove vlade. Budući da rasplet more još nismo dočekali,<br />

posve je moguće da ćemo se još koji puta buditi u znoju na vrhuncu<br />

radnje prije negoli saznamo jesmo li umaknuli strašnom čudovištu ili ne.<br />

12<br />

Čini se da se primaklo vrijeme iza pitanje svih<br />

pitanja: Je li došao kraj dosadašnjem modelu<br />

financiranja suvremenih država?<br />

SVI KOJI SU IKADA U RUKE UZELI KNJIGU koja se bavi analizom snova<br />

znaju da svi likovi noćne more predstavljaju aspekte vlastitog sebstva<br />

s kojima nam se u stvarnom životu teško poistovjetiti i suočiti. U konkretnom<br />

slučaju, čudovište od kojeg se pokušava bježati je golema<br />

prezaduženost država potpomognuta nekonkurentnim ekonomijama i<br />

populističkim vladama. Od čudovišta se bježalo dugo i vrlo uspješno, uz<br />

potporu čarobnjaka koji su nakon sloma tehnološkog mjehura na burzama<br />

dodatno snizili ionako povijesno niske kamatne stope i kraljeva mudraca<br />

koji su, slijedeći samo njima poznate zvijezde, došli do spoznaje da<br />

monetarna unija, stvorena sparivanjem zemalja s različitim ekonomskim<br />

strukturama, neusklađenim poslovnim ciklusima i drukčijim poimanjem<br />

uloge fiskalne politike, može preživjeti duboku recesiju.<br />

Vratimo se natrag iz svijeta snova u stvarnost neumoljivih ekonomskih<br />

statistika koje nam govore da je kriza eurozone daleko od kraja.<br />

Povuci- potegni ostavke grčkog i talijanskog premijera tek su prvi koračić<br />

u pokušaju suočavanja s kosturom iz vlastitog ormara. One služe kao<br />

umirujuća poruka izbezumljenim financijskim tržištima koja kaže da<br />

oni koji su bili dio problema ne<br />

mogu biti dio rješenja. No da bi se<br />

problem riješio trebat će mnogo<br />

više od formiranja novih vlada jer<br />

da bi se prezadužene ekonomije<br />

eurozone mogle vratiti na održivu<br />

putanju, trebat će desetljeća štednje<br />

da kompenziraju za desetljeća<br />

rasipništva.<br />

Podaci o javnom dugu nam<br />

govore da nisu sve problematične<br />

zemlje eurozone u istom položaju.<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011<br />

Oduzimanje ukupnog<br />

fiskalnog deficita od<br />

primarnog deficita<br />

daje ubojite rezultate:<br />

Grčka je u 2010.<br />

izdvojila čak 5,6%<br />

BDP-a za plaćanje<br />

kamata, a Italija 4,5%<br />

U najboljem je položaju Španjolska čiji je<br />

javni dug krajem 2010. iznosio 61 posto<br />

BDP-a, a u najgorem je položaju Grčka<br />

čiji je javni dug gotovo dva i pol puta veći<br />

od španjolskog i iznosi 145 posto BDP-a.<br />

Ovako visoke razine javnog duga, ali i<br />

razlike među razinama, posljedica su dugogodišnje<br />

ekspanzivne fiskalne politike,<br />

odnosno nedostatka fiskalne štednje, koja<br />

se materijalizira u vidu visokih fiskalnih<br />

deficita. Grčka je do svojih 145 posto<br />

dogurala tako da je u razdoblju od 1995.<br />

do 2010. u prosjeku bilježila prosječni<br />

deficit konsolidirane opće države od čak<br />

7,2 posto BDP-a. Ostale tri zemlje članice<br />

također su trošile neumjereno, ali ipak ne<br />

tako manično. Prosječni fiskalni deficit u<br />

Portugalu iznosio je 4,5 posto, a u Irskoj,<br />

Španjolskoj i Italiji između dva i tri posto.<br />

NASTALA RAZLIKA U JAVNOM DUGU sve<br />

je samo ne trivijalna i očituje se ponajprije<br />

u iznosima što ih zemlje moraju<br />

izdvajati za kamate na taj isti dug. Sam<br />

iznos kamata na dug se dobije tako da<br />

se od primarnog deficita (koji predstavlja<br />

deficit iz kojeg su izuzete kamate)<br />

oduzme ukupni fiskalni deficit. Ta mala<br />

aritmetička vježba daje ubojite rezultate:<br />

Grčka je tako samo u 2010. izdvojila čak<br />

5,6 posto BDP-a na plaćanje kamata. Za<br />

zemlju koja ima ogromnih problema s<br />

poreznom evazijom i čiji ukupni proračunski<br />

prihodi ne prelaze 30 posto<br />

BDP-a (što znači da samo na kamate odlazi<br />

jedna petina ukupnih proračunskih<br />

prihoda), to je neodrživo veliki iznos.<br />

Istodobno, druga najzaduženija država,<br />

Italija čiji javni dug iznosi gotovo 120<br />

posto BDP-a je u 2010. godini na kamate<br />

morala izdvojiti 4,5 posto BDP-a.<br />

Razlike u razini javnog duga nemaju<br />

za posljedicu samo varijaciju u visini<br />

iznosa koji se plaćaju na kamate. Što je<br />

javni dug veći, potrebne su i drastičnije<br />

MARUŠKA VIZEK JE ISTRAŽIVAČICA NA EKONOMSKOM INSTITUTU U ZAGREBU<br />

IZNESENI STAVOVI SU AUTORSKOG KARAKTERA I NE ODRAŽAVA JU STAV<br />

INSTITUCIJE U KOJOJ JE AUTORICA ZAPOSLENA

BIJEG IZ PIIGS-DEFICITA (U % BDP-a)<br />

S KOJOM BI SE RAZINOM PRIMARNOG DEFICITA NAJDUŽNIJI IZVUKLI IZ NEVOLJE<br />

ZEMLJA<br />

IRSKA<br />

GRČKA<br />

ŠPANJOLSKA<br />

ITALIJA<br />

PORTUGAL<br />

Javni dug<br />

2010.<br />

(u % BDP)<br />

94,9<br />

144,9<br />

61,0<br />

118,4<br />

93,3<br />

IZVOR: EUROSTAT I IZRAČUN AUTORICE.<br />

Prosječni<br />

fiskalni deficit<br />

1995.-2010.<br />

(u % BDP)<br />

-2,3<br />

-7,2<br />

-2,6<br />

-3,6<br />

-4,5<br />

Fiskalni<br />

deficit 2010.<br />

(u % BDP)<br />

-31,3<br />

-10,6<br />

-9,3<br />

-4,6<br />

-9,8<br />

Primarni<br />

deficit<br />

1995.-2010.<br />

(u % BDP)<br />

-0,1<br />

-2,0<br />

0,2<br />

2,8<br />

-2,9<br />

Primarni<br />

deficit<br />

2010.<br />

(u % BDP)<br />

-28,2<br />

-5,0<br />

-7,4<br />

-0,1<br />

-6,8<br />

Primarni deficit<br />

potreban za<br />

stabiliziranje<br />

javnog duga<br />

(u % BDP)<br />

3,3<br />

13,6<br />

2,8<br />

7,5<br />

6,3<br />

mjere štednje kako bi se on smanjio ili barem stabilizirao. Razina primarnog<br />

suficita koje će biti potrebno postići u cilju stabilizacije javnih<br />

financija najbolje pokazuje pred kakvim se izazovima nalaze nova grčka<br />

i talijanska vlada. Pod pretpostavkom da se analizirana gospodarstva<br />

oporave i počnu ostvarivati skroman rast realnog BDP-a (što je u ovom<br />

trenutku prilično hrabra pretpostavka), Grčka treba zabilježiti primarni<br />

suficit od 13,6 posto BDP-a samo kako bi zaustavila rast javnog duga. Kako<br />

je u 2010. Grčka zabilježila primarni deficit od 5 posto, morat će negdje<br />

uštedjeti 18,6 posto BDP-a samo da zaustavi rast duga. Nije stoga nikakvo<br />

čudo da je Grčka praktički u bankrotu i bez ikakve mogućnosti da posudi<br />

svježi novac na tržištima kapitala. Da bi se stabilizirao javni dug u Italiji,<br />

bit će potrebno postići primarni suficit od 7,5 posto BDP-a, što uvelike<br />

odudara od primarnog deficita od 0,1 posto koji je Italija ostvarila u 2010.<br />

Situacija nije puno bolja ni u ostalim zemljama, možda je drukčija jedino<br />

u Irskoj gdje fiskalni deficiti do 2010. nisu bili tako visoki, a ogroman deficit<br />

od 30 posto u 2010. je jednokratan događaj izazvan troškovima masovne<br />

sanacije bankovnog sustava.<br />

BUDUĆI DA SE PRILIKOM IZRAČUNA PRIMARNIH DEFICITA pretpostavilo<br />

da će se analizirane ekonomije oporaviti i zabilježiti skromne stope<br />

ekonomskog rasta, valja provjeriti je li ta pretpostavka doista ostvariva.<br />

Za provjeru je najbolje analizirati trend kretanja u proizvodnji i osobnoj<br />

potrošnji, dvama pokretačima ekonomskog rasta, pa u tu svrhu koristimo<br />

podatke o trendu kretanja indeksa obujma industrijske proizvodnje i realne<br />

trgovine na malo. Trendovi kretanja kako industrijske proizvodnje,<br />

tako i prometa u trgovini na malo ne daju puno razloga za optimizam. Industrijska<br />

proizvodnja se snažno oporavlja samo u Irskoj, u svim ostalim<br />

Da bi se prezadužene<br />

ekonomije eurozone<br />

mogle vratiti na održivu<br />

putanju, trebat će<br />

desetljećima štednje u<br />

državnim blagajnama<br />

kompenzirati desetljeća<br />

besramnog rasipništva<br />

zemljama trend je negativan. Promet u<br />

trgovinama u još je lošijem stanju: bilježi<br />

kontinuirani negativni trend tijekom<br />

2011. u svim zemljama, što upućuje na<br />

pesimizam i smanjenje dohotka.<br />

Trajan oporavak trenutno se ne čini<br />

izgledan, što znači da će stabilizacija javnog<br />

duga biti još teža jer bez oporavka<br />

nema ni trajnog rasta fiskalnih prihoda<br />

potrebnih za plaćanje kamata i vraćanje<br />

glavnice. Pred novoformiranim vladama<br />

Grčke i Italije, ali i pred vladama preostalih<br />

zemalja je herkulovski pothvat:<br />

drastično smanjiti javnu potrošnju i<br />

izvesti ekonomiju na održivu putanju,<br />

a da pri tome ne dođe do daljnje kontrakcije<br />

ekonomske aktivnosti zbog<br />

smanjenja javne potrošnje i njezinih<br />

multiplikativnih učinaka. Čak i ako te<br />

vlade uspiju izdržati pritisak društvenog<br />

nezadovoljstva i socijalnih nemira zbog<br />

nepopularnih mjera, iz sadašnje perspektive<br />

teško je povjerovati da će fiskalna<br />

štednja uspjeti stabilizirati razinu duga.<br />

Je li vrijeme za pitanje svih pitanja:<br />

Da li je došao kraj dosadašnjem modelu<br />

financiranja suvremenih država?<br />

PROSINAC, 2011 FORBES 13

POLITIKA<br />

JOSIP GLAURDIĆ — CAMBRIDGE<br />

EU danas kao YU 80-ih<br />

Prije par tjedana sudjelovao sam na konferenciji “Rasprava o<br />

kraju Jugoslavije” u Centru za studije o jugoistočnoj Europi<br />

Sveučilišta u Grazu. Rijetko se na konferencijama može nešto<br />

suvislo naučiti. Glavna korist od takvih skupova je u networkingu<br />

- gotovo maničnoj razmjeni vizit-karata. Ponekad vam<br />

se, međutim, posreći kao meni u Grazu, pa imate prilike popiti par rundi<br />

s Azemom Vllasijem i slušati ga kako sa smiješkom priča o svom starom<br />

neprijatelju koji spava vječni san u Požarevcu. Ili, ako imate još i više<br />

sreće, netko iznimno pronicljiv i inteligentan vam svojom analizom<br />

ponudi novi pogled na stvarnost i nagna vas na razmišljanje. U ovom<br />

konkretnom slučaju radilo se o ekonomistu Vladimiru Gligorovu i njegovom<br />

uvodnom komentaru da je pozvan na konferenciju govoriti o<br />

raspadu Jugoslavije upravo u vrijeme raspada Europske unije.<br />

14<br />

Što će se dogoditi s Unijom ispune li se prognoze<br />

da nas čeka desetljeće rezanja beneficija socijalne<br />

države? Jugoslavenska federacija svoje je<br />

desetljeće ekonomske krize završila u krvi…<br />

GLIGOROV JE, NAIME, BIO AKTIVNI PROMATRAČ ekonomskog razdora<br />

Jugoslavije 1980-ih godina, a danas je aktivni promatrač onoga što se<br />

događa unutar Europske unije i eurozone. Između tih dvaju procesa, po<br />

njegovom mišljenju, ima dovoljno paralela za iznimnu zabrinutost. Nije<br />

u toj zabrinutosti, naravno, Gligorov jedini. Nedavno je na nešto slično<br />

upozorio i slovenski ekonomist Jože Mencinger. No Gligorovljev me<br />

komentar naveo na razmišljanje više od Mencingerovog jer je već poprimio<br />

onu prepoznatljivu balkansku dozu pomirenosti s nečim naizgled<br />

neizbježnim. Kao da su kotačići mašine razdora već pokrenuti i mi tu<br />

možemo malo toga promijeniti. Nismo u Grazu čuli Gligorovljeve paralele<br />

između Jugoslavije i Europske unije, ali ne bi nam trebao prevelik<br />

napor da ih identificiramo, pogotovo kad su u pitanju odgovori političkih<br />

elita na te dvije krize.<br />

Ne mogu reći da sam (bio) fan<br />

vizije Europe Václava Klausa, ali<br />

kritika političke ekonomije Europske<br />

unije koju češki predsjednik već<br />

duže iznosi, sve više ima smisla u ova<br />

krizna vremena. U Europskoj uniji<br />

je, primjerice, zaista na djelu dominacija<br />

politike nad ekonomijom.<br />

Naravno, ne na isti način kao što je to<br />

bilo u jugoslavenskom jednostranačju,<br />

ali princip je sličan. Banke donose<br />

odluke o najvećim kreditima vođene<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011<br />

Donosioci<br />

političkih odluka<br />

do te su mjere<br />

odvojeni od birača<br />

da gotovo nemaju<br />

legitimitet pojaviti<br />

se pred njima na<br />

izborima<br />

političkim, a ne ekonomskim računicama.<br />

A kada se ti krediti pokažu nenaplativima<br />

kao u grčkom slučaju, pokriveni<br />

su direktno iz nacionalnih budžeta,<br />

opet nakon političkih odluka. Klaus<br />

je u pravu i kada naglašava da je jedan<br />

od najvećih problema organizacijske<br />

strukture Europske unije demokratski<br />

deficit njenih institucija. Donosioci političkih<br />

odluka odvojeni su od birača do<br />

te mjere da im nedostaje gotovo ikakav<br />

legitimitet. Naravno, nedostatak političkog<br />

legitimiteta Saveza komunista<br />

Jugoslavije bio je još i veći, ali ima nešto<br />

u usporedbi regrutacije političkih lidera<br />

Europske unije s delegatskom “demokracijom”<br />

u Jugoslaviji 1980-ih. Potkraj<br />

života jugoslavenske federacije, njene<br />

su institucije bile popunjene drugorazrednim<br />

kadrovima, baš kao i današnje<br />

institucije Europske unije.<br />

Kad je u pitanju odgovor političkih<br />

elita Europske unije na trenutnu krizu, i<br />

tu su usporedbe s Jugoslavijom iznimno<br />

zanimljive. Kako riješiti problem izloženosti<br />

cijele eurozone nestabilnosti<br />

uslijed trgovinskih i proračunskih manjaka<br />

pojedinih država? Davanjem više<br />

moći centralnim institucijama ili prepoznavanjem<br />

limita čitavog projekta eura<br />

i odvajanjem južnoeuropskih država iz<br />

tog sustava?<br />

NE ZNAM ZA VAS, ALI MENE TA nedoumica<br />

podsjeća na debate o federaciji<br />

i konfederaciji, odnosno centralizmu i<br />

republičkoj autonomiji iz Jugoslavije<br />

s kraja 80-ih. Zazivanje “više Europe”<br />

zvuči jako slično zazivanju “više Jugoslavije”.<br />

Jože Mencinger je u pravu kada<br />

primjećuje da diljem Europske unije<br />

počinju prevladavati narativi izrabljenosti<br />

od strane onih “drugih” unutar<br />

Unije, baš kao što je bio slučaj i kod nas<br />

prije nekih dvadesetak godina. U oba<br />

DR. JOSIP GLAURDIĆ J E HR V A T S K I IST RAŽ I V A Č NA SVEU Č I L IŠT U CA MBRIDGE<br />

S DOKTORAT O M POL I T I ČKI H ZNANOST I A MERIČKOG YA LEA

Institucije jugoslavenske<br />

federacije bile su<br />

krajem 80-ih popunjene<br />

drugorazrednim<br />

kadrovima kao i<br />

današnje institucije EU<br />

Naravno, Jugoslavija i Europska unija<br />

su potpuno različiti konstrukti. Jugoslavija<br />

je bila jednostranačka federacija<br />

s neriješenim nacionalnim pitanjem u<br />

kojoj je najbrojniji narod upao u iredentističku<br />

histeriju iz koje se do danas nije<br />

izvukao. U Europskoj uniji (još uvijek)<br />

nitko značajan ne postavlja pitanja o<br />

međudržavnim granicama, a njene južne<br />

članice nemaju sustave fizičke prisile<br />

kojima bi prijetile članicama na sjeveru,<br />

kao što je bio slučaj u Jugoslaviji.<br />

AP<br />

su slučaja južnjaci (bili) oni koji žive na dug i nisu dovoljno produktivni<br />

dok su sjevernjaci (bili) oni koji ekonomski prosperiraju na račun<br />

eksploatacije južnih tržišta. Euro je presnažna i ne dopušta grčkim firmama<br />

da budu konkurentne, baš kao što je i Markovićev konvertibilni<br />

dinar “uništio srpsku privredu”. Čak i grčko spominjanje njemačkog<br />

duga za razaranja tijekom Drugog svjetskog rata ima svoj pandan s kraja<br />

postojanja Jugoslavije. Ujesen 1989. godine - dakle punih pola godine<br />

prije dolaska HDZ-a na vlast - poslanici u Narodnoj skupštini Srbije<br />

pokrenuli su kampanju za utvrđivanje duga SR Hrvatske za ustaške<br />

zločine nad Srbima.<br />

BEZ OBZIRA NA TO, PITANJE JE IPAK<br />

što će se s Europskom unijom dogoditi<br />

ispune li se crne prognoze niza<br />

europskih lidera kako nas čeka cijelo<br />

desetljeće ekonomske stagnacije ili čak<br />

nazadovanja uz stalne rezove beneficija<br />

socijalne države. Jugoslavenska federacija<br />

svoje desetljeće ekonomske krize<br />

završila je u krvi. A političari Europske<br />

unije izgleda nisu ništa naučili iz grešaka<br />

svojih prethodnika počinjenih u vrijeme<br />

raspada Jugoslavije. Baö kao öto<br />

su tada do samoga kraja - i dugo nakon<br />

njega - vrtjeli mantru kako jugoslavensko<br />

jedinstvo nema alternative, i danas<br />

nisu sposobni zamisliti alternativu<br />

njihovoj ekonomskoj politici koja cijeli<br />

kontinent vodi u propast.<br />

PROSINAC, 2011 FORBES 15

REVOLUCIJA<br />

IVO ŠPIGEL<br />

Troglava aždaja<br />

Medijska industrija i njezine vojske<br />

odvjetnika i lobista raspalili su “intelektualnu”<br />

ofenzivu na tri fronta: na globalnoj sceni i<br />

u oba doma Kongresa SAD-a<br />

AACTA, SOPA i PIPA. Zvuče, priznajte, kao nekakve tri priglupe<br />

sestre. Možda zle Pepeljugine polusestre iz nekog paralelnog<br />

svemira ili tri glave neke grčke nemani smještene u<br />

grčko-zagorski hibridni svijet... Nažalost, nije riječ ni o kakvoj<br />

izvitoperenoj dječjoj bajci niti o stripovskoj verziji grčkih mitova.<br />

Jedina neman koja se pojavljuje u ovoj priči je medijska industrija,<br />

preciznije, onaj njezin dio koji i dalje ne razumije da se svijet oko nje<br />

promijenio. O čemu je, zapravo, riječ?<br />

ACTA JE PUNIM IMENOM ANTI COUNTERFEITING TRADE AGREEMENT,<br />

dakle trgovinski sporazum koji nastoji stati na kraj krivotvorinama. U<br />

tome, dakako, ne bi bilo ništa loše kada se iza nevinog naziva ne bi krila<br />

prilično zamršena priča s opakim potencijalnim posljedicama po medij<br />

na koji se sve više ljudi oslanja ne samo za zabavu već i za poslovanje -<br />

internet. ACTA-u su Sjedinjene Države inicirale na poticaj odvjetnika i<br />

lobista “imatelja prava”, drugim riječima RIAA-e, MPAA i drugih organizacija<br />

koje su spremne, kao što sam već pisao, sudski goniti mlade djevojke<br />

zato što su snimajući rođendansku zabavu u kinu nehotice snimile<br />

pokoji kadar filma koji se vrtio u pozadini.<br />

SOPA se punim imenom i prezimenom zove Stop Online Piracy Act,<br />

dok je PIPA Protect IP Act. Zaustavljanje krivotvoritelja i pirata, zaštita<br />

intelektualnog vlasništva (IP) - kako bi u tome moglo biti išta loše i tko bi<br />

se normalan mogao protiv toga buniti?<br />

Sigurnost i zaštita oduvijek su<br />

bili odlični izgovori za suzbijanje<br />

građanskih sloboda i ljudskih<br />

prava. Jedan od “zgodnih” poteza<br />

kojim se žele poslužiti predlagači<br />

jest prebacivanje odgovornosti za<br />

sadržaj i komunikaciju na internetu<br />

s potrošača na pružatelje usluga.<br />

Zvuči benigno, zar ne? Koga briga<br />

je li odgovornost s ove ili one strane<br />

granice između onih koji pružaju<br />

usluge (npr. T-Com ili BNet)<br />

i nas, korisnika. U praksi je ova<br />

tehnikalija, međutim, poprilično<br />

dalekosežna.<br />

Teroristi koji<br />

otimaju neki avion<br />

iznad Pittsburgha<br />

sigurno će biti puno<br />

motiviraniji ako<br />

slušaju legalnu,<br />

a nikako ilegalnu<br />

verziju najnovijeg<br />

albuma Lady Gage<br />

Prebacimo se na trenutak iz mnogima<br />

nerazumljivog svijeta tehnologije<br />

u svijet koji svi razumijemo - turizam.<br />

Zamijenimo ulogu davatelja internetskih<br />

usluga ulogom hotelijera, a nas<br />

obične potrošače zadržimo u istoj ulozi.<br />

Ekvivalentni zakonski zahtjev glasio bi<br />

- hotel je odgovoran za sve zločine počinjene<br />

u njegovim sobama. Ako vi, dragi<br />

čitatelji, dovedete prostitutku u svoju<br />

hotelsku sobu, zajedno s njom potegnete<br />

pokoju “lajnu” i još k tome - nedajbože!<br />

- za to vrijeme slušate nelegalno<br />

pribavljenu glazbu, osim vas bi, u tom<br />

scenariju, bio odgovoran i hotel. Lanac<br />

zapovjedne odgovornosti vodio bi,<br />

dakle, od šefa recepcije pa sve do predsjednika<br />

uprave globalne korporacije<br />

- recimo da je to Hilton - kojoj je vlasnik<br />

prepustio upravljanje hotelom.<br />

Kako da se, dakle, uprava zaštiti od zlih<br />

gostiju, narkomana i prostitutki? Pa... samo<br />

je jedan način da bude sasvim sigurna<br />

od kaznenog progona i astronomskih odšteta.<br />

U svaku sobu valja ugraditi kameru,<br />

a hotel negdje u podrumu treba uposliti<br />

vojsku nadzornika koji će danonoćno gledati<br />

i slušati sve što gosti rade. Seks, laži<br />

i – dakako - videovrpce.<br />

PRETPOSTAVIMO, DALJE, DA STE MALI<br />

obiteljski hotel i da je ova regulativa<br />

upravo donesena. Vaš veliki konkurent<br />

na drugom kraju - recimo Šipana - dio je<br />

globalnog lanca hotela i nekako će si već<br />

priuštiti svu tu opremu i ljude za nadzor<br />

i špijuniranje. Hoćete li i vi to moći? Lako<br />

je moguće da nećete, ali zakon je tu, što se<br />

tu može. Bolje da se vratite ribama i maslinama.<br />

Sve vam ovo može zvučati kao<br />

poigravanje metaforama prolupalog kolumnista.<br />

Budite uvjereni da - nije. Naprotiv,<br />

to je samo dio prijedloga koje je “industrija<br />

sadržaja”putem svojih lobista upakirala<br />

u tri glave ove zloćudne nemani.<br />

16<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011<br />

IVO ŠPIGEL JE S UVLASNIK<br />

TVR TKE PERPETUUM MOB I LE

Posebno je zanimljiva strategija donošenja ovih zakona i sporazuma.<br />

U tom smislu se predlagačima mora skinuti kapa. Vidi se da, bar taktički<br />

gledano, ekipa nije pala s Marsa nego da su akciju osmislili na gotovo<br />

nevjerojatno strukturiran način.<br />

ACTA SE VEĆ DUŽE KUHA NA MEĐUNARODNOJ SCENI. SAD za nju<br />

lobira na neobičan način, izvan uobičajenih foruma kao što su UN ili<br />

WTO, pregovori se vode u tajnosti, kao što se i sam tekst sporazuma<br />

nastojao zadržati u tajnosti dok ga nisu negdje pridobili uvijek prisutni<br />

zviždači, izdajice, dobro nam poznati jalnuški diletanti. Zanimljivo<br />

je što se među 11 inicijalnih država i saveza (EU) koji su sudjelovali u<br />

prvom krugu pregovora nalaze i takve međunarodne velesile kao što<br />

su Novi Zeland, Maroko, Meksiko i Singapur (bez uvrede ikome) a da<br />

je tajnost u Sjedinjenim Državama<br />

obrazložena time što bi inače bila<br />

dovedena u pitanje “nacionalna<br />

sigurnost”.<br />

Uostalom, to je sasvim razumljivo<br />

- teroristi koji otimaju neki avion<br />

iznad Pittsburgha sigurno će biti<br />

puno motiviraniji ako slušaju legalnu,<br />

a nikako ilegalnu verziju najnovijeg<br />

albuma Lady Gage ili, recimo,<br />

Jelene Rozge. No, vratimo se strategiji.<br />

ACTA, dakle, tajnim kanalima<br />

izlazi na globalnu scenu. Nakon što<br />

je dugi proces međunarodnih pregovora<br />

poodmakao, u svibnju ove<br />

Cenzura,<br />

prisluškivanje,<br />

praćenje -<br />

mehanizmi<br />

ugrađeni u<br />

prijedloge ACTA-e,<br />

PIPA-e i SOPA-e<br />

katastrofalni su po<br />

budućnost interneta<br />

godine pred američki Senat stiže PIPA,<br />

a u listopadu SOPA dolazi u Zastupnički<br />

dom. I evo nas u studenom 2011., a<br />

medijska industrija i njene vojske dobro<br />

plaćenih odvjetnika i lobista “intelektualnu”<br />

ofenzivu raspalili su na tri fronta<br />

istovremeno: na globalnoj sceni i u oba<br />

doma Kongresa SAD-a. Troglava neman<br />

u punom pogonu.<br />

MEHANIZMI, PRAVNE PROCEDURE i<br />

posljedice koje su ugrađene u ACTA,<br />

PIPA i SOPA prijedloge katastrofalni<br />

su po budućnost interneta. Cenzura,<br />

špijuniranje, prisluškivanje i praćenje,<br />

mogućnost da nositelji autorskih prava<br />

ili njihovi stvarni ili navodni zastupnici<br />

zatvaraju web-portale, ukidaju građanima<br />

i kompanijama pristup internetu i<br />

elektroničkom poslovanju, samo su dio<br />

maštovitih štoseva kojima se industrijsko-odvjetničko-lobistička<br />

ekipa dosjetila<br />

kako bi što je dulje moguće cijedila<br />

prihode iz umirućeg poslovnog modela.<br />

Podsjeća to na neki način i na Hrvatsku<br />

ljeta gospodnjeg 2011. - družina čije je<br />

vrijeme prošlo nastoji, koliko je moguće,<br />

na odlasku učiniti što više štete.<br />

PROSINAC, 2011 FORBES 17

Spašavanje Europe<br />

Jason Walsh i Sean McTiernan, Dublin<br />

Euroobveznice<br />

Rješenje ili zamka?<br />

Predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso zalaže se za njih.<br />

Njemačka je protiv. Neki ekonomisti tvrde da su euroobveznice idealno rješenje<br />

za krizu državnih dugova, drugi misle da će samo pogoršati stanje<br />

bi li eurozonuspasile obveznice<br />

koje bi izdavala Europska središnja<br />

banka poduprta združenom moći svih<br />

ekonomija eura? Zašto EU ne bi počeo<br />

izdavati euroobveznice?<br />

Unatoč stvaranju novih “tehnokratskih”<br />

vlada u Italiji i Grčkoj te formiranju<br />

nove španjolske vlade, ne stišava se<br />

panika na tržištu obveznica. Nitko ne<br />

želi kupovati dugove europskih država<br />

i to se ne odnosi samo na uobičajene<br />

PIIGS-sumnjivce. Francuske i belgijske<br />

obveznice još su daleko od 7-postotnog<br />

prinosa koji se smatra neodrživim, ali<br />

su ipak dosegnule rekordno visoke kamate.<br />

Još više zabrinjava činjenica da<br />

se sumnja u kvalitetu državnih izdanja<br />

proširila na Nizozemsku, Austriju<br />

i Finsku, pa se ulagači na sekundarnim<br />

tržištima rješavaju obveznica zemalja s<br />

AAA rejtingom.<br />

Prazninu će popuniti euroobveznice<br />

koje će izdavati Europska središnja<br />

banka (ECB) uz kolektivnu potporu<br />

svih gospodarstava eurozone - bude li,<br />

naime, onako kako želi predsjednik Europske<br />

komisije José Manuel Barroso.<br />

Govoreći 16. studenoga u Europskom<br />

parlamentu, Barroso je već najavio da će<br />

njegov ured predložiti izdavanje “stabilizacijskih”<br />

obveznica: “Vjerujem da će<br />

se na europske stabilizacijske obveznice<br />

gledati kao na prirodnu stvar kad postignemo<br />

naš cilj: čvršće upravljanje i, naravno,<br />

disciplinu i usklađivanje u zoni<br />

eura. To će biti konkretna demonstracija<br />

načela odgovornosti i solidarnosti.”<br />

Bio bi to dosad najveći korak prema<br />

fiskalnoj integraciji eurozone i Barrossovo<br />

zalaganje za taj potez izravni je izazov<br />

Njemačkoj, koja je odlučno protiv.<br />

Prijedlog je 10. studenoga iznio i<br />

europski povjerenik za ekonomiju i fiskalnu<br />

politiku Olli Rehn. Novinarima<br />

“Ono što mora<br />

prestati jesu<br />

sastanci Francuske<br />

i Njemačke na<br />

kojima se donose<br />

polovične mjere<br />

kako bi se na 24 sata<br />

umirila tržišta. ”<br />

se možda može oprostiti što se za to<br />

slabo zna izvan njegove rodne Finske,<br />

jer Rehn pritom baš nije oduševljeno<br />

klicao, no zapravo je sve prije nego odbacio<br />

to što mnogi vide kao konačno,<br />

ali neizbježno rješenje žestoke krize<br />

europskih državnih dugova. “Prijedlog<br />

koji se temelji na zajedničkom europskom<br />

zaduživanju moguća je alternativa<br />

uvođenju euroobveznica. Taj zanimljivi<br />

prijedlog sigurno će izazvati<br />

puno rasprave u Njemačkoj i drugdje u<br />

Europi. Sa svoje strane, Komisija će ga<br />

ocijeniti u sklopu dokumenta o našem<br />

vlastitom razmatranju raznih alternativa<br />

zajedničkom europskom zaduživanju”,<br />

izjavio je Rehn novinarima.<br />

Ako pod “puno rasprave u Njemačkoj”<br />

misli na bijesno odbijanje Nijemaca<br />

da nose teret za sve ostale Europljane,<br />

doista je u pravu, no teško da<br />

su dodatne rasprave ono što sada treba<br />

krizom zahvaćenoj Europi. Spašavanje<br />

malih ekonomija na obodu Unije efikasnim<br />

kreditima iz Europskog fonda za<br />

financijsku stabilnost (EFSF) osnovanog<br />

2010. zamišljeno je kao sprečavanje<br />

širenja zaraze neotplaćivanja na banke<br />

i zemlje kreditore. Oštar skok prinosa<br />

od obveznica europskih zemalja u<br />

studenome pokazuje da se u tome nije<br />

uspjelo. K tomu, ono što funkcionira za<br />

Irsku i Portugal neće funkcionirati za<br />

Italiju i Francusku gdje su i troškovi i<br />

ulozi previsoki, i čije se ekonomije smatraju<br />

prevelikima da propadnu.<br />

Ideja o zajedničkoj euroobveznici<br />

kojom bi se financirale različite<br />

ekonomije eurozone, no iza koje bi u<br />

konačnici stajala gospodarska snaga<br />

Njemačke, spominje se od samog početka<br />

financijske krize. Yanis Varoufakis,<br />

ekonomist sa Sveučilišta u Ateni, iznio<br />

ju je u svom “skromnom prijedlogu”<br />

napisanom 2010. godine, pa revidiranom<br />

i ponovno objavljenom u svibnju<br />

2011. Ako bi ECB izdavala dugoročne<br />

obveznice iza kojih bi zajednički stalo<br />

svih 17 gospodarstava eurozone, kaže<br />

Varoufakis, to bi ne samo zauzdalo sadašnju<br />

dužničku krizu osiguravanjem<br />

sredstava svim državama unutar eurozone,<br />

već bi predstavljalo i atraktivno<br />

ulaganje za zemlje zabrinute primatom<br />

18<br />

forbes<br />

PROSINAC, 2011

dolara kao globalne rezervne valute. To<br />

bi značilo, napisao je Varoufakis, da se<br />

“eurokriza može rješavati bez ikakvih<br />

fiskalnih transfera, bez obveze otkupa<br />

na teret poreznih obveznika i bez izmjena<br />

postojećih sporazuma.”<br />

Dok su fiskalni transferi Grčkoj, Irskoj<br />

i Portugalu odobreni u nadi da će stabilizirati<br />

javne financije i dokapitalizirati<br />

posrnule banke, ideja o euroobveznici<br />

javlja se zato što je malo vjerojatno da bi<br />

se našlo sredstava za slično spašavanje<br />

većih država, poput Italije i Španjolske.<br />

Ne iznenađuje stoga što su pozivi na izdavanje<br />

euroobveznica stizali i iz Italije.<br />

Ministar financija Giulio Tremonti<br />

rekao je 12. kolovoza novinarima da je<br />

izdavanje euroobveznica “maestralno<br />

rješenje” za gospodarske teškoće EU:<br />

“Ne bismo bili u ovakvoj situaciji da smo<br />

imali euroobveznicu.” Dug Italije, osme<br />

ekonomije svijeta, po Eurostatu iznosi<br />

119,1 posto BDP-a , a 118,2 posto prema<br />

podacima MMF-a. Talijanski je BDP u<br />

2010. iznosio dva bilijuna dolara.<br />

Belgijski europarlamentarac Guy<br />

Verhofstadt, vođa liberalnih zastupnika,<br />

pozvao je 27. listopada na izdavanje euroobveznica<br />

radi “uzajamnosti” unutar<br />

eurozone i podjele tereta duga na zemlje<br />

članice. Zatražio je i osnivanje Europskog<br />

monetarnog fonda te uvođenje<br />

dužnosti europskog ministra financija.<br />

Verhofstadt je to ponovio i 16. studenoga:<br />

“Ono što mora prestati jesu sastanci<br />

dviju zemalja, Francuske i Njemačke, na<br />

kojima se svaka dva tjedna donose polovične<br />

mjere kako bi se na 24 sata umirila<br />

tržišta. Treba nam globalni pristup, globalni<br />

akcijski plan i nacrt, dokument o<br />

uspostavi stvarne ekonomske i fiskalne<br />

unije”, rekao je. Zagovornici tvrde da je<br />

bolje izdavati euroobveznice nego jačati<br />

EFSF čija su sredstva tek malo više od<br />

vatrogasne mjere, dok zajednička obveznica<br />

nudi dugoročnu dokapitalizaciju<br />

gospodarstava. Sumnju bude ponajprije<br />

praktični i zakonski izazovi s kojima bi<br />

se euroobveznice suočile.<br />

“Načelno, one su lijepa zamisao,<br />

ali jednostavno nisam siguran kako<br />

bi funkcionirale u praksi”, kaže Brian<br />

Lucey, ekonomist s dublinskog Trinity<br />

Collegea. Čak i da ih se počne izdavati,<br />

kaže Lucey, euroobveznice ne bi riješile<br />

problem dugova u eurozoni: “Bila bi<br />

to federalizacija problema. Agencije za<br />

određivanje kreditnog rejtinga dobile bi<br />

histerični napadaj i dale im niži rejting<br />

nego što zaslužuju.”<br />

Zasad EU još uvijek odbija izdavanje<br />

euroobveznica, ponajprije zato<br />

što Nijemci odbijaju snositi trošak. Njemačka<br />

ostaje najjača ekonomija Unije i<br />

motor gospodarstava eurozone. Stoga bi<br />

lavovski dio cijene izdavanja euroobveznica<br />

pao na leđa njemačkih poreznih<br />

obveznika, koji bi, kako oni to vide, morali<br />

plaćati rastrošnost drugih zemalja.<br />

“Izdavati euroobveznice zapravo bi<br />

značilo zaduživati se na temelju kreditnog<br />

rejtinga Njemačke. Baš fino, samo<br />

što to njemački porezni obveznik ne želi”,<br />

kaže Stephen Kinsella, ekonomist<br />

s Irskog sveučilišta u Limericku. “Čak<br />

i da ih se uspije nagovoriti, Njemačka<br />

bi zahtijevala razinu fiskalne discipline<br />

“Agencije za<br />

određivanje<br />

kreditnog rejtinga<br />

dobile bi histerični<br />

napadaj i dale<br />

euroobveznicama<br />

niži rejting nego<br />

što zaslužuju.”<br />

koju ostale članice ne mogu osigurati,<br />

kao što su jasno i pokazale.”<br />

Njemački ustavni sud presudio je 7.<br />

rujna da njemački parlament “ne smije<br />

uspostavljati trajne zakonske mehanizme<br />

koje dovode do preuzimanja obveza<br />

proizašlih iz proizvoljnih odluka drugih<br />

zemalja.” Novi sporazum zemalja EU<br />

može ovo poništiti, no mali su izgledi da<br />

će europske javnosti izglasati predaju<br />

gospodarskog i fiskalnog suvereniteta<br />

Bruxellesu. Drugi kažu da bi bilo zloupotreba<br />

i da bi marginalne članice EU<br />

koristile euroobveznice za zaduživanje<br />

po nerealno niskim kamatnim stopama,<br />

kao što su činile i u godinama buma.<br />

“Postanemo li ikada politička unija,<br />

Sjedinjene Europske Države, tek tada<br />

možemo imati i euroobveznicu. No<br />

mora postojati institucionalni okvir u<br />

kojem se zemlje odriču suvereniteta,<br />

odriču odgovornosti i prebacuju ih na<br />

razinu Europe”, kaže Carsten Brzeski,<br />

viši ekonomist nizozemske financijske<br />

kuće ING.<br />

George Magnus, viši ekonomski savjetnik<br />

UBS-a i čovjek kojem se pripisuje<br />

da je predvidio svjetsku financijsku<br />

krizu kaže da se eurozona mora ili<br />

čvrsto držati na okupu ili dopustiti - po<br />

mogućnosti kontroliran - raspad eura:<br />

“Problem opstanka eura neće nestati<br />

sve dok traju velike političke promjene,<br />

integracijske ili dezintegracijske.<br />

Ovakva eurozona 17 (zemalja) ne može<br />

opstati.” Druga je stvar postoji li volja<br />

za opstanak eura. “Spali smo na nadu i<br />

preostaje nam samo molitva.”<br />

Mišljenja su podijeljena, ali su prognoze<br />

jednoglasno loše. Daniel Ben-<br />

Ami, londonski financijski analitičar i<br />

autor knjige “Ferrari svakome: U obranu<br />

gospodarskog napretka” kaže kako<br />

su privremene mjere za stabilizaciju<br />

eura upravo to - privremene: “Smatram<br />

da bi euroobveznice mogle - ali samo<br />

mogle - nakratko prigušili problem, ali<br />

je jasno da ga dugoročno ne mogu riješiti.<br />

Europske elite učinit će sve što mogu<br />

kako bi spasile euro i neće odustati bez<br />

borbe, no teško je shvatiti kako bi ga<br />

mogle održati zauvijek.”<br />

“Nije izvanredno to što se eurozona<br />

raspada, nego to da je tako dugo trajala.”<br />

kaže Ben-Ami.<br />

Neuspjeh u obuzdavanju eurokrize<br />

odjeknuo bi daleko preko granica Sedamnaestorice,<br />

možda čak i usporio globalno<br />

gospodarstvo. Pad eura zasigurno<br />

bi imao posljedice daleko izvan Europe,<br />

kaže Doug Henwood, novinar i autor<br />

knjiga “Poslije Nove ekonomije” i “Kako<br />

i za koga funkcionira Wall Street”, i<br />

to zbog “potencijalne globalne zaraze.<br />

Izravna izloženost SAD-a je razmjerno<br />

slaba, no ako potonu velike europske<br />

banke, osjetit će to i njihovi kolege s onu<br />

stranu Atlantika. I onda je to opet slučaj<br />

Lehman.” U kombinaciji s ključnim investicijama<br />

u infrastrukturu i proizvodnu<br />

industriju, euroobveznice bi mogle<br />

puno značiti”, kaže Henwood. F<br />

PROSINAC, 2011 forbes<br />

19

FORBES/FOKUS<br />

FORBES/FOCUS<br />

WEALTH NOVAC & I POWER MOĆ<br />

How Kako to nasukati Wreck An ekonomiju<br />

Economy<br />

Je Is li Grčka Greece spašena? fixed? Je Is li na Italy redu next? Italija? The Maglovit elusive odgovor answer na pitanje to why zašto PIIGS PIIGS-ovi don’t ne fly. lete<br />

ŠPANJOLSKA IRSKA PORTUGAL ITALIJA GRČKA<br />

KOLONIZATOR<br />

NOVOGA<br />

SVIJETA<br />

ODLIČAN<br />

VISKI I<br />

KNJIŽEVNOST<br />

VLADAR<br />

OCEANA<br />

SREDIŠTE<br />

RIMSKOG<br />

CARSTVA<br />

KOLIJEVKA<br />

ZAPADNE<br />

CIVILIZACIJE<br />

BALON<br />

PREZADUŽENOST<br />

POTRAŽNJA ZA<br />

GRAĐEVINSKIM<br />

RADNICIMA<br />

PRIVLAČI IMIGRANTE;<br />

BROJ STANOVNIKA<br />

RASTE ZA 13%<br />

GRAĐEViN-<br />

SKI BALON<br />

PUCA<br />

NEZAPOSLENOST<br />

PRELAZI 20%<br />

PROSVJEDI<br />

STANO-<br />

GRADNJA<br />

20 | FORBES NOVEMBER 21, 2011<br />

20 FORBES PROSINAC, 2011<br />

BANKE IZDAJU<br />

JAMSTVA<br />

VLADA PREUZIMA<br />

ANGLO IRISH BANK<br />

PREMIJER DAJE<br />

OSTAVKU KOD<br />

PODRŠKE OD<br />

SAMO 8%<br />

STRANKA GUBI<br />

VLAST<br />

PREMIJER DAJE<br />

OSTAVKU<br />

FINANCIJE<br />

NEOBUZDANA<br />

JAVNA POTROŠNJA<br />

POLITIČKA KRIZA<br />

EU I MMF DAJU<br />

78 MLRD. EURA<br />

POMOĆI<br />

PREMIJER UPETLJAN U<br />

SEKSUALNI SKANDAL<br />

PROSVJEDI<br />

STROGE MJERE<br />

ŠTEDNJE<br />

DUG JE NA<br />

KORAK OD<br />

‘SMEĆA’<br />

STROGE MJERE<br />

ŠTEDNJE<br />

NASILNI PROSVJEDI<br />

PARALIZIRAJU<br />

ZEMLJU<br />

DUG<br />

POSTAJE<br />

‘SMEĆE’<br />

SPAIN PROTESTS: PAUL WHITE / AP; ITALY PROTESTS: PIER PAOLO CITO / AP; GREECE PROTESTS: PETROS GIANNAKOURIS / AP; PM OF IRELAND: PETER MORRISON / AP;<br />

FM OF IRELAND: GEERT VANDEN WIJNGAERT / AP; PM OF PORTUGAL: GEERT VANDEN WIJNGAERT; PM OF ITALY: GEERT VANDEN WIJNGAERT

22 FORBES<br />

PROSINAC, 2011

KAKVI ĆE BITI<br />

SLJEDEĆI?<br />

Na temelju samo nekoliko ohrabrujućih<br />

indikatora doista je teško izvući pozitivan<br />

sud o prijašnjim garniturama na vlasti<br />

Kada bi se mandat neke vlade mjerio samo<br />

na temelju predizbornih obećanja upućenih<br />

biračima uoči izbora, Hrvatska bi vjerojatno<br />

bila na krovu svijeta. Tomu, nažalost, ipak nije<br />

tako, a hrvatska je ekonomija prema brojnim<br />

izvorima i kriterijima puno bliže dnu različitih<br />

ljestvica, jer se eto, na nesreću vladajućih garnitura,<br />

uspjeh ipak ocjenjuje na temelju opipljivih<br />

rezultata i pokazatelja. U tom je slučaju<br />

učinak prilično mršav, i to bez obzira o kojoj je<br />

garnituri riječ.<br />

Pokušavajući napraviti sveobuhvatnu<br />

analizu svega što su dosadašnja tri premijera<br />

i jedna premijerka učinili u kontekstu ekonomske<br />

politike, na kraju smo morali doći do<br />

prilično poražavajućih zaključaka, odustavši<br />

od donošenja konačnog suda. Jer svi su oni, uz<br />

rijetke pozitivne bljeskove, dali značajan obol<br />

nekonkurentnom gospodarstvu čija je stabilnost<br />

aktualnom krizom ozbiljno dovedena u<br />

pitanje. Neki uz manje, drugi uz više otegotnih<br />

okolnosti, ali nedvojbeno bez previše skretanja<br />

s pogrešnog kursa koji je hrvatsko gospodarstvo<br />

postavio na krive temelje, učinivši ga (uz<br />

ostalo) prilično ovisnim o eksternim izvorima<br />

financiranja. Koristeći niz manje ili više konvencionalnih<br />

indikatora podijeljenih u četiri<br />

cjeline, pokušali smo egzaktnim brojkama<br />

opisati rad dosadašnje četiri vlade, koristeći<br />

ponekad i teško dostupnu statistiku kako bi rezultati<br />

(a time i usporedba) bili što objektivniji.<br />

A zapravo smo tek ilustrirali razmjere štete i<br />

nezavidan položaj u kojem se, već i u usporedbi<br />

sa zemljama koje su nam ne tako davno gledale<br />

u leđa, Hrvatska našla.<br />

Na kraju čitateljima ostavljamo da, uz<br />

pomoć indikatora prikazanih u svojevrsnoj<br />

retrospektivi vladajućih garnitura od 1996.<br />

godine naovamo, sami donesu sud i suoče ga s<br />

predizbornim obećanjima koja, po običaju, u<br />

jeku kampanje pljušte sa svih strana. Jer prava<br />

je šteta, da parafraziramo Warrena Buffeta, što<br />

ne postoji zakon kojim bi saborski zastupnici,<br />

neumorno pretpostavljajući populizam dugoročnim<br />

državnim interesima, izgubili pravo<br />

reizbora.<br />

PIŠU: MARIO GATARA I MARUŠKA VIZEK • FOTOGRAFIJE: CROPIX<br />

MARUŠKA VIZEK JE ISTRAŽIVAČICA NA EKONOMSKOM INSTITUTU U ZAGREBU; IZNESENI STAVOVI<br />

STUDENI, 2011 FORBES 23<br />

SU AUTORSKOG KARAKTERA I NE ODRAŽAVAJU STAV INSTITUCIJE U KOJOJ JE AUTORICA ZAPOSLENA

FORBES<br />

RAST I STANDARD<br />

SVE VEĆI JAZ U ODNOSU NA REGIJU<br />

Skori oporavak je<br />

puka iluzija<br />

Mi još uvijek tražimo put. Konkurencija djeluje puno zdravije<br />

Mjeriti ekonomsku<br />

uspješnost premijera<br />

nezahvalan<br />

je posao. Zadržati<br />

objektivnost analize<br />

u uvjetima nejednakog trajanja<br />

premijerskih mandata nije jednostavno,<br />

a stvar dodatno komplicira<br />

činjenica da su neki premijeri svoje<br />

mandate odradili u uzlaznoj fazi<br />

ekonomskog ciklusa, dok su<br />

drugi bili suočeni ili s globalnom<br />

ekonomskom recesijom ili neposrednim<br />

ratnim razaranjima.<br />

Dodatni izazov analizi je da,<br />

ako je suditi po rezultatima koje<br />

je ostvarilo hrvatsko gospodarstvo<br />

u zadnjih 15 godina, ne bismo<br />

smjeli tražiti premijera koji<br />

BDP per capita<br />

Kriza donijela pad<br />

4,800 EUR<br />

22,0%<br />

6,800 EUR<br />

27,2%<br />

10,550 EUR<br />

<strong>37</strong>,4%<br />

10,400 EUR<br />

36,6%<br />

BDP PER CAPITA<br />

BDP PER CAPITA: UDIO U EU-15<br />

Veći rast BDP-a<br />

I plaće rastu brže ...<br />

... ali industrija zaostaje<br />

32,7%<br />

58,1%<br />

HRVATSKA<br />

97,2%<br />

186,6%<br />

BRUTO<br />

NOMINALNA PLAĆA<br />

INDUSTRIJSKA<br />

PROIZVODNJA<br />

158,8%<br />

NOVE ČLANICE EU<br />

201,7%<br />

REALNI BDP<br />

Uz Hrvatsku,<br />

tijekom mandata<br />

Jadranke Kosor<br />

SAMO JE JOŠ BUGARSKA ZABILJEŽILA<br />

NEGATIVNU GODIŠNJU STOPU RASTA<br />

INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE<br />

3,8 %<br />

IZNOSILA JE PROSJEČNA STOPA RASTA<br />

BDP-a U NOVIM ZEMLJAMA ČLANICAMA EU<br />

-0,8 % U HRVATSKOJ<br />

BDP per capita<br />

Hrvatska iznad prosjeka<br />

U 2010. godini bili smo na petom mjestu<br />

1997. 2010.<br />

BUGARSKA 1,100 4,800<br />

ČEŠKA 5,100 14,200<br />

ESTONIJA 3,200 10,700<br />

MAĐARSKA 4,000 9,700<br />

POLJSKA 3,600 9,300<br />

RUMUNJSKA 1,400 5,700<br />

SLOVENIJA 9,100 17,300<br />

SLOVAČKA 3,500 12,100<br />

HRVATSKA 4,500 10,400<br />

24<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011

BDP PER CAPITA - NEZNATNO IZNAD NOVIH ČLANICA I DALEKO ISPOD EU-15 PROSJEKA<br />

U POČETNOJ FAZI KRIZE RAZMAK U ODNOSU NA REGIJU POTPUNO SE ISTOPIO<br />

30.000 EUR<br />

25.500 EUR<br />

EU-15<br />

21.000 EUR<br />

16.500 EUR<br />

12.000 EUR<br />

7,500 EUR<br />

HRVATSKA<br />

NOVE ČLANICE EU<br />

3,000 EUR<br />

1998. 2000. 2002. 2004. 2006. 2008. 2010.<br />

je najbolje upravljao gospodarstvom,<br />

nego premijera koji je prouzrokovao<br />

najmanje gospodarske štete. Naime,<br />

ako uspoređujemo ukupni rast realnog<br />

BDP-a, industrijske proizvodnje<br />

i bruto plaća u Hrvatskoj i 10 bivših<br />

komunističkih zemalja (NMS), danas<br />

članica Europske unije, zamjetno je<br />

da hrvatsko gospodarstvo uvelike<br />

zaostaje za prosjekom regije. Tako<br />

se primjerice realni BDP u 10 novih<br />

zemalja članica u razdoblju od 1997.<br />

do 2010. udvostručio, nominalna plaća<br />

se povećala za gotovo 190 posto, a<br />

industrijska proizvodnja za 58 posto.<br />

Istodobno, hrvatski BDP se povećao<br />

za 159 posto, industrijski output se<br />

povećao za mizernih 33 posto, a rast<br />

STATISTIKA NA PRVI<br />

POGLED NE IZGLEDA<br />

TAKO LOŠE, ALI<br />

DETALJNIJA ANALIZA<br />

OTKRIVA NIZ<br />

NEDOSTATAKA<br />

bruto plaće bio je gotovo dvostruko<br />

sporiji od prosječnog rasta u novim<br />

zemljama članicama Unije.<br />

Da bismo odgovorili na pitanje tko<br />

je bio najuspješniji premijer, odnosno<br />

koji je premijer nanio najmanje štete<br />

hrvatskom gospodarstvu, analizirat<br />

ćemo četiri ekonomska područja.<br />

Prvo područje , “ekonomski rast i<br />

standard”, svakako je najopćenitije,<br />

ali za birače i najvažnije područje. Pokazatelji<br />

zastupljeni u ovom području<br />

(bruto domaći proizvod, bruto plaća,<br />

nezaposlenost, industrijska proizvodnja<br />

i prinosi na tržištima kapitala)<br />

odraz su uspješnosti ili promašenosti<br />

svih provedenih mjera ekonomskih<br />

i ostalih javnih politika pod ingerencijom<br />

izvršne vlasti i izravno dotiču<br />

živote hrvatskih poduzeća i građana.<br />

Prvi i najvažniji pokazatelj je rast<br />

realnog bruto domaćeg proizvoda.<br />

Kada uprosječimo rast BDP-a ostvaren<br />

tijekom svakog premijerskog<br />

NAJBOLJE<br />

Previsoka cijena rada<br />

Zlatko Mateša<br />

3,0 %<br />

SAMO U VRIJEME<br />

NJEGOVE VLADAVINE<br />

PROSJEČNA STOPA<br />

RASTA INDUSTRIJSKE<br />

PROIZVODNJE BILA JE<br />

VEĆA OD ONE U NMS<br />

(2,60%)<br />

Ivica Račan<br />

4,6 %<br />

NAJVIŠA PROSJEČNA<br />

STOPA RASTA BDP-a,<br />

PO APSOLUTNOM<br />

IZNOSU; RAST ZA<br />

VRIJEME NJEGOVOG<br />

MANDATA NAJBLIŽI<br />

PROSJEKU NMS<br />

Ivo Sanader<br />

60 %<br />

DVOSTRUKO VEĆI<br />

RAST BURZOVNOGA<br />

INDEKSA U ODNOSU<br />

NA PROSJEK<br />

(UNATOČ KOREKCIJI)<br />

Jadranka<br />

Kosor<br />

36,6 %<br />

NAJVEĆI UDIO<br />

BDP PER CAPITA U<br />

PROSJEKU ‘STARIH’<br />

ZEMALJA ČLANICA<br />

EU (EU-15)<br />

Globalna kriza značajno je usporila<br />

rast prosječne hrvatske bruto plaće, no<br />

cijena rada u usporedbi sa zemljama<br />

u regiji još je uvijek prilično visoka.<br />

U razdoblju od 1997. do kraja 2010.<br />

prosječan godišnji rast realne bruto<br />

plaće u Hrvatskoj je iznosio 2,6%, dok<br />

je usporediva brojka za deset novih<br />

članica EU nešto iznad 4%. Međutim, jedino<br />

se Slovenija može pohvaliti većim<br />

iznosom bruto plaće (730 naspram<br />

685 eura u 2010.), dok ostali uvelike<br />

zaostaju za hrvatskim prosjekom. U<br />

prijevodu, cijena rada u Hrvatskoj još je<br />

uvijek naprosto - previsoka.<br />

PROSINAC, 2011 FORBES 25

FORBES<br />

RAST I STANDARD<br />

Prosječna bruto plaća u Hrvatskoj<br />

Stagnacija u jeku krize<br />

Dugi niz godina (i premijera) plaće su nezadrživo rasle<br />

Stopa rasta prosječne bruto plaće<br />

u Hrvatskoj gotovo upola slabija<br />

2010. je donijela prvi pad nakon osam godina<br />

mandata, dolazimo do zaključka da je<br />

rast BDP-a bio najsnažniji za vrijeme<br />

mandata Ivice Račana. U tom razdoblju<br />

hrvatska ekonomija je prosječno<br />

rasla 4,6 posto, što je tek neznatno<br />

niže od prosjeka zemalja regije koje<br />

su rasle po stopi od 5,1 posto. Uz Račanov<br />

mandat, rast je bio najsnažniji<br />

dok je premijer bio Ivo Sanader (3,2<br />

posto) s tim da valja napomenuti da<br />

je tijekom njegovog mandata rast u<br />

zemljama regije bio u prosjeku i do<br />

30 posto jači od onog zabilježenog u<br />

Hrvatskoj. Jadranka Kosor i Zlatko<br />

Mateša su imali taj peh da su im mandate<br />

obilježile recesije: Matešin mandat<br />

je zahvatila kratkotrajna i plitka<br />

recesija 1999. godine, nastala kao<br />

kombinirana posljedica tri bankarske<br />

krize i NATO-napada na Srbiju koji<br />

je uništio turističku sezonu te godine,<br />

dok je mandat Jadranke Kosor<br />

popraćen dubokom recesijom koja je<br />

rezultat domaćih strukturnih slabosti<br />

i globalnog ekonomsko-financijskog<br />

kolapsa. Zbog svega toga tijekom<br />

mandata premijerke Kosor hrvatski<br />

BDP je u prosjeku godišnje zabilježio<br />

pad od 1,9 posto, no to je ipak višestruko<br />

lošije od prosjeka regije koji<br />

RAST BDP-a BIO JE<br />

NAJIZRAŽENIJI U<br />

VRIJEME IVICE RAČANA,<br />

A SANADER JE<br />

ZNATNO NADMAŠIO<br />

REGIONALNI PROSJEK<br />

je iznosio -0,3 posto. Zbog djelovanja<br />

recesije, rast realnog BDP-a za vrijeme<br />

mandata Zlatka Mateše iznosio je<br />

Mandate Zlatka Mateše i Jadranke Kosor<br />

obilježile su recesije<br />

skromnih 0,9 posto, točno četiri puta<br />

manje od prosječnog rasta u regiji.<br />

Osim na rast BDP-a, prilikom<br />

mjerenja uspješnosti premijera pažnju<br />

valja obratiti i na rast obujma<br />

industrijske proizvodnje. Naime,<br />

iako je dodana vrijednost koju stvara<br />

industrija sadržana u podacima<br />

o BDP-u, industrijsku proizvodnju<br />

treba zasebno analizirati jer je ona<br />

osnova robnog izvoza i lakmus papir<br />

za detekciju ustrajnosti nositelja<br />

ekonomskih politika na proizvodnoj<br />

orijentaciji gospodarstva. Kao i kod<br />

rasta BDP-a, i kod industrijske proizvodnje<br />

najveći je prosječni godišnji<br />

rast zabilježen za vrijeme Račanovog<br />

mandata (4,0 posto), no uz opasku<br />

da je u istom razdoblju industrijska<br />

aktivnost u zemljama u regiji rasla u<br />

prosjeku 7,1 posto godišnje. Za vrijeme<br />

Matešina mandata rast industrijske<br />

proizvodnje je bio nešto niži (3,0<br />

posto) od rasta u Račanovom mandatu,<br />

no vrijedi spomenuti da je jedino<br />

u Matešinom mandatu rast hrvatske<br />

industrijske proizvodnje nadmašio<br />

prosječni rast industrije u zemljama<br />

regije. Nasuprot relativno uspješnom<br />

Račanu i Mateši nalazi se Jadranka<br />

26<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011

Prosječna stopa<br />

nezaposlenosti<br />

Sanader ispred svih<br />

Kosor najbliža NMS prosjeku<br />

Prosječan rast BDP-a<br />

Jadranka Kosor i dalje<br />

traži put oporavka ...<br />

... i nema naznaka da će ga naći<br />

Prosječna stopa rasta<br />

industrijske proizvodnje<br />

Sve dalje od regije<br />

Stvari idu iz lošeg u gore<br />

MATEŠA<br />

10,6<br />

12,5<br />

MATEŠA<br />

0,9<br />

3,7<br />

MATEŠA<br />

2,6<br />

3,0<br />

RAČAN<br />

12,2<br />

15,1<br />

RAČAN<br />

4,6<br />

5,1<br />

RAČAN<br />

4,0<br />

7,1<br />

SANADER<br />

8,6<br />

10,6<br />

SANADER<br />

3,2<br />

4,6<br />

SANADER<br />

2,4<br />

4,3<br />

KOSOR<br />

11,9<br />

11,8<br />

KOSOR<br />

-1,9<br />

-0,3<br />

KOSOR<br />

-3,1<br />

6,0<br />

HRVATSKA<br />

NOVE ČLANICE EU<br />

HRVATSKA<br />

NOVE ČLANICE EU<br />

HRVATSKA<br />

NOVE ČLANICE EU<br />

Kosor, čiji će mandat ostati zapamćen<br />

po katastrofalno lošim rezultatima<br />

industrijske proizvodnje. Dok se u novim<br />

zemljama članicama Unije u razdoblju<br />

od sredine 2009. pa do kraja<br />

2011. godine industrijska proizvodnja<br />

oporavila i zabilježila rast od 4 posto,<br />

u Hrvatskoj ona ne pokazuje vidljive<br />

znakove oporavka te bilježi prosječni<br />

godišnji minus od 3,1 posto.<br />

Analiza rasta BDP-a i industrijske<br />

proizvodnje potvrđuje usporedbu<br />

kumulativnih stopa rasta Hrvatske i<br />

zemalja regije, signalizirajući kako i<br />

industrijski i ukupni rast u Hrvatskoj<br />

značajno zaostaje za rastom ostvarenog<br />

u zemljama regije. Možemo stoga<br />

već i intuitivno zaključiti da će se<br />

slična situacija ponoviti i kad je u pitanju<br />

nezaposlenost, jer je ona izravni<br />

odraz intenziteta ekonomskog i industrijskog<br />

rasta. Iako se u Hrvatskoj<br />

češće spominje administrativna stopa<br />

nezaposlenosti koju objavljuje Hrvatski<br />

zavod za zapošljavanje, u analizi se<br />

koristi anketna stopa nezaposlenosti<br />

čija je vrijednost za otprilike trećinu<br />

niža od administrativne stope. Prednost<br />

anketne stope je usporedivost s<br />

anketnim stopama nezaposlenosti za<br />

druge zemlje regije. Administrativna<br />

nezaposlenost zbog jedinstvene metode<br />

izračuna nije usporediva s drugim<br />

zemljama pa bi njezino korištenje<br />

moglo uzrokovati pristrane zaključke.<br />

Najveću anketnu nezaposlenost<br />

građani Hrvatske su iskusili za vrijeme<br />

Račanovog mandata, kada je njezina<br />

prosječna godišnja vrijednost<br />

NAJGORE<br />

Neumoljiva statistika:<br />

Osim indeksa, pada i<br />

broj aktivnih izdanja<br />

Zlatko Mateša<br />

431,1 BOD<br />

REKORDNO<br />

NISKA VRIJEDNOST<br />

CROBEXA; INOZEM-<br />

NIM INVESTITORIMA<br />

NI TRAGA<br />

Ivica Račan<br />

15,1 %<br />

VRHUNAC<br />

NEGATIVNOG<br />

TRENDA NA TRŽIŠTU<br />

RADA S NAJVEĆOM<br />

PROSJEČNOM<br />

STOPOM ANKETNE<br />

NEZAPOSLENOSTI<br />

Ivo Sanader<br />

75 %<br />

IZGUBIO JE NA<br />

VRIJEDNOSTI<br />

CROBEX U<br />

SVEGA 15 MJESECI<br />

Jadranka<br />

Kosor<br />

-1,9 %<br />

NEGATIVAN<br />

GOSPODARSKI RAST<br />

MEDU NAJLOŠIJIMA<br />

U REGIJI (DALEKO<br />

ISPOD PROSJEKA)<br />

Pored turobne statistike u kategoriji<br />

obujma trgovine, još jedan set podataka<br />

svjedoči o tužnoj sudbini hrvatskog<br />

tržišta kapitala koje je posljednjih<br />

godina naprosto - zamrlo. Riječ je,<br />

naime, o pravom egzodusu izdanja<br />

čiji se broj u kotacijama Zagrebačke<br />

burze, kao što se vidi iz priloženog<br />

grafikona, kontinuirano smanjuje. I što<br />

je još važnije, nema nikakvih naznaka<br />

da bi uskoro moglo doći do promjene<br />

trenda.<br />

PROSINAC, 2011 FORBES 27

FORBES<br />

RAST I STANDARD<br />

Kretanje Crobexa od 1997.<br />

Euforija na krilima ‘narodnih dionica’<br />

Kvartalni rast BDP-a<br />

Hrvatska iz krize izlazi puno sporije<br />

ZAHVALJUJUĆI NISKOJ<br />

BAZI, SANADER JE<br />

OTIŠAO S POZITIVNIM<br />

SKOROM KADA JE U<br />

PITANJU KRETANJE<br />

BURZOVNOG<br />

INDEKSA<br />

mijera u prvoj cjelini uključili smo i<br />

prinose ostvarene za vrijeme trajanja<br />

mandata na Zagrebačkoj burzi (mjereno<br />

kretanjem indeksa Crobex) te ih<br />

usporedili s prinosima zabilježenima<br />

na burzama zemalja u regiji. Budući da<br />

Broj aktivnih ZSE<br />

izdanja<br />

Burzovne kotacije sve su tanje<br />

MATEŠA<br />

RAČAN<br />

SANADER<br />

KOSOR<br />

123<br />

227<br />

263<br />

289<br />

iznosila 15,1 posto. Zbog činjenice da<br />

nezaposlenost u Hrvatskoj karakterizira<br />

odgođena reakcija na promjene<br />

karaktera poslovnog ciklusa,<br />

Račan je na neki način imao peh da<br />

je godinu dana prije njegovog mandata<br />

Hrvatska prolazila kroz plitku<br />

recesiju koja je izazvala povećanje<br />

nezaposlenosti tijekom njegovog<br />

mandata. Nezaposlenost se počela<br />

smanjivati tek krajem 2002. godine,<br />

godinu dana prije isteka mandata<br />

tadašnje koalicijske vlade.<br />

Tijekom mandata Ive Sanadera zabilježena<br />

je najniža prosječna godišnja<br />

stopa anketne nezaposlenosti od<br />

10,6 posto, no valja napomenuti da je<br />

u istom razdoblju prosječna stopa nezaposlenosti<br />

u novim zemljama članicama<br />

Unije bila dva postotna boda niže<br />

nego u Hrvatskoj. U Sanaderovom<br />

mandatu anketna nezaposlenost dosegnula<br />

je i svoj povijesni minimum:<br />

prije izbijanja globalne krize (tijekom<br />

ljeta 2008.) iznosila je niskih 7,1 posto,<br />

nakon čega je nastupio njezin nezadrživ<br />

rast. Prosjeku novih zemalja<br />

članica najviše se približila Jadranka<br />

Kosor za vrijeme čijeg mandata stopa<br />

nezaposlenosti iznosi 11,9 posto, što je<br />

tek 0,1 postotni bod više od regionalnog<br />

prosjeka.<br />

Uz realne ekonomske pokazatelje,<br />

u ocjenu ekonomske uspješnosti prebarem<br />

u teoriji cijene dionica uključuju<br />

sve informacije vezane za nacionalnu<br />

ekonomiju, burzovni prinosi indiciraju<br />

kako investitori percipiraju stanje<br />

u ekonomiji i mjere koje poduzimaju<br />

premijeri i njihove vlade. Zlatno vrijeme<br />

hrvatskog tržišta kapitala trajalo<br />

je tijekom Račanovog i Sanaderovog<br />

mandata. Tijekom Račanova mandata<br />

vrijednost Crobexa je uvećana za čak<br />

dvije trećine, dok je za vrijeme Sanadera,<br />

usprkos intenzivnoj rasprodaji,<br />

rast (zbog niske baze) iznosio 60 posto.<br />

No ako te prinose usporedimo s prosječnim<br />

prinosima zemalja u regiji,<br />

možemo zaključiti da je tržište kapitala<br />

ipak bilo naklonjenije Sanaderu.<br />

Prosječni burzovni prinosi u zemljama<br />

regije za vrijeme Račanovog mandata<br />

bili su dvostruko viši nego u Hrvatskoj,<br />

dok je hrvatski prinos za vrijeme Sanaderovog<br />

mandata bio čak dvostruko<br />

viši nego u zemljama regije. Sanader<br />

je, kao štp je svima poznato, uspio pobijediti<br />

globalne trendove na tržištima<br />

kapitala ponajprije javnim ponudama<br />

“narodnih dionica” (Ina i HT). Nasuprot<br />

Sanaderu i Račanu, mandati Jadranke<br />

Kosor i Zlatka Mateše će ostati<br />

zapamćeni po negativnim stopama<br />

prinosa na kapital koje, zbog činjenice<br />

da su zemlje regije u istim razdobljima<br />

ostvarile pozitivne prinose, prkose regionalnim<br />

trendovima.<br />

28<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011

FORBES<br />

KONKURENTNOST<br />

NAJBOLNIJA TOČKA HRVATSKE<br />

Unaprijed<br />

izgubljena bitka?<br />

Poduzetnici čak i zemlje poput Gane percipiraju pogodnijama za poslovanje<br />

Ako treba izdvojiti jedno<br />

područje u kojem<br />

je Hrvatska ostvarila<br />

najmanji napredak ili<br />

možda čak i divergirala<br />

u odnosu na nove zemlje članice<br />

Unije, to je svakako gospodarska konkurentnost.<br />

Za tu rak-ranu hrvatskog<br />

gospodarstva, čije izlječenje još od<br />

samih početaka hrvatske neovisnosti<br />

izaziva silne podjele među nositeljima<br />

ekonomskih politika i ekonomskim<br />

stručnjacima, do danas nije pronađen<br />

primjeren lijek.<br />

Jedni se zalažu za fleksibilniju<br />

tečajnu politiku koja bi izmjenom<br />

relativnih cijena hrvatski izvoz učinila<br />

konkurentnijim, dok drugi sugeriraju<br />

internu devalvaciju cijena koja<br />

bi pojeftinila proizvodnju izvoznih<br />

proizvoda. Budući da ni jedan ni drugi<br />

Izravne inozemne investicije<br />

Austrija<br />

Nizozemska<br />

Njemačka<br />

Mađarska<br />

ostali<br />

6,25 mlrd. EUR<br />

9,44 mlrd. EUR<br />

3,70 mlrd. EUR<br />

2,33 mlrd. EUR<br />

2,99 mlrd. EUR<br />

FDI statistika<br />

S krizom presušio i dotok deviza<br />

PRAG OD<br />

MILIJARDU EURA<br />

IZRAVNIH INOZEMNIH ULAGANJA PRVI<br />

JE PUTA PRIJEĐEN 1999. GODINE<br />

25 %<br />

IZRAVNIH INOZEMNIH ULAGANJA<br />

DOLAZI IZ AUSTRIJE<br />

316 MIL. EUR<br />

IZRAVNIH ULAGANJA STIGLO JE IZ SAD<br />

Izravna inozemna ulaganja<br />

(mlrd. EUR)<br />

1993. - 2011.*<br />

FINANCIJSKO POSREDOVANJE 8,73<br />

TRGOVINA NA VELIKO 2,73<br />

PROIZVODNJA NAFTNIH DERIVATA 1,61<br />

POSLOVANJE NEKRETNINAMA 1,54<br />

KEMIJSKA INDUSTRIJA 1,19<br />

TRGOVINA NA MALO 1,17<br />

TELEKOMUNIKACIJE 1,13<br />

PROSINAC, 2011 FORBES 29

FORBES<br />

KONKURENTNOST<br />

put u hrvatskim uvjetima nisu izvedivi<br />

(prvi zbog stoičkog otpora središnje<br />

banke, a drugi zbog nedostatka političke<br />

volje nužne za provedbu brojnih<br />

reformi koje bi, kao svoj rezultat,<br />

polučile internu devalvaciju), nositelji<br />

ekonomskih politika su hrvatsku<br />

konkurentnost prepustile plimi i oseci<br />

dnevnih političkih zbivanja i fluktuacijama<br />

poslovnog ciklusa.<br />

Rezultati takvog anti-pristupa nisu<br />

izostali. Svake godine u studenome,<br />

kada Svjetska banka objavljuje rezultate<br />

svoga indeksa lakoće poslovanja<br />

koji u biti mjeri konkurentnost<br />

privreda, naši se političari ne mogu<br />

načuditi lošim rezultatima. Da bismo<br />

oslikali što točno ne štima s hrvatskom<br />

konkurentnošću, analizirali smo<br />

makroekonomske aspekte konkurentnosti:<br />

intenzitet izvozne aktivnosti i s<br />

njom povezan deficit tekućeg računa,<br />

usmjerenost na proizvodnu orijentaciju<br />

mjerenu udjelom industrijske<br />

proizvodnje u ukupnoj bruto dodanoj<br />

vrijednosti te ostvarene izravne strane<br />

investicije (FDI). Intenzitet izvozne<br />

aktivnosti mjeren udjelom izvoza roba<br />

i usluga u bruto domaćem proizvodu<br />

prvi je i najvažniji pokazatelj konkurentnosti<br />

gospodarstva. Posebice je<br />

važan za mala otvorena gospodarstva<br />

poput hrvatskog, koja ne mogu temeljiti<br />

svoj rast isključivo na privatnoj<br />

(osobnoj i investicijskoj) potrošnji.<br />

Usporedba udjela izvoza za Hrvatsku<br />

i nove članice EU otkriva da se<br />

Udio izvoza u BDP-u<br />

Ivo Sanader se našao u<br />

pravo vrijeme ...<br />

.... na pravome mjestu<br />

SNAŽAN IZVOZ ČEŠKE<br />

ILI SLOVAČKE<br />

REZULTAT JE<br />

ZNAČAJNOG<br />

UTJECAJA GREENFIELD<br />

INVESTICIJA<br />

intenzitet hrvatskog izvoza smanjuje,<br />

dok se izvoz zemalja regije povećava.<br />

Tako je, primjerice, tijekom mandata<br />

Zlatka Mateše ukupni hrvatski izvoz<br />

iznosio 40 posto domaćeg proizvoda,<br />

a istovremeno je prosjek u zemljama<br />

Udio izvoza u BDP-u<br />

I Mateša je bio bolji od<br />

Jadranke Kosor<br />

MATEŠA<br />

RAČAN<br />

SANADER<br />

KOSOR<br />

HRVATSKA<br />

40,3<br />

<strong>37</strong>,1<br />

49,6<br />

40,7<br />

41,6<br />

53,7<br />

59,1<br />

NOVE ČLANICE EU<br />

regije bio 50 posto. Desetak godina kasnije,<br />

tijekom mandata Jadranke Kosor<br />

udio izvoza u domaćem proizvodu<br />

u Hrvatskoj se smanjio na <strong>37</strong> posto,<br />

dok je u zemljama regije narastao na<br />

65 posto. Među zemljama regije po<br />

snazi izvozne aktivnosti posebice se<br />

ističu Češka, Slovačka i Mađarska<br />

koje izvoze roba i usluga u vrijednosti<br />

od oko 80 posto BDP-a. Tako snažan<br />

izvoz primarno je posljedica značajnog<br />

utjecaja greenfield izravnih<br />

stranih ulaganja, koja su proizvodnju<br />

u tim zemljama integrirala u međunarodne<br />

dobavne lance.<br />

Nedostatak konkurentnosti očituje<br />

se i u povećanju deficita tekućeg ra-<br />

64,7<br />

Iznimke koje<br />

potvrđuju pravilo?<br />

NAJBOLJE<br />

Uza sve lošiju strukturu industrije,<br />

postoje ipak segmenti koji nude tračak<br />

nade. Riječ je o sektorima proizvodnje<br />

strojeva i uređaja, električnih strojeva i<br />

aparata, te motornih vozila. Uspješne<br />

tvrtke iz tog sektora uglavnom su u<br />

stranom vlasništvu, a karakterizira ih<br />

intenzivnija primjena visoke tehnologije,<br />

što im jamči izlaz na strana tržišta i veće<br />

marže, a unatoč degradaciji industrije u<br />

cjelini, ovaj sektor je iskazao zamjetan<br />

rast dodane vrijednosti i zaposlenosti.<br />

Zlatko Mateša<br />

20,1 %<br />

PROSJEČAN UDIO<br />

PRERAĐIVAČKE<br />

INDUSTRIJE U<br />

BRUTO-DODANOJ<br />

VRIJEDNOSTI<br />

Ivica Račan<br />

41,6 %<br />

REKORDNO VISOK<br />

UDIO IZVOZA U BDP-u<br />

Ivo Sanader<br />

2,5<br />

MILIJARDI EURA<br />

IZRAVNIH INOZEMNIH<br />

INVESTICIJA<br />

GODIŠNJE<br />

Jadranka<br />

Kosor<br />

-1,3 %<br />

BPD-A PROSJEK JE<br />

DEFICITA TEKUĆEG<br />

RAČUNA PLATNE<br />

BILANCE<br />

30<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011

čuna. Osim što ukazuje na nedostatak<br />

konkurentnosti, deficit tekućeg računa<br />

indicira da kućanstva, poduzeća i država<br />

kumulativno više novca troše na<br />

investicijsku potrošnju negoli su sposobni<br />

uštedjeti. Nastali manjak štednje<br />

mora se nadoknaditi uvozom inozemnog<br />

kapitala koji, osim u slučaju kada<br />

je riječ o izravnim stranim investicijama,<br />

izravno povećava inozemni dug.<br />

Deficiti tekućeg računa bilance plaćanja<br />

obilježili su mandate analizirana<br />

tri premijera i premijerke. Najveći<br />

minus saldo tekućeg računa je zabilježio<br />

tijekom mandata Zlatka Mateše<br />

(-11,4 posto BDP-a), dok je najmanja<br />

prosječna vrijednost deficita zabilježena<br />

za vrijeme vlade Jadranke Kosor<br />

(-1,3 posto). To ne znači da je vlada Jadranke<br />

Kosor poduzela mjere za povećanje<br />

izvozne konkurentnosti, već<br />

je zatvaranje deficita tekućeg računa<br />

posljedica duboke recesije zbog koje<br />

se dramatično smanjio uvoz roba i<br />

usluga u Hrvatsku. Nadalje, za vrijeme<br />

mandata Jadranke Kosor ostvarena je<br />

i najveća razlika između salda tekućeg<br />

računa ostvarenog u zemljama regije<br />

i u Hrvatskoj. Dok je u Hrvatskoj<br />

ostvaren deficit od 1,3 posto BDP-a, u<br />

zemljama regije ostvaren je prosječni<br />

suficit tekućeg računa od 0,9 posto<br />

BDP-a. Razlike između salda tekućeg<br />

računa Hrvatske i zemalja regije<br />

postoje i za vrijeme trajanje mandata<br />

ostala tri premijera, no najveća razlika<br />

ostvarena je baš za vladavine tijekom<br />

mandata Jadranke Kosor.<br />

Da bismo detektirali razloge zbog<br />

kojih hrvatsko gospodarstvo gubi<br />

na konkurentnosti, valja analizirati<br />

industrijsku proizvodnju koja čini<br />

proizvodnu bazu ekonomije i predstavlja<br />

osnovicu za robni izvoz. Podaci<br />

o udjelu prerađivačke industrije u<br />

ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti pokazuju<br />

da ta gospodarska grana gubi<br />

značaj i u Hrvatskoj i u zemljama regije.<br />

Tako je, primjerice, njezin udio u<br />

dodanoj vrijednosti tijekom Matešina<br />

mandata u Hrvatskoj iznosio 20 posto,<br />

a u zemljama regije 21 posto. Desetak<br />

Drastično smanjenje deficita tekućeg računa ...<br />

... ali u prvome redu zahvaljujući recesiji koja je smanjila apetite za robama iz uvoza<br />

PRERAĐIVAČKA<br />

INDUSTRIJA GUBI<br />

UTJECAJ ŠIROM REGIJE,<br />

A PREDNJAČI OPET -<br />

HRVATSKA<br />

godina kasnije, na kraju mandata Jadranke<br />

Kosor, udio industrije u dodanoj<br />

vrijednosti u Hrvatskoj se smanjio<br />

na 16 posto, dok je u zemljama regije<br />

iznosio u prosjeku 18 posto, što znači<br />

da obujam industrijske proizvodnje<br />

nešto brže opada u Hrvatskoj. Doprinos<br />

industrije dodanoj vrijednosti u<br />

Hrvatskoj bio je bliži prosjeku novih<br />

zemalja članica EU tijekom mandata<br />

Zlatka Mateše i Ivice Račana, a do<br />

značajnije divergencije došlo je tijekom<br />

mandata Ive Sanadera.<br />

Agregatni podaci o dodanoj vrijednosti<br />

skrivaju značajne strukturne razlike<br />

među zemljama: one koje ostvaruju<br />

snažniji izvoz (Češka, Mađarska,<br />

Slovačka i Slovenija), imaju i veći<br />

doprinos industrije ukupnoj dodanoj<br />

vrijednosti, ali i drugačiju industrijsku<br />

strukturu. Te zemlje karakterizira veća<br />

zastupljenost onih industrijskih grana<br />

koje zahtijevaju intenzivnu primjenu<br />

novih tehnologija poput elektroničke,<br />

automobilske i kemijske industrije,<br />

dok u zemljama poput Hrvatske te<br />

grane stagniraju ili nazaduju, te bivaju<br />

zamijenjene industrijama koje karakterizira<br />

nizak intenzitet primjene tehnologija<br />

(dobar primjer su prehrambena,<br />

duhanska ili drvna industrija).<br />

Razloge za divergenciju u industrijskim<br />

strukturama Hrvatske i konkurentnijih<br />

zemalja regije valja tražiti u<br />

dinamici i strukturi izravnih stranih<br />

ulaganja. U zemljama regije upravo su<br />

greenfield strana ulaganja najviše pridonijela<br />

unapređivanju industrijskih<br />

struktura i prelijevanju znanja i novih<br />

tehnologija vezanih uz proizvodne<br />

PROSINAC, 2011 FORBES 31

FORBES<br />

KONKURENTNOST<br />

Deficit tekućeg računa<br />

Za pad je zaslužna<br />

recesija<br />

Regija već bilježi pozitivan predznak<br />

Udio prerađivačke<br />

industrije ignorira<br />

promjene vlasti<br />

Negativan trend je odavno konstanta<br />

Rast produktivnosti<br />

Račan uvjerljivo<br />

prednjači pred ostalima<br />

Prednost se u međuvremenu istopila<br />

MATEŠA<br />

-11,4<br />

-5,2<br />

MATEŠA<br />

20,1<br />

21,1<br />

MATEŠA<br />

-0,9<br />

1,2<br />

RAČAN<br />

-6,4<br />

-5,0<br />

RAČAN<br />

19,3<br />

20,4<br />

RAČAN<br />

1,3<br />

5,0<br />

SANADER<br />

-8,1<br />

-6,2<br />

SANADER<br />

17,0<br />

19,9<br />

SANADER<br />

0,6<br />

1,9<br />

KOSOR<br />

-1,3<br />

0,9<br />

KOSOR<br />

16,1<br />

18,2<br />

KOSOR<br />

0,7<br />

0,9<br />

HRVATSKA<br />

NOVE ČLANICE EU<br />

HRVATSKA<br />

NOVE ČLANICE EU<br />

HRVATSKA<br />

NOVE ČLANICE EU<br />

procese. Uz greenfield ulaganja, zemlje<br />

regije su primile i strana ulaganja<br />

putem kojih su se privatizirali veliki<br />

uslužni sektori (banke, telekomunikacije,<br />

energetika). U Hrvatskoj nije<br />

bilo velikih greenfield ulaganja jer je<br />

većina kapitala od stranih ulaganja<br />

otišla u privatizaciju velikih uslužnih<br />

poduzeća, pa nije došlo ni do nužnih<br />

izmjena u industrijskoj strukturi koje<br />

bi povećale konkurentnost robnog<br />

izvoza. Zbog toga su strana ulaganja<br />

u Hrvatsku različita od prosjeka novih<br />

zemalja članica Unije ne samo po<br />

ukupnom iznosu, nego i po strukturi.<br />

PRIVATIZACIJOM JE<br />

SANADER POSTAO<br />

NAJUSPJEŠNIJI PREMIJER<br />

U PRIVLAČENJU<br />

INVESTICIJA<br />

Prosječni godišnji iznos stranih ulaganja<br />

po glavi stanovnika pokazuje<br />

da Hrvatska značajno zaostaje za zemljama<br />

regije u svakom od analizirana<br />

četiri mandata. Paradoksalno je da se<br />

Hrvatska prosjeku zemalja regije najviše<br />

primakla za vrijeme mandata Ive<br />

Sanadera.<br />

Tada je u prosjeku godišnje u zemlju<br />

ulazilo 3650 eura po glavi stanovnika<br />

na ime stranih ulaganja (68 posto<br />

prosjeka koji bilježe zemlje regije),<br />

uglavnom kao posljedica privatizacije<br />

Ine i HT-a. Paradoks ovog “postignuća”<br />

vidljiv je svima koji prate dnevne<br />

političke prilike u zemlji: bivšem premijeru<br />

koji je u međuvremenu završio<br />

u Remetincu, upravo se sudi zbog korupcije<br />

vezane uz privatizaciju Ine.<br />

NAJGORE<br />

Na dnu ljestvice<br />

konkurentnosti<br />

Zlatko Mateša<br />

-0,9 %<br />

NEGATIVNA<br />

PROSJEČNA STOPA<br />

RASTA<br />

PRODUKTIVNOSTI<br />

Ivica Račan<br />

-22,5 %<br />

PAD IZRAVNIH<br />

INOZEMNIH<br />

INVESTICIJA U<br />

2002. GODINI<br />

Ivo Sanader<br />

31 %<br />

PROSJEKA IZRAVNIH<br />

INOZEMNIH IN-<br />

VESTICIJA U NOVE<br />

ZEMLJE ČLANICE EU<br />

U PRVOJ GODINI<br />

Jadranka<br />

Kosor<br />

235<br />

MILIJUNA EURA<br />

IZ 2010. GODINE<br />

IZRAVNIH INOZEMNIH<br />

ULAGANJA<br />

Hrvatska je na zadnjoj ljestvici<br />

konkurentnoti zauzela tek 84. mjesto.<br />

Za usporedbu, Makedonija je na 38.<br />

mjestu, Slovenija na 42., Crna Gora na<br />

66., Albanija na 82., a baltičke zemlje su<br />

sve među pšrvih 25. Da ovakakv rezultat<br />

nije posljedica nekakve regionalne<br />

zavjere, potvrđuju i slijedeći podaci: poduzetnici<br />

anketirani u ovom istraživanju<br />

Svjetske banke percipiraju zemlje poput<br />

Mongolije, Zambije, Namibije ili Gane<br />

pogodnijima za poslovanje od Hrvatske.<br />

32<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011

FORBES<br />

ZADUŽENOST<br />

RAST NA POGREŠNIM TEMELJIMA<br />

Agresivna upotreba poluge<br />

Stvar je funkcionirala, kako na osobnoj, tako i na nacionalnoj razini,<br />

isključivo zahvaljujući novim zaduženjima, postavljajući posve<br />

pogrešne temelje gospodarskog rasta<br />

Termin “poluga” (engl.<br />

leverage) u svijetu<br />

financija označava<br />

inovativan mehanizam<br />

multiplikacije koji,<br />

jednostavno će ustvrditi cinici, može<br />

stvoriti nešto ni iz čega. Ili gotovo ni<br />

iz čega.<br />

Naravno, nuspojava agresivne uporabe<br />

poluge je gomilanje duga kojim<br />

se nadoknađuje manjak vlastitih sredstava,<br />

u uvjerenju kako će investicija<br />

donijeti izdašan povrat i cijelu priču u<br />

konačnici učiniti isplativom. Upravo<br />

u tom kontekstu valja promatrati i<br />

hrvatsko gospodarstvo, koje je već s<br />

Razina javnog duga na kraju mandata<br />

Kosor uvjerljivo nadmašila ostale<br />

MATEŠA RAČAN SANADER KOSOR<br />

24,7% 35,4% 33,0% 43,0%<br />

Javni dug je najviše<br />

porastao u vrijeme<br />

Ivice Račana<br />

Ivo Sanader ga je uspio smanjiti<br />

MATEŠA<br />

RAČAN<br />

SANADER<br />

KOSOR<br />

HRVATSKA<br />

-6,9<br />

3,8<br />

1,8<br />

30,3<br />

NOVE ČLANICE EU<br />

38,9<br />

43,4<br />

TIJEKOM PROTEKLIH DESETAK<br />

GODINA UDIO ŠTEDNJE U<br />

BDP-u GOTOVO JE<br />

UDVOSTRUČEN<br />

SAMO SU BUGARSKA I SLOVAČKA<br />

USPJELE<br />

SMANJITI<br />

RAZINU JAVNOG<br />

DUGA<br />

OD 2000. GODINE NAOVAMO<br />

VANJSKI DUG SLOVENIJE<br />

PO GLAVI STANOVNIKA<br />

24 TISUĆE EURA<br />

Udio štednje u BDP-u:<br />

Hrvatska polako hvata korak<br />

sa regijom<br />

Još uvijek nismo previše odmakli od začelja<br />

(% UDIO U BDP-U)<br />

Q2 2011.<br />

BUGARSKA 22.5<br />

ČEŠKA 29.8<br />

ESTONIJA 27.6<br />

MAĐARSKA 27.4<br />

POLJSKA 19.2<br />

RUMUNJSKA 21.5<br />

SLOVENIJA 23.8<br />

SLOVAČKA 23.7<br />

HRVATSKA 21.7<br />

PROSINAC, 2011 FORBES 33

FORBES<br />

ZADUŽENOST<br />

početka novog tisućljeća pa sve do<br />

pred eskalaciju globalne krize u znatnoj<br />

mjeri bujalo upravo zahvaljujući<br />

upotrebi poluge. Praksa je, međutim,<br />

pokazala kako se poluga, uslijed izmijenjenih<br />

okolnosti na tržištu, ne može<br />

koristiti beskonačno dugo, što smo<br />

uostalom i sami imali prilike zaključiti<br />

u posljednjih nekoliko godina.<br />

Sve dok krah Lehman Brothersa<br />

nije tako grubo narušio idilu i bitno<br />

poremetio globalne tokove kapitala,<br />

gomilanje duga djelovalo je poput<br />

svojevrsnog čarobnog štapića, najkraćeg<br />

puta (ili još češće, prečaca)<br />

do željenog cilja. Od ambicioznih<br />

planova izgradnje infrastrukture, preko<br />

kojekakvih populističkih mjera s<br />

ciljem pridobivanja glasača, pa sve do<br />

rješenja stambenog pitanja, ili pak realizacije<br />

kojekakvih (osobnih) fetiša,<br />

od kvalitetnijih limenih ljubimaca do<br />

ekstravagantnih putovanja i provoda.<br />

Sve je to bilo moguće uz relativno<br />

jednostavnu proceduru, čak i u valuti<br />

po izboru. Dio građana odabrao je švicarski<br />

franak, a Vlada je iz istih motiva<br />

(nižih kamatnih stopa) pokušala<br />

s japanskim jenom, obilato koristeći<br />

visoke apetite investitora za rizikom.<br />

No, okolnosti su se iznenada promijenile,<br />

a subprime kriza se naposljetku<br />

pretvorila u globalnu recesiju<br />

koja je investitore, uz izraženu averziju<br />

prema riziku, učinila vrlo izbirljivima.<br />

Ono što je uslijedilo naziva se još i<br />

de-leveraging efekt, kojim su dužnici<br />

Razina vanjskog duga<br />

na kraju mandata<br />

Negativne konotacije uzlaznog trenda<br />

MATEŠA<br />

RAČAN<br />

SANADER<br />

KOSOR<br />

47,0<br />

65,7<br />

90,9<br />

101,3<br />

KRAHOM LEHMAN<br />

BROTHERSA POLUGA<br />

SE OD MULTIPLIKA-<br />

TORA RASTA PREKO<br />

NOĆI PRETVORILA U<br />

UTEG OKO VRATA<br />

postali vrlo ranjivi iz vrlo jednostavnog<br />

razloga - izvori financiranja više<br />

nisu bili toliko dostupni i pristupačni<br />

(jeftini). A kako se daljnji rast više nije<br />

Rast vanjskog duga:<br />

Sanader u vrhu<br />

Zasluge idu na adresu guvernera<br />

MATEŠA<br />

RAČAN<br />

SANADER<br />

KOSOR<br />

6,3<br />

6,1<br />

HRVATSKA<br />

75,3<br />

48,5<br />

95,4<br />

108,7<br />

1<strong>37</strong>,5<br />

NOVE ČLANICE EU<br />

218,0<br />

mogao zasnivati na zaduživanju, nije<br />

nikakvo čudo da se i hrvatsko gospodarstvo<br />

našlo u velikim problemima.<br />

Razmjere poluge koju je domaće<br />

gospodarstvo koristilo najjednostavnije<br />

je opisati kroz prizmu vanjskog<br />

duga koji je doslovno - eksplodirao.<br />

Uz Hrvatsku, u proteklih 15 godina<br />

samo se još Latvija (od deset novih<br />

članica EU) može pohvaliti neprekinutom<br />

serijom rasta vanjskog duga<br />

na godišnjoj razini. Od 1995. naovamo<br />

prosječan godišnji rast vanjskoga<br />

duga u latvijskom je slučaju iznosio<br />

10,4%, dok je prosjek za svih deset zemalja<br />

7,4%. Hrvatska se može “podi-<br />

HNB usporila rast<br />

vanjskog duga<br />

NAJBOLJE<br />

Hrvatska narodna banka je najprije uvela<br />

ograničenje na rast kredita banaka, da bi<br />

potom predstavila graničnu stopu pričuve<br />

na inozemna zaduženja banaka koja je<br />

imala za cilj upravo ograničavanje rasta<br />

vanjskog duga. Granična stopa pričuve<br />

je u 2006. godini dosegla vrtoglavih 55%<br />

(udio duga koji se nije mogao plasirati u<br />

kredite), a takva je taktika očito polučila<br />

željeni rezultat znatno usporivši tempo<br />

rasta vanjskoga duga, čime nas je zasigurno<br />

poštedjela i većih nevolja.<br />

Zlatko Mateša<br />

24,7 %<br />

UDIO JAVNOG DUGA<br />

U BDP-u NA KRAJU<br />

MANDATA<br />

Ivica Račan<br />

17,1 %<br />

PROSJEČNA STOPA<br />

ŠTEDNJE, ZNATNO<br />

BLIŽE<br />

NMS-PROSJEKU<br />

Ivo Sanader<br />

-6,9 %<br />

SMANJENJE UDJELA<br />

JAVNOG DUGA U<br />

BDP-u<br />

Jadranka<br />

Kosor<br />

22,9 %<br />

PROSJEČNA STOPA<br />

ŠTEDNJE KAO UDIO<br />

U BDP-u<br />

34<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011

Vanjski dug per capita<br />

Nakon 15 godina čak 11 puta veći<br />

Kako bi uopće izgledala statistika bez pozitivne uloge HNB-a?<br />

Udio ukupnih kredita u BDP-u<br />

Hrvatska opet u samome vrhu<br />

Nije ni čudo da je bankarstvo vrlo profitabilna djelatnost<br />

100,4<br />

čiti” neprikosnovenom ulogom lidera,<br />

s prosječnim godišnjom stopom rasta<br />

vanjskog duga od 12,6%. Na kraju to<br />

izgleda otprilike ovako: u 1996. godini<br />

vanjski je dug iznosio nešto manje od<br />

tisuću eura po stanovniku ili otprilike<br />

devet puta manje od bruto domaćeg<br />

proizvoda po glavi stanovnika. Na<br />

kraju 2010. godine vanjski je dug točno<br />

11 puta veći i iznosi 10,5 tisuća eura<br />

po glavi stanovnika, čime je nadmašio<br />

brojku iz kategorije BDP per capita.<br />

Veliki dio tog “posla” odradile su<br />

banke obilato koristeći novi egzistencijalni<br />

model prosječnog građanina<br />

Hrvatske - život na dug. Tko zna<br />

kako bi to završilo (svaka sličnost s<br />

Islandom nije nimalo slučajna) da se<br />

u priču nije aktivno uključio guverner<br />

Rohatinski koga u ovoj priči naprosto<br />

ne možemo izbjeći. Taktika ograničavanja<br />

kreditne aktivnosti banaka<br />

polučila je željeni rezultat, usporivši<br />

tempo rasta vanjskoga duga, poštedjevši<br />

nas i većih nevolja.<br />

Te činjenice svakako valja imati na<br />

umu kada ocjenjujemo dosadašnje<br />

vladajuće garniture, jer se velikim<br />

dijelom i zbog restriktivne monetarne<br />

politike rast vanjskog duga stabilizirao<br />

unutar jednoznamenkastih<br />

okvira. Dok je u 2003. hrvatski vanjski<br />

dug porastao za 22,3%, a prosječan<br />

rast u deset novih članica EU (NMS)<br />

iznosio 5,7%, već iduće godine odnos<br />

se drastično izmijenio. Od 2004. do<br />

kraja 2007. godine prosječna stopa rasta<br />

hrvatskog vanjskog duga svedena<br />

je na relativno skromnih 4,3%, dok je<br />

NMS-prosjek za promatrano razdoblje<br />

bio gotovo trostruko veći.<br />

Kao jedna od poluga rasta poslužio<br />

je i javni dug, koji se samo za vrijeme<br />

Račanova mandata popeo s početnih<br />

24,7% na 35,4% BDP-a. Doduše, valja<br />

AKTIVNA ULOGA<br />

HRVATSKE NARODNE<br />

BANKE ZAMJETNO JE<br />

SMANJILA STOPE RASTA<br />

VANJSKOG RUGA<br />

priznati kako je prostor za zaduživanje<br />

u vrijeme vlade Zlatka Mateše bio<br />

prilično skučen pa su i mogućnosti<br />

rasta javnog duga bile limitirane. Činjenica<br />

da je Ivo Sanader na odlasku<br />

ostavio nižu razinu javnog duga od<br />

one koju je zatekao ulaskom u Banske<br />

dvore možda pak djeluje pozitivno,<br />

no Sanader je pritom zapravo propustio<br />

iskoristiti priliku i uravnotežiti<br />

proračun u uvjetima visokih stopa<br />

gospodarskog rasta, u vrijeme kada se<br />

državni proračun odlično punio.<br />

Bilo kako bilo, nerezonskim trošenjem<br />

sredstava poreznih obveznika,<br />

ili u najboljem slučaju izostankom iole<br />

odgovornije fiskalne politike, i javni<br />

se dug obilato koristio kao poluga<br />

gospodarskog rasta.<br />

Još jedan od dokaza agresivnog<br />

zaduživanja (i primjene poluge) kao<br />

osnovnog modela rasta su ukupni<br />

krediti domaćim pravnim i fizičkim<br />

osobama, koji u proteklih desetak godina<br />

također bilježe kontinuirani rast.<br />

Na kraju 2010. godine, prema kriteriju<br />

udjela kredita u BDP-u, samo su tri<br />

zemlje bile lošije od Hrvatske - Latvi-<br />

PROSINAC, 2011 FORBES 35

FORBES<br />

ZADUŽENOST<br />

Pokušaj pritiska na bankare teško<br />

može uroditi plodom, jer je riječ o<br />

najznačajnijem izvoru financiranja<br />

novih zaduženja<br />

Udio štednje u BDP-u<br />

četiri vlade kasnije je<br />

skoro dvostruko veći<br />

Hrvatska bolja od NMS prosjeka<br />

MATEŠA<br />

12,1<br />

18,8<br />

RAČAN<br />

17,1<br />

19,3<br />

SANADER<br />

21,2<br />

21,2<br />

KOSOR<br />

22,9<br />

22,1<br />

HRVATSKA<br />

NOVE ČLANICE EU<br />

UDIO ŠTEDNJE U BDP-u<br />

JEDNA JE OD RIJETKIH<br />

SVIJETLIH TOČAKA U<br />

MORU STATISTIČKIH<br />

POKAZATELJA<br />

tan zaostatak za regijom u kategoriji<br />

štednje, pa je tako prosječan udio<br />

štednje u mandatu Jadranke Kosor<br />

dosegao 22,9% BDP-a, nadmašivši<br />

NMS-prosjek (22,1%). Ostali kriteriji<br />

ja sa 89,6%, Slovačka sa 95,7% i Estonija<br />

sa 100% udjela kredita u BDP-u.<br />

Za utjehu može poslužiti tek činjenica<br />

da skok sa 40% BDP-a iz 2000. na<br />

82,2% BDP-a na kraju 2010. godine, u<br />

usporedbi s nekoliko zemalja iz regije<br />

barem ne djeluje tako ekstremno. Ali<br />

jasno pokazuje neodrživost postojećeg<br />

modela, te smo polako postali<br />

svjesni kako status regionalnog lidera<br />

(u srednjoj i istočnoj Europi) kada su<br />

u pitanju krediti stanovništvu (blizu<br />

razine od 40% BDP-a), nije baš najbolji<br />

put do ekonomskog prosperiteta.<br />

U prilog nam ide tek činjenica da<br />

smo s vremenom nadoknadili zamjeneumoljivo<br />

upućuju na posve pogrešne<br />

temelje ekonomskog rasta.<br />

Zbog svega spomenutog, teško je<br />

govoriti o najboljim i najgorim premijerima,<br />

jer naprosto nitko od njih<br />

nije imao snage za značajniji zaokret i<br />

korjenite reforme kojima bi se udarili<br />

temelji dugoročno održivom rastu<br />

(guverner Rohatinski nije se borio za<br />

glasove birača). Umjesto toga, ekonomska<br />

aktivnost u zemlji svedena je<br />

na funkciju duga, bez kojeg očito nema<br />

ni gospodarskog rasta. A i taj je dug<br />

počesto korišten na pogrešan način,<br />

lišen osnovne ekonomske logike koja<br />

bi vodila računa o stopi povrata.<br />

NAJGORE<br />

Sve bliže granici iz<br />

Maastrichta<br />

Zlatko Mateša<br />

12,1 %<br />

PROSJEČAN UDIO<br />

ŠTEDNJE U BDP-u<br />

Ivica Račan<br />

43,4 %<br />

RAST UDJELA<br />

JAVNOG DUGA U<br />

BDP-u<br />

Ivo Sanader<br />

2X<br />

UVEĆAN VANJSKI<br />

DUG (KAO UDIO U<br />

BDP-u)<br />

Jadranka<br />

Kosor<br />

100 %<br />

RAZINA VANJSKOG<br />

DUGA PREMAŠILA<br />

GRANICU OD 100%<br />

Na krilima ekspanzivne fiskalne<br />

politike javni dug već godinama bilježi<br />

kontinuirani rast i opasno se približava<br />

razini od 60% BDP-a, ključnom<br />

kriteriju definiranom ugovorom iz<br />

Maastrichta. Sredinom ove godine<br />

javni je dug iznosio 43% BDP-a, no<br />

mahom tmurne prognoze govore kako<br />

do konvergencije s kritičnom točkom<br />

od 60% BDP-a vjerojatno neće proći<br />

još puno vremena.<br />

36<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011

FORBES<br />

JAVNE FINANCIJE<br />

FISKALNA EKSPANZIJA<br />

Monotonija fiskalne politike<br />

i nabujale subvencije<br />

Termin “odgovorna fiskalna politika Banskih dvora” je - oksimoron<br />

Već u prvoj godini svog<br />

mandata Ivo Sanader je<br />

odlučio uzvratiti uslugu<br />

biračima koji su ga<br />

doveli u Banske dvore:<br />

premda su ukupni rashodi proračuna<br />

u odnosu na 2003. godinu porasli za<br />

7,2%, sa subvencijama, barem onako<br />

kako ih klasificira Ministarstvo financija<br />

u svojoj statistici, priča je bila<br />

bitno drukčija.<br />

Ukupne su subvencije tijekom<br />

2004. godine uvećane za četvrtinu,<br />

a nisu zaboravljene ni subvencije za<br />

poljoprivredu koje su u godinu dana<br />

Proračunski deficit kao udio u BDP-u<br />

Sanader je imao sreće<br />

MATEŠA RAČAN SANADER KOSOR<br />

-3,4% -6,4% -3,1% -4,5%<br />

Subvencije – ukupne i u poljoprivredi<br />

Neproporcionalan rast<br />

Obje su kategorije rasle brže od ukupnih rashoda proračuna<br />

Rashodi za zaposlene unutar<br />

proračuna za razdoblje 2003. – 2011.<br />

Rast plaća za zaposlene u izbornoj godini<br />

PROSINAC, 2011 FORBES <strong>37</strong>

FORBES<br />

JAVNE FINANCIJE<br />

Spread stopa prinosa na hrvatske i<br />

njemačke obveznice<br />

Razbuktavanje dužničke krize spread se drastično povećao<br />

Spread stopa prinosa na hrvatske i<br />

poljske obveznice<br />

Investitori imaju više povjerenja u poljske državne obveznice<br />

uvećane za 11%. Od tada nadalje iznos<br />

ukupnih subvencije mijenjao se višemanje<br />

u skladu s potrošnjom državne<br />

birokracije, no poljoprivreda je čini<br />

se - ili barem konkretne brojke navode<br />

na takav zaključak - ostala područje<br />

od posebnog interesa. Jer 2006. je<br />

uslijedio još jedan veliki skok kojim su<br />

subvencije za poljoprivredu povećane<br />

za 22%, da bi u (izbornoj) 2007. godini<br />

izdašna pomoć države doživjela vrhunac<br />

povećanjem subvencija za čak<br />

četvrtinu.<br />

Ostavimo li po strani ironiju i cinizam,<br />

ili potom i maštu i različite<br />

SUBVENCIJE ZA<br />

POLJOPRIVREDU SU<br />

U SEDAM GODINA<br />

AKTUALNE VLASTI<br />

UDVOSTRUČENE<br />

(tendenciozne) pretpostavke (jer za<br />

to bi trebalo puno više prostora), možemo<br />

se usredotočiti na brojke iz kojih<br />

proizlazi nekoliko bitnih činjenica. Za<br />

početak, iznos potrošen na subvencije<br />

je, unatoč deklarativnoj privrženosti<br />

tržišnoj ekonomiji koju su nebrojeno<br />

puta iskazale svih dosadašnje garniture<br />

na vlasti, u razdoblju od 2003.<br />

do 2010. godine porastao za otprilike<br />

dvije trećine, dok su ukupni rashodi<br />

proračuna porasli za zamjetno manjih<br />

54%. Subvencije u poljoprivredi<br />

u istom su razdoblju rasle dvostruko<br />

bržim tempom (+113%), dosegnuvši na<br />

kraju 2010. godine 3,5 milijardi kuna,<br />

odnosno 54% ukupnih subvencija (s<br />

početnih 42%).<br />

Zbog čega su tako drastično rasle<br />

NAJBOLJE<br />

Više novca za rodilje i<br />

nezaposlene<br />

Zlatko Mateša<br />

3,4 %<br />

FISKALNI DEFICIT<br />

IDENTIČAN<br />

PROSJEKU 10 NOVIH<br />

ČLANICA EU<br />

Ivica Račan<br />

60 BPS<br />

PROSJEČAN SPREAD<br />

U ODNOSU NA<br />

POLJSKE DRŽAVNE<br />

OBVEZNICE<br />

Ivo Sanader<br />

19,3 %<br />

PROSJEČAN UDIO<br />

JAVNE POTROŠNJE<br />

U BDP-U SMANJEN<br />

ISPOD 20%<br />

Jadranka<br />

Kosor<br />

41,6 %<br />

UDIO FISKALNIH<br />

RASHODA U BDP-u<br />

(MANJE OD NMS<br />

PROSJEKA)<br />

Za razliku od subvencija, neke kategorije<br />

proračuna rasle su sporije od ukupnih<br />

rashoda. Poput, primjerice, stavke “skrb<br />

za branitelje”, koja je (spram 54% rasta<br />

ukupnih rashoda) porasla za 26,6%. No<br />

dvije su stavke u kategoriji “pomoći”<br />

uvelike nadmašile rast proračuna. Riječ<br />

je o porodiljnim naknadama i naknadama<br />

za nezaposlene, u čijem je slučaju<br />

ostvaren rast od 125%, odnosno, 96%.<br />

Ali sveukupno još uvijek manje od četiri<br />

milijarde kuna.<br />

38<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011

Divergencija stopa prinosa<br />

Kriza nameće nova pravila igre<br />

Od nekoć stabilne članice EMU, Irska je prošla gore od drugih<br />

Credit default swap (CDS)<br />

Sve dalje od Njemačke<br />

Nakon perioda konsolidacije, premija za rizik opet raste<br />

poljoprivredne subvencije u uvjetima<br />

pozitivnog trenda na svjetskim tržištima<br />

roba? Ne, nije riječ o nekakvom<br />

blagom rastu koji bi, eto, nekako neutralizirao<br />

utjecaj inflacije. Govorimo<br />

o supertrendu kojim su cijene brojnih<br />

roba (a cijene poljoprivrednih kultura<br />

nisu nikakva iznimka) doslovno eksplodirale,<br />

čak i većim intenzitetom<br />

od onoga evidentiranog u hrvatskom<br />

proračunu. Posve konkretno, cijene<br />

pšenice i kukuruza, dviju valjda najzastupljenijih<br />

kultura na obradivim<br />

površinama u Hrvatskoj, porasle su<br />

(na Chicago Mercantile Exchange) od<br />

kraja 2003. do kraja 2010. godine za<br />

111%, odnosno, 156%!?<br />

Fiskalna politika Banskih dvora<br />

sasvim je u skladu s opisanim paradoksom<br />

i s punim pravom se može<br />

označiti neodgovornom. Na to upućuju<br />

i procjene financijskih tržišta<br />

ukalkulirane u kretanje stope prinosa<br />

na državne obveznice. Nažalost (ili<br />

nasreću), Hrvatska naprosto nema<br />

odgovarajuću krivulju prinosa kojom<br />

bismo mogli nepristrano ocijeniti<br />

kvartet premijera koji se našao pod<br />

lupom u ovome broju. Budući da i<br />

mnoge susjedne država s onu stranu<br />

JOŠ OD PROSINCA<br />

PROŠLE GODINE<br />

HRVATSKA RISKIRA<br />

GUBITAK INVESTICI-<br />

JSKOG REJTINGA<br />

nekadašnje Željezne zavjese pate od<br />

sličnih dječjih bolesti (uobičajenih<br />

za pridošlice na tržište), objektivna<br />

i nepristrana usporedba pokazala se<br />

gotovo nemogućom. Nadalje, nezavidan<br />

vanjskopolitički položaj Hrvatske<br />

2,3 PUTA<br />

PROSJEČAN OMJER SPREADA HRVATSKIH<br />

NA NJEMAČKE I POLJSKE OBVEZNICE U<br />

MANDATU IVICE RAČANA<br />

SPREAD U ODNOSU NA NJEMAČKE<br />

OBVEZNICE IVO SANADER JE TIJEKOM<br />

SVOGA MANDATA UVEĆAO ZA GOTOVO<br />

4 PUTA<br />

tijekom devedesetih godina prošloga<br />

stoljeća praktički je onemogućio izdavanje<br />

obveznica s dužim rokovima<br />

dospijeća (denominirane k tome u<br />

eurima ili u kunama s valutnom klauzulom)<br />

koje bi se protegnule na sve<br />

četiri promatrane vlade. Zbog toga<br />

smo u konačnici iz utrke eliminirali<br />

Zlatku Matešu, fokusirajući se na<br />

izdanje denominirano u kunama uz<br />

valutnu klauzulu, plasirano u svibnju<br />

2002. godine s rokom dospijeća od<br />

deset godina. Uzgred, riječ je o pola<br />

milijarde eura s kojim će očito morati<br />

pozabaviti iduća vlada.<br />

Međutim, globalna gospodarska<br />

kriza dodatno je zakomplicirala<br />

stvari, učinivši pomalo deplasiranom<br />

klasičnu usporedbu s prinosima na<br />

njemačke državne obveznice koje<br />

su se u međuvremenu prometnule<br />

u jednu od rijetkih oaza sigurnosti,<br />

dok su se svi ostali našli pod velikim<br />

pritiskom investitora. Kad bismo se<br />

ograničili samo na taj kriterij, jasan<br />

pobjednik bila bi vlada Ivice Račana,<br />

za čijeg je upravljanja prosječan<br />

spread u odnosu na njemački Bund<br />

iznosio nešto više od 100 baznih<br />

bodova (bps). Tek neznatno više<br />

PROSINAC, 2011 FORBES 39

FORBES<br />

JAVNE FINANCIJE<br />

Udio javne potrošnje u<br />

BDP-u<br />

Mateša najgori ...<br />

Jadranka Kosor se vratila Račanu<br />

MATEŠA<br />

RAČAN<br />

SANADER<br />

KOSOR<br />

HRVATSKA<br />

18,9<br />

19,3<br />

19,3<br />

19,8<br />

20,4<br />

19,9<br />

20,5<br />

NOVE ČLANICE EU<br />

26,9<br />

iznosio je prosječan spread u vrijeme<br />

vlade Ive Sanadera, ali uz dvije bitne<br />

razlike. Naime, u prosincu 2004.<br />

godine hrvatski kreditni rejting je<br />

podignut sa BBB- na BBB (negativna<br />

je revizija uslijedila u prosincu prošle<br />

godine), što pozitivno utjecalo na<br />

izvedbu obveznica, čak toliko da je<br />

u 2006. prosječan spread smanjen<br />

na svega 75 baznih bodova (1% = 100<br />

bps). S druge strane, 2008. godina je<br />

donijela eskalaciju globalne krize koja<br />

je rezultirala obrnutim procesom,<br />

drastično povećavajući razmak u<br />

odnosu na njemačko izdanje.<br />

Udio fiskalnih prihoda u<br />

BDP-u<br />

... u obje kategorije<br />

Trend nas ipak približava prosjeku<br />

MATEŠA<br />

RAČAN<br />

SANADER<br />

KOSOR<br />

HRVATSKA<br />

<strong>37</strong>,9<br />

38,0<br />

38,5<br />

39,3<br />

39,0<br />

39,0<br />

38,6<br />

NOVE ČLANICE EU<br />

41,8<br />

Suočeni s prilično mizernim izborom,<br />

u obzir smo uzeli i spread u<br />

odnosu na (prema roku dospijeća)<br />

usporedive poljske obveznice, koje su<br />

nama ipak puno bliže od njemačkih.<br />

I u tom slučaju najsretnijim se čini<br />

razdoblje od 2000. do 2003. godine,<br />

dok se u vrijeme Jadranke Kosor taj<br />

spread doslovno udvostručio, dijelom<br />

očito i zbog činjenice da je Poljska na<br />

neki način bila pošteđena globalne<br />

recesije, bilježeći pozitivne stope<br />

gospodarskog rasta. Usporedimo li<br />

pak naše prinose s korespondirajućim<br />

poljsko-mađarskim miksom, konačan<br />

rezultat je posve obrnuti poredak -<br />

Jadranka Kosor je na vrhu, a Ivica<br />

Račan na začelju. Razlog je više nego<br />

jasan: Mađarska je na rubu bankrota<br />

i pod revizijom nakon koje bi mogla<br />

izgubiti status investicijskog kreditnog<br />

rejtinga (riječ je o scenariju kojeg<br />

bismo se i mi trebali pribojavati).<br />

Ni ostali indikatori ne daju jasnog<br />

pobjednika jer su se stvari u proteklih<br />

desetak godina, ponajprije zahvaljujući<br />

rasprostranjenoj krizi (iz koje Hrvatska<br />

još uvijek traži izlaz), drastično<br />

izmijenile i teško je ocjenjivati učinak<br />

pojedine Vlade u različitim okolnostima.<br />

Ostaje tek zabilježiti nekoliko bitnih<br />

činjenica, poput one kako je, izuzev<br />

Mateše, prethodno trojepremijera<br />

u proteklih desetak godina zadržalo<br />

udio javne potrošnje u BDP-u u skladu<br />

s prosjekom novih članica Europske<br />

unije. Kada je riječ o proračunskom<br />

deficitu (njegovom udjelu u BDP-u),<br />

u trošenju je najdalje otišao Račan, s<br />

gotovo dvostruko većim deficitom u<br />

odnosu na prosjek. Najmanji zaostatak<br />

bilježi Jadranka Kosor, ali je u njezinoj<br />

eri deficit zapravo povećan, ali zamjetno<br />

manjim intenzitetom no što je slučaj<br />

s većinom zemalja u susjedstvu.<br />

Vrlo slični odnosi prevladavaju i u<br />

posljednje dvije kategorije (fiskalni<br />

prihodi i rashodi), ostavljajući čitateljima<br />

da, ovisno o vlastitim prioritetima<br />

i kutu gledanja, sami procijene<br />

uspjeh dosadašnjih vladajućih garnitura.<br />

NAJGORE<br />

HBOR-u ostale samo<br />

mrvice<br />

Zlatko Mateša<br />

26,9 %<br />

IZNOSIO JE<br />

PROSJEČAN UDIO<br />

JAVNE POTROŠNJE U<br />

BDP-u<br />

Ivica Račan<br />

6,4 %<br />

PROSJEČAN<br />

PRORAČUNSKI<br />

DEFICIT DALEKO<br />

IZNAD NMS PROSJEKA<br />

Ivo Sanader<br />

100 BPS<br />

PROSJEČAN SPREAD<br />

U ODNOSU NA<br />

POLJSKE OBVEZNICE<br />

Jadranka<br />

Kosor<br />

BBB-<br />

NEGATIVNA REVIZIJA<br />

SPUSTILA KREDITNI<br />

REJTING NA KORAK<br />

DO JUNK STATUSA<br />

Proračunske subvencije Hrvatskoj banci<br />

za obnovu i razvoj (HBOR) od 2003.<br />

godine naovamo nisu se bitnije pomakle<br />

s početnih 240 milijuna kuna. Štoviše,<br />

upravo toliko iznosi osmogodišnji<br />

prosjek (na godišnjoj razini) iznosa<br />

kojim je Vlada subvencionirala instituciju<br />

zaduženu za kreditiranje malog i srednjeg<br />

poduzetništva, istog onog kojega<br />

su, ali samo na papiru i u odgovarajućim<br />

prigodama, puna usta državnih<br />

dužnosnika.<br />

40<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011

forbes<br />

METODOLOGIJA<br />

U moru brojki<br />

Kako uspoređivati ekonomsku<br />

uspješnost premijerskih mandata<br />

Objektivnost kao primarni kriterij analize<br />

Nepristrana analiza ekonomske<br />

uspješnosti tri<br />

hrvatska premijera i jedne<br />

premijerke nije laka zadaća,<br />

jer postoji nekoliko<br />

faktora koji analizu čine pristranom.<br />

Mandati premijera nisu bili jednake<br />

duljine. Zlatko Mateša je bio<br />

predsjednik Vlade od studenoga 1995.<br />

do siječnja 2000. Zatim je kormilo<br />

preuzeo Ivica Račan čija je koalicijska<br />

vlada ostala do siječnja 2004., nakon<br />

čega je nastupila Sanaderova era koja<br />

završava njegovom ostavkom u srpnju<br />

2009. Od tada pa do danas državom<br />

upravlja vlada na čelu s Jadrankom<br />

Kosor. Drugi problem je činjenica da<br />

su neki premijeri bili “sretniji” jer su<br />

državu vodili u doba uzlaznog globalnog<br />

ekonomskog ciklusa (Račan i<br />

Sanader), dok su se druge zadesili “pehovi”<br />

u vidu neposredne zaostavštine<br />

ratnih razaranja (Mateša) ili globalnog<br />

ekonomskog kolapsa (Kosor).<br />

Kako bismo izbjegli da pristranost<br />

u vidu različite duljine trajanja mandata<br />

utječe na objektivnost analize,<br />

izračunati su (gdje god je to bilo moguće)<br />

prosječni godišnji pokazatelji za<br />

razdoblje trajanja mandata (umjesto<br />

kumulativnih indikatora). Da bismo<br />

izbjegli pristranosti u pogledu različitih<br />

stanja globalnog poslovnog ciklusa,<br />

umjesto izravne usporedbe među<br />

premijerima korištena je komparacija<br />

ekonomskih pokazatelja s korespondirajućom<br />

statistikom 10 novih<br />

članica Europske unije (NMS). Riječ<br />

Ekonomske<br />

statistike iz doba<br />

vlada gregurića i<br />

valentića praktički<br />

ne postoje<br />

je o zemljama iz jugoistočne Europe iz<br />

dva kruga proširenja EU, ali bez Cipra<br />

i Malte. Dakle, ekonomske pokazatelje<br />

uspoređivali smo s istim takvim pokazateljima<br />

za prosjek zemalja u regiji,<br />

zbog čega bi najbolji premijer u svakoj<br />

od četiri ekonomske kategorije trebao<br />

biti onaj koji je ostvario najveći napredak<br />

(ili najmanji zaostatak) u odnosu<br />

na prosjek novih zemalja članica, a ne<br />

onaj koji je ostvario najbolje rezultate<br />

u usporedbi s ostalim premijerima.<br />

Prilikom računanja prosjeka za nove<br />

zemlje članice mogli smo birati između<br />

običnog i vaganog prosjeka, pri<br />

čemu bi se ponderi za vagani prosjek<br />

određivali na osnovi veličine ekonomija<br />

zemalja regije. Ali u tom bi slučaju<br />

u izračunu dominirala Poljska čiji<br />

udio u ukupnom BDP-u regije iznosi<br />

40 posto, pa je izabran obični prosjek<br />

u kojem više do izražaja dolaze manje<br />

ekonomije s kojima je primjerenije<br />

uspoređivati Hrvatsku.<br />

Uspješnost premijera mjerena je<br />

u četiri kategorije: Rast i standard,<br />

Konkurentnost, Zaduženost i Javne<br />

financije. Nedostaje nam jedna očita<br />

ekonomska kategorija - Makroekonomska<br />

stabilnost - koja nije uzeta u<br />

obzir jer je kretanje tečaja i cijena pod<br />

izravnom ingerencijom središnje banke<br />

koja je, barem načelno, odvojena od<br />

izvršne vlasti, Vlade i premijera.<br />

Analiza bi bila potpunija kada bismo<br />

uz Zlatka Matešu, Ivicu Račana,<br />

Ivu Sanadera i Jadranku Kosor mjerili<br />

i uspješnost Nikice Valentića i Franje<br />

Gregurića. Nažalost, u doba rata<br />

statistička osnovica u Hrvatskoj nije<br />

bila prioritet, zbog čega se ekonomske<br />

statistike uglavnom nisu vodile pa<br />

rezultati ostvareni u vrijeme Valentića<br />

i Gregurića nisu ni mjerljivi niti usporedivi.<br />

Ekonomski podaci uglavnom<br />

ne postoje niti za prvu godinu Matešina<br />

mandata, no kako je u analizi<br />

ekonomske uspješnosti naglasak na<br />

prosječnim godišnjim vrijednostima<br />

pokazatelja, jedna godina manje za<br />

analizu Matešina mandata ne bi trebala<br />

bitno promijeniti njegov ukupni<br />

rezultat. Mnogo je truda uloženo u<br />

postizanje usporedivosti, objektivnosti<br />

i konzistentnosti podataka, kako<br />

kroz vrijeme, tako i za različite zemlje.<br />

Gdje god je to bilo moguće, kao izvor<br />

podataka je korišten Eurostat. Tamo<br />

gdje to nije bilo moguće korišteni<br />

su statistički izvori Međunarodnog<br />

monetarnog fonda, Svjetske banke,<br />

Europske središnje banke, kao i domaći<br />

izvori podataka (HNB, DZS i Ministarstvo<br />

financija).<br />

PROSINAC, 2011 forbes 41

Salamon Berkowitz vješto<br />

izbjegava pitanja. Kaže kako se<br />

hrvatskoj javnosti ne namjerava<br />

prodavati riječima nego djelima<br />

42<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011

FORBES<br />

LJUDI I KOMPANIJE<br />

KOŠER PIPI<br />

Trobojna računica<br />

Salamona<br />

Berkowitza<br />

Vlasnik Traubija glasno će reći da želi postati<br />

vlasnik duga od 100 milijuna kuna zato što<br />

mu je Dalmacijavino izazov. Tiho će spomenuti<br />

da potpredsjednik Vlade Domagoj Milošević ima<br />

veliku sposobnost uvjeravanja<br />

PIše: BORIS VLAšIĆ • FOTOGRAFIJE: NEJA MARKIČEVIĆ/CROPIX<br />

Djeluje kao lik iz filma.<br />

Nizak, širok, stamen, lica<br />

okruženog sijedom bradom,<br />

s crnom kapicom na<br />

glavi, u crnom odijelu koje guši svaku<br />

osobnost, ambiciozni njujorški Židov<br />

pojavio se u trajektnoj luci. Tražio je<br />

svoju tvornicu, tražio je gomilu dugova<br />

i pet stotina gladnih radnika koji ne<br />

vjeruju nikome, a žele svakoga.<br />

Žele nekoga tko je u stanju kupiti<br />

njihove dugove i dati im posao. Salamon<br />

Berkowitz je možda taj čovjek.<br />

Ima ideju o Dalmacijavinu - jer to je<br />

tvornica s pet stotina radnika i ogromnim<br />

dugovima - kao tvornici u kojoj<br />

može proizvoditi pića za svjetska tržišta.<br />

Rabin iz New Yorka ima iskustva<br />

u proizvodnji pića, vlasnik je Traubisode,<br />

proizvodi je u tri države u Europi<br />

i dobro mu ide. Sada je poželio, iako<br />

je to vjerojatno pogrešan izraz jer u<br />

biznisu ne postoji nešto kao želja što<br />

bi navelo čovjeka da ulaže u propale<br />

tvornice, kupiti Dalmacijavino. U toj<br />

tvornici vidi priliku kakvu nije vidio<br />

nitko drugi. Sami radnici su pokušali<br />

skupiti novac da kupe vlasništvo nad<br />

kompanijom, da je postave na noge<br />

i time sebi daju posao i redovnu plaću,<br />

ali nisu uspjeli, a nitko drugi od<br />

PROSINAC, 2011 FORBES 43

FORBES<br />

SALAMON BERKOWITZ<br />

Zašto kupiti<br />

Dalmacijavino,<br />

tvrtku koja ne<br />

proizvodi, a usto<br />

još i grca u dugovima?<br />

Je li to posao, a kamoli<br />

dobar posao?<br />

investitora nije otišao toliko daleko<br />

kako Berkowitz. On kaže da u svemu<br />

postoji i emotivni naboj, da se osjeća<br />

povezanim s Hrvatskom.<br />

“Čovjek ne može biti sretan ako su<br />

ljudi oko njega nesretni”, rekao je u<br />

jednom trenutku Salamon Berkowitz,<br />

investitor koji kupuje Dalmacijavino<br />

Split i obvezao se vratiti sve dugove te<br />

tvrtke. Ne namjerava otpuštati nego<br />

drukčije organizirati radnike, učiniti<br />

da svaki od njih zna točno koliko vrijedi<br />

i osjeća opravdanje za svoju plaću.<br />

Berkowitz ne poznaje Hrvatsku. Voli<br />

je. Djeluje mu privlačno, ljudi su mu<br />

dragi, zanimljivi. U Hrvatsku je počeo<br />

dolaziti tek ove godine. Sviđa mu se,<br />

ali to nije bilo presudno za odluku.<br />

Za ponudu Vladi da otkupi firmu s<br />

500 zaposlenih i oko 100 milijuna<br />

kuna dugova dosta je bitno bilo to što<br />

je upoznao ljude, zaposlenike tvrtke<br />

koju preuzima. Spomenutih 100 milijuna<br />

kuna samo je deseti dio dugova<br />

Dalmacijavina, ali po svemu sudeći<br />

preostali dio duga novi vlasnik neće<br />

preuzeti, jer se država kao najveći vjerovnik<br />

odrekla svojih potraživanja.<br />

“Ljudi koji žele otkupiti svoju<br />

firmu, pa čak i kad je u ovako velikim<br />

dugovima i nezavidnoj situaciji,<br />

nisu samo obični radnici koji odlaze<br />

negdje odraditi svoje radno vrijeme,<br />

nego i ljudi koji pokazuju koliko vjeruju<br />

u svoju firmu i sebe. Takve ljude<br />

treba cijeniti i imati, na njih i njihovu<br />

pomoć računam kada krenemo u proizvodnju”,<br />

govori biznismen iz New<br />

Yorka dok sjedimo u Esplanadi. On,<br />

po svemu sudeći, spada među ljude<br />

koji barove i hotele smatraju ugodnim<br />

mjestom, vjerojatno naviknut na česta<br />

putovanja i stalne promjene okoline.<br />

Berkowitz je dobar biznismen.<br />

Inače se ne bi u svojim godinama, a<br />

prošao je 60, upuštao u biznis kao što<br />

je kupnja Dalmacijavina, tvornice<br />

koja ne proizvodi ništa. Realno, i ne<br />

proizvodi, osim minusa od milijun<br />

eura mjesečno, kako je spomenuo<br />

na novinskoj konferenciji na kojoj<br />

se predstavio novinarima, javnosti.<br />

Upoznavajući se s Hrvatskom, a riječ<br />

je o čovjeku koji je brzo u stanju procijeniti<br />

situaciju, Berkowitz je među<br />

ostalim uočio i hrvatske cijene. “Pozdravljam<br />

i divim se svakoj hrvatskoj<br />

ženi”, rekao je. “Nevjerojatno je kako<br />

uspijevaju sastaviti kućni budžet i<br />

preživjeti mjesec s tim cijenama na tržištu!<br />

One su po mnogo čemu više od<br />

cijena u New Yorku, pa čak i od cijena<br />

u Londonu i drugim, stvarno skupim<br />

gradovima.”<br />

Berkowitz zna Hrvatsku kroz povijest<br />

svoje kompanije. Vlasnik je Traubija,<br />

kompanije koja proizvodi Traubisodu,<br />

tzv. soft drink, i na hrvatskom<br />

je tržištu više od dvadeset godina.<br />

“Nije vino, nije voda, to je traubisoda”,<br />

slogan je kojim Berkowitz često<br />

provjerava koliko je to piće prisutno<br />

u svijesti svojih sugovornika. Kaže da<br />

su reakcije nevjerojatne, svi pamte taj<br />

slogan i on vjeruje da će i s tim pićem<br />

44<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011

data sklopila ugovor, što nije mogla a<br />

da ne provjeri financijsku težinu i potencijal<br />

ulagača. Berkowitz naime, ne<br />

želi puno govoriti o sebi. Vješto izbjegava<br />

odgovore, ispriča neke druge<br />

priče, a ističe kako se nema namjeru<br />

prodavati hrvatskoj javnosti riječima<br />

nego djelima. Htio bi i ovdje biti dio<br />

društva, sudjelovati u radu židovske<br />

zajednice, biti aktivan i u tom, neposlovnom<br />

dijelu.<br />

Berkowitz je rođen u području<br />

Transilvanije, u Rumunjskoj, nakon<br />

Drugog svjetskog rata, u obitelji koju<br />

je njegov otac morao ponovno zasno-<br />

uspjeti u daljnjem širenju biznisa.<br />

Uostalom, kada je nakon deset godina<br />

gubitaka na tržištu kupio tvornicu u<br />

Mađarskoj, Traubisoda se oporavila<br />

i proširila na tržištu pa po tome Berkowitz<br />

ne testira svoje sposobnosti<br />

niti se upušta u nešto što mu je potpuno<br />

nepoznato. Govoreći o Hrvatskoj,<br />

već je pokazao kako ima ideju sokove<br />

prodavati židovskoj zajednici pa je<br />

za Pipi rekao da je pravo košer piće<br />

za kojim bi, pod promijenjenim imenom,<br />

poludio cijeli New York. Razviti<br />

proizvodnju sokova u Dalmacijavinu<br />

za Berkowitza je vrlo izvediva opcija<br />

o kojoj nije htio previše govoriti, prije<br />

no što riješi bitne formalnosti i postane<br />

vlasnik dugova Dalmacijavina.<br />

Dalmacijavino mu, tvrdi, nije bio<br />

samo posao, dobra prilika. Uostalom,<br />

spomene iznos dugova, činjenicu<br />

da je bespogovorno prihvatio sve<br />

Vladine zahtjeve iz natječaja, a to<br />

je, u bitnome, preuzimanje dugova i<br />

zadržavanje radnika, i onda naizgled<br />

retorički upita: Tko bi to uzeo? Je li to<br />

posao, a kamoli dobar posao? Što je to<br />

što se ustvari prodavalo kada iza imena,<br />

tvornice koja ne proizvodi a zadužuje<br />

se, postoji još samo 500 radnika<br />

koje menadžment ne može platiti, a<br />

ni otpustiti?<br />

Teško mu je ponuditi odgovor i teško<br />

je proniknuti u to što mu je Domagoj<br />

Milošević, potpredsjednik Vlade<br />

zadužen za investicije rekao kada su<br />

razgovarali o kupnji, no Berkowitz je<br />

na kraju odlučio kupiti tvornicu. Tiho<br />

će spomenuti kako je to napravio baš<br />

zbog Miloševića, odnosno njegove<br />

sposobnosti uvjeravanja. Puno glasnije,<br />

reći će da mu je Dalmacijavino<br />

izazov, ali i da se sam na svoj račun zna<br />

našaliti kako je lud. Pa i u poslovnim<br />

odlukama. “Ja to mogu reći”, govori<br />

smijući se i dodaje: “A možda i jesam!”<br />

No, u svakom je slučaju rekao da<br />

mora biti hrabar kada se upušta u nešto<br />

toliko upitno kao što je posao oko<br />

Dalmacijavina. Na hrvatskom mu je<br />

tržištu najveća preporuka Vlada koja<br />

je u posljednjim tjednima svog manvati<br />

jer mu je u ratu ubijena žena. O<br />

ratu Berkowitz ne voli puno govoriti,<br />

kaže tek kako je njegov otac jedva<br />

proživio pet godina rata kao član neke<br />

radne mađarske jedinice. Odrastao je<br />

u Brooklynu gdje je obitelj preselila<br />

i tu je pohađao školu s tek pedesetak<br />

židovske djece. Danas ih ima, kaže,<br />

oko trideset tisuća u toj školi. Iako<br />

izbjegava govoriti o svom židovskom<br />

porijeklu, ni slučajno ga se ne srami.<br />

Reći će tek da, iako zna svirati glasovir<br />

ali radije pjeva u zboru, vrlo jasno<br />

svjedoči o svom porijeklu. Odjeven u<br />

crno odijelo s kopčanjem na “krivu”<br />

stranu, tradicionalnom kapom na glavi,<br />

bradom i zulufima karakterističnim<br />

za ortodoksne Židove, Berkowitz<br />

kaže da se bavi proučavanjem Talmuda<br />

i da to učenje slijedi u životu, iako<br />

je završio i pravo. “Rat je bio grozan,<br />

prepun nevjerojatnih događaja i sudbina”,<br />

kaže Berkowitz i dodaje da baš<br />

zato ne želi mnogo govoriti o sudbini<br />

svoje obitelji.<br />

“Otac nikada nije htio govoriti o<br />

siromaštvu i stradanju. Trudio se da<br />

nam usadi osjećaj vrijednosti. Kada<br />

smo odselili u Ameriku bili smo bez<br />

novaca, roditelji nisu ništa imali. Ali<br />

tako je bilo u cijeloj zajednici koja<br />

je odselila u Ameriku. Danas ta ista<br />

zajednica koja je počela u New Yorku<br />

stvara pet posto BDP-a Amerike”,<br />

kaže Berkowitz govoreći o oko milijun<br />

Židova u New Yorku. “To su ljudi<br />

koji stvaraju ogromne količine novca.<br />

Jedan moj prijatelj, vrijedan milijune<br />

dolara, svaki se dan vozi podzemnom<br />

željeznicom kada ide na svoj posao, u<br />

Berkowitz nije šef nego vlasnik i zato<br />

može reći da nikada nikome neće dati<br />

otkaz u Dalmacijavinu. No dovrši li se<br />

posao s Vladom, u sljedećih godinu dana<br />

nitko od radnika neće dobiti otkaz<br />

ured”, priča Berkowitz tumačeći kako<br />

je riječ o jednostavnosti ljudi, a ne o<br />

škrtosti. “Asidi u Brooklynu govore<br />

jidiš koji se ne govori nigdje drugdje,<br />

sačuvan je u toj zajednici”, tumači<br />

ističući kako Židovi jako drže do svoje<br />

tradicije i istodobno “pomažu izgraditi<br />

moderan svijet”. Naravno, neki su<br />

se uspeli na sam vrh poslovnog svijeta,<br />

a Berkowitz bi se mogao pokazati i<br />

kao dobar odabir hrvatske Vlade.<br />

Za Vladine predstavnike ima samo<br />

komplimente, ističući kako je riječ o<br />

ljudima koji su spremni donijeti odluke<br />

i kvalitetne procjene. Milošević<br />

ga je impresionirao neposrednošću i<br />

spremnošću da bude uvijek dostupan<br />

kada je potrebno komunicirati, pojasniti,<br />

pomoći u situaciji kada dođe do<br />

šuma među pregovaračima. Njegov<br />

je stav da Vlada treba postojati kako<br />

bi pomagala razvoju biznisa, svakog<br />

poduzetničkog poteza i stvarala<br />

okruženje u kojemu biznisi mogu<br />

uspijevati. “Poštivao sam sve uvjete<br />

PROSINAC, 2011 forbes 45

FORBES<br />

SALAMON BERKOWITZ<br />

natječaja, pristao sam na sve što je<br />

Vlada tražila, ali ne mogu govoriti o<br />

samom natječaju i sadržaju ugovora”,<br />

rekao je kada je objavio javnosti<br />

da je postigao dogovor s Vladom o<br />

kupnji Dalmacijavina, obrazlažući to<br />

obavezom čuvanja tajnosti, a taj dio<br />

ugovora ne želi prekršiti. Mediji su<br />

ga uspjeli isprovocirati na novinskoj<br />

konferenciji stalnim propitivanjem je<br />

li Dalmacijavino dobio bez kune, na<br />

što je on replicirao kako namjerava<br />

preuzeti sve dugove tvornice koja<br />

INVESTITORI U<br />

HRVATSKU?<br />

“NE, NEMA IH. SVI SU<br />

DOŠLI IZVUĆI NOVAC.<br />

MI ŽELIMO BITI DIO<br />

ZAJEDNICE.”<br />

mjesečno proizvodi po milijun eura<br />

gubitaka i kako se to nikako ne može<br />

nazvati kupnjom za “nula kuna”.<br />

“Možda je to ono što vučemo iz naše<br />

prošlosti, backgrounda, da nikada<br />

ne odustajemo, da se ne predajemo i<br />

da smo spremni krenuti ispočetka i<br />

kada se to svima drugima čini nemogućim.<br />

Ljudi vrlo brzo zaborave ono<br />

što vide, da odijelo i košulje kopčam s<br />

desne na lijevu stranu, a to je zato što<br />

se posvete onome o čemu razgovaramo.<br />

No ta odjeća, to je ono što mene<br />

podsjeća da sam samo čovjek,<br />

ljudsko biće i da takav moram uvijek<br />

ostati. Mi smo tek mala bića,<br />

bez obzira na koju stranu kopčali naše<br />

košulje. Zbog toga moramo biti spremni<br />

naučiti kako opstati, kako da ne<br />

budemo isprani u modernom svijetu,<br />

u velikoj, modernoj perilici za rublje”.<br />

Taj stav povezuje s Hrvatskom. Brine<br />

se, kao da ga se to uistinu tiče, da ćemo<br />

se izgubiti, “biti isprani” ulaskom<br />

u EU ne budemo li dovoljno oprezni<br />

kako sačuvati identitet. Govoreći o<br />

“Ne bih mogao biti operativni<br />

menadžer. Niti bih mogao niti<br />

znao s ljudima.”<br />

46<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011

vjeri u budućnost Dalmacijavina govorio<br />

je “mi”, a onda to pojasnio načinom<br />

razmišljanja Židova: mi je bitniji<br />

pojam nego ja. “Čovjek nije otok i ne<br />

može funkcionirati sam. Uvijek su tu i<br />

drugi, i zato postoji to mi. Bez drugih<br />

nitko ne postoji, kao što bez drugih<br />

ne postoji ni znanje ni uspjeh”, unosi<br />

filozofiju svog života u biznis Berkowitz.<br />

Berkowitz nije šef. On to ne želi ni<br />

biti. On je vlasnik. On postavlja šefove<br />

i zato može reći da nikada nikome<br />

neće dati otkaz u Dalmacijavinu. Sigurno<br />

je i da u sljedećih godinu dana,<br />

dovrši li se posao s Vladom, nitko od<br />

radnika neće dobiti otkaz.<br />

Berkowitz ima ideje kako zadržati<br />

sve radnike, ali ipak o poslovanju tvrtke<br />

ovisi hoće li se planovi ispunjavati<br />

u željenoj mjeri koja bi značila posao<br />

za sve. Ostali će, treba se nadati, otići<br />

u sklopu kompanijske matematike,<br />

omjera uloženog i dobivenog, pri<br />

čemu je poštivanje obaveza prema<br />

radnicima koji su proveli godine u tim<br />

tvrtkama minimum koji se s pravom<br />

očekuje. No, Berkowitz namjerava<br />

proširiti proizvodnju i, pojednostavljeno,<br />

svakog radnika učiniti svjesnim<br />

količine novca koju uspije stvoriti u<br />

proizvodnom procesu i koju zaradi.<br />

“Ne, ne bih bio dobar operativni<br />

menadžer. Ne bih mogao ni znao s<br />

ljudima. To je nalik onome što mislim<br />

kada kažem da bih rado skladao<br />

muziku, ali mi treba netko tko bi<br />

pisao note i izvodio glazbu”, smije se<br />

i dodaje kako mu je drago što ima hrvatski<br />

OIB i porezni karton. Naravno,<br />

odluke vezane uz budućnost zaposlenika<br />

donosit će netko drugi, vjerojatno<br />

menadžeri koje će tek okupiti u<br />

tim koji će voditi Dalmacijavino. Kaže<br />

da će sve bitne operativne odluke donositi<br />

hrvatski menadžeri.<br />

Berkowitz se smije kada se govori o<br />

investitorima u Hrvatsku. “Ne, nema<br />

ih. Nitko nije došao toliko blizu kao što<br />

“MI SMO TEK MALA<br />

BIĆA BEZ OBZIRA NA<br />

KOJU STRANU KOPČALI<br />

KOŠULJE. MORAMO BITI<br />

SPREMNI NAUČITI<br />

KAKO OPSTATI.”<br />

smo mi u slučaju Dalmacijavino. Svi<br />

su došli izvući novac, ali mi nemamo<br />

tu namjeru. Mi želimo biti i dio zajednice,<br />

pomoći izgraditi bolje društvo,<br />

povezati se sa školama, sveučilištem,<br />

komunicirati sa zajednicom”, govori<br />

o svojim ambicioznim planovima<br />

Berkowitz. Procjene su da bi u prvo<br />

vrijeme morao investirati između pet<br />

i 10 milijuna eura kao dokapitalizaciju<br />

u Dalmacijavino, a Berkowitz uz to<br />

namjerava postati dio zajednice. To<br />

će biti skup pothvat, osobito jer treba<br />

obnoviti proizvodnju, razviti nove<br />

proizvode i s time se probiti na tržište,<br />

a svakim danom Dalmacijavino ima<br />

nove troškove koje Berkowitz procjenjuje<br />

na 12 milijuna eura godišnje.<br />

Svoju američku adresu Berkowitz<br />

neće zamijeniti za splitsku iako je<br />

oduševljen obalom, Splitom i Šibenikom<br />

gdje se, naravno, povezao sa<br />

židovskim obiteljima, posjetio ih i<br />

uspostavio kontakte s njima.<br />

“U marketingu postoje tri boje: crvena,<br />

zelena i plava”, kaže Berkowitz.<br />

“Crvena je tu radi atrakcije, privlačenja<br />

kupaca, zelena je boja kojom<br />

se ističe cijena, a plava je vrijednost.<br />

Nadam se da ćemo s Dalmacijavinom<br />

i njenim proizvodima moći prikazati<br />

sve tri odjednom”, rekao je. On je u<br />

slučaju Dalmacijavina prošao preko<br />

crvene i zelene. Plava, vrijednost, je<br />

ono zbog čega se upustio u kupovinu<br />

u zemlji koja juri u još dublju krizu.<br />

Pritom mu ne treba vjerovati da to čini<br />

zbog vlastite ludosti, bolje je računati<br />

na to da je pronašao vrijednost i da zna<br />

kako će je iskoristiti. Ne samo za sebe,<br />

nego i za cijelu kompaniju koju danas<br />

predstavlja pet stotina zaposlenih. Isti<br />

oni koji ga nedavno nisu htjeli pustiti u<br />

kompaniju, ne vjerujući da je dovoljno<br />

kvalitetan kupac Vladine ponude a da<br />

bi bio i kvalitetan vlasnik.<br />

Dobri rezultati unatoč nepovoljnoj situaciji na tržištu<br />

Unatoč nepovoljnim kretanjima na<br />

tržištu osiguranja, Croatia osiguranje<br />

i u kriznom vrmenenu ostvaruje<br />

izvrsne rezultate. Krajem rujna<br />

2011. bruto dobit Croatia osiguranja<br />

iznosila je 67,7 milijuna kuna<br />

i veća je za 40,4 posto u odnosu<br />

na isto razdoblje lani. Udio na<br />

hrvatskom tržištu iznosio je 33,7<br />

posto sa društvom kćeri Croatia<br />

zdravstvenim osiguranjem.<br />

Oporavak životnih osiguranja<br />

govori o naznakama izlaska iz recesije.<br />

Iako ukupno tržište bilježi i<br />

dalje blagi pad u premijama životnih<br />

osiguranja, Croatia osiguranje<br />

raste za 0,8 posto prema podacima<br />

od kraja listopada 2011. Broj<br />

zaključenih polica povećan je za<br />

17 posto. Premija novih proizvoda<br />

klasičnog osiguranja porasla je 11,7<br />

posto, a štednog osiguranja djece<br />

za 18,3 posto. Najveći rast bilježi<br />

rentno osiguranje od čak 284,6<br />

posto. To govori da su građani u<br />

2011. godini i to usprkos krizi postali<br />

svjesni potrebe da štednjom<br />

osiguraju mirniju i sigurniju starost.<br />

PROSINAC, 2011 FORBES 47

FORBES<br />

LJUDI I KOMPANIJE – ACG LUKAPS<br />

ACG Lukaps želi napredovati<br />

s četvrtog mjesta i postati<br />

drugi najveći proizvođač<br />

čvrstih želatinskih kapsula u<br />

Europi. Budućnost je svijetla,<br />

kaže S. R. Shivshankar<br />

48<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011

Kapsule razvoja<br />

Četiri godine nakon preuzimanja, znatnih ulaganja u tehnologiju i edukaciju,<br />

smanjenja troškova i povećanja produktivnosti, ACG Lukaps danas posluje<br />

s dobiti. O integraciji ludbreškog Lukapsa u ACG i prvoj indijskoj investiciji u<br />

Hrvatsku, za <strong>Forbes</strong> govori direktor ACG Lukapsa S. R. Shivshankar<br />

PIše: ANA CVeTKOVIĆ • FOTOGRAFIJE: BORIS KOVAČEV/CROPIX<br />

Gledamo pozitivno na<br />

budućnost.” Bila je ovo<br />

ne samo jedna od prvih<br />

rečenica, već i put prema<br />

kojem nas je tijekom<br />

razgovora usmjeravao Sreekantarao<br />

Ramarao Shivshankar, direktor<br />

ludbreške tvrtke ACG Lukaps, članice<br />

indijske grupe ACG Worldwide,<br />

najvećeg azijskog i drugog najvećeg<br />

svjetskog proizvođača praznih kapsula<br />

za farmaceutsku industriju.<br />

ACG Worldwide u Hrvatsku je<br />

stigao 2007. godine, preuzevši od<br />

ludbreškog Farmala tvrtku Lukaps za<br />

proizvodnju tvrdih želatinskih kapsula.<br />

Bila je to prva indijska investicija<br />

u Hrvatsku, a kako navodi direktor<br />

današnjeg ACG Lukapsa S. R. Shivshankar,<br />

i prva ACG-ova investicija u<br />

proizvodnju izvan Indije.<br />

Farmalov Lukaps je prije preuzimanja<br />

bilježio gubitke i s postojećom<br />

se tehnologijom nije mogao boriti na<br />

europskom tržištu gdje ionako uglavnom<br />

igraju globalni igrači, dok je<br />

ACG u Europi već tražio metu putem<br />

koje će si osigurati izlaz na tržište Europe<br />

i Rusije. Tražio ju je izvan EU,<br />

jer bi trošlovi gradnje tvornice u Uniji<br />

bili previsoki. Priliku su pronašli u<br />

Hrvatskoj. Preuzevši Lukaps za iznos<br />

o kojem ne žele govoriti, ACG je preuzeo<br />

i četiri milijuna eura tvrtkinog<br />

duga i tvrtku koja je, kao što se sliko-<br />

vito izrazio S. R. Shivshankar, krvarila.<br />

“Prve dvije godine bile su teške,<br />

tvrtka je bila u gubicima, tehnologija<br />

zastarjela. Morali smo smanjiti troškove,<br />

povećati produktivnost i uložiti<br />

mnogo novca.”<br />

Štošta je još mučilo indijski ACG<br />

pri ulasku u Hrvatsku. Iako je poznato<br />

da su pri dolasku u Hrvatsku imali i<br />

velikih problema s dobivanjem raznih<br />

“ACG LUKAPSOM,<br />

IZUZEV MENE,<br />

UPRAVLJA ISKLJUČIVO<br />

HRVATSKI TIM<br />

MENADŽERA, A TAKO<br />

ĆE I OSTATI.”<br />

dozvola i viza, iznenadivši se razinom<br />

birokratiziranosti Hrvatske čak u usporedbi<br />

s velikim indijskim birokratskim<br />

aparatom, Shivshankar o tome<br />

nije želio govoriti. To je sve prošlost,<br />

sada smo zadovoljni i sve je u redu,<br />

diplomatski je rekao, nadovezavši se<br />

na Ajita Singha, predsjednika Uprave<br />

ACG Worldwidea koji je prilikom<br />

nedavnog foruma Invest in Croatia na<br />

poziv ministra za investicije Domagoja<br />

Miloševića posjetio Hrvatsku.<br />

Shivshankar je u Hrvatskoj dvije<br />

i pol godine. Stigao je nakon američkog<br />

prethodnika, kako bi proveo<br />

tvrtku kroz proces promjene. To je<br />

bio jedan od najvećih izazova, rekao<br />

je Shivshankar, jer uskladiti kulture<br />

nije lak niti kratak proces. “Trebalo<br />

je duže nego što smo očekivali da domaće<br />

ljude integriramo, da se sažive<br />

s načinom poslovanja ACG Grupe.”<br />

Iza kulisa razgovora doznajemo da<br />

je i Hrvatima trebalo dosta da se<br />

priviknu na činjenicu kako radišne<br />

Indijce ne zadovoljava puko “odrađivanje”<br />

posla.<br />

Da bi lakše prebrodili razlike, menadžment<br />

je educirao zaposlenike<br />

lokalno, ali ih i slao na edukaciju u<br />

indijsku tvrtku maticu. “Određeni<br />

broj hrvatskih zaposlenika u Indiji<br />

je prošao trotjedno školovanje, u<br />

sklopu kojeg su u ACG Worldwideu<br />

radili na istim radnim mjestima kao<br />

u Hrvatskoj. Ljudi su tamo prošli sve<br />

aspekte proizvodnog procesa, što im<br />

je zaista pomoglo da nauče upravljati<br />

procesima”. Iako je trajala dulje nego<br />

što su Indijci, a zasigurno i Ludbrežani<br />

očekivali, integracija je, govori<br />

Shivshankar, ipak bila uspješna. “Sada<br />

funkcioniramo odlično i zadovoljni<br />

smo ovdašnjim ljudima, koje ćemo<br />

i dalje slati na edukaciju u Indiju.<br />

Drago mi je što mogu reći i da ACG<br />

Lukapsom, izuzev mene, upravlja<br />

PROSINAC, 2011 FORBES 49

FORBES<br />

LJUDI I KOMPANIJE – ACG LUKAPS<br />

U brojkama<br />

Europsko tržište čvrstih<br />

želatinskih kapsula<br />

UKUPNA PROIZVODNJA:<br />

OKO<br />

100 MLRD. KAPSULA<br />

TRŽIŠNI UDJELI:<br />

1. CAPSUGEL 70-80%<br />

2. QUALICAPS oko 10%<br />

3. ACG GROUP oko 10%<br />

Osim S.R. Shivshankara, svi članovi Lukapsova menadžmenta su Ludbrežani<br />

isključivo hrvatski tim menadžera,<br />

a tako će i ostati čak i ako ja odem na<br />

druge pozicije.”<br />

Četiri godine nakon preuzimanja,<br />

znatnih ulaganja u tehnologiju i edukaciju<br />

zaposlenika, smanjenja troškova<br />

i povećanja produktivnosti, ACG<br />

Lukaps danas, naglašava S. R. Shivshankar,<br />

posluje s dobiti. ACG je od<br />

dolaska na hrvatsko tržište u Lukaps<br />

uložio ukupno oko 10 milijuna dolara,<br />

a od 2,5 milijarde kapsula godišnje,<br />

koliko je proizvodila bivša tvrtka,<br />

proizvodnja ACG Lukapsa danas se<br />

popela na oko 4,4 milijarde kapsula<br />

godišnje. Čak 95 posto proizvodnje<br />

izvozi se u zemlje Europe i Rusiju.<br />

I planovi za budućnost tvrtke su<br />

ambiciozni: “Cilj nam je uz daljnja,<br />

Prema svjetskih Top 5<br />

Iako je industrija lijekova Indije nekad<br />

bila na lošem glasu zbog proizvodnje<br />

kopija lijekova sa Zapada, nakon<br />

regulacije tržišta, dolaska multinacionalnih<br />

farmaceuta na tržište bilo putem<br />

akvizicija ili suradnje s tamošnjim<br />

tvrtkama te stečenoga iskustva, indijska<br />

farmaceutska industrija grabi oštro<br />

naprijed. Trenutno je po volumenu<br />

proizvodnje treća sila svijeta (po vrijednosti<br />

je na 14. mjestu), a očekuje se<br />

da će vrijednost farmaceutskog tržišta<br />

OD DOLASKA NA<br />

HRVATSKO TRŽIŠTE ACG<br />

JE U LUKAPS ULOŽIO<br />

OKO 10 MILIJUNA<br />

DOLARA<br />

dugoročna ulaganja u tehnologiju<br />

postati drugi najveći proizvođač čvrstih<br />

želatinskih kapsula u Europi”,<br />

govori S. R. Shivshankar. Europsko<br />

tržište praznih želatinskih kapsula<br />

procjenjuje se na oko 100 milijardi<br />

kapsula godišnje, a apsolutni vladar i<br />

europskog i svjetskog tržišta je bivši<br />

Indije, u prošloj godini vrijednog oko<br />

12 milijardi dolara. do 2015. narasti na<br />

20 milijardi dolara. Do 2020. doseći<br />

će 50 do 70 milijardi dolara, govore<br />

istraživanja PricewaterhouseCoopersa.<br />

Znatno niži troškovi proizvodnje nego<br />

na Zapadu, velika populacija s rastućom<br />

srednjom klasom, visoka potražnja za<br />

lijekovima i visoki troškovi istraživanja<br />

u zapadnim zemljama, samo su neki od<br />

razloga koji indijsku farmaceutsku industriju<br />

guraju prema svjetskih Top 5.<br />

ACG LUKAPS oko 4%<br />

Pfizerov Capsugel, koji drži 60-70%<br />

svjetskog i 70-80% europskog tržišta<br />

praznih želatinskih kapsula.<br />

Dok cjelokupna ACG Grupa ima<br />

oko 10% europskog tržišta, ACG<br />

Lukaps sa proizvodnjom želatinskih<br />

kapsula trenutno zauzima oko 4% tržišnog<br />

udjela Europe. Borba za drugo<br />

mjesto sa snažnim Qualicapsom, koji<br />

drži oko 10% europskog tržišta, bit će<br />

moguća tek uz znatna ulaganja.<br />

“Trenutno nemamo planova za<br />

daljnje akvizicije u Europi, cilj nam je<br />

fokusirati se na tvrtku u Hrvatskoj i<br />

daljnji rast izvoza. Ono što je u planu<br />

i što će se desiti kroz određeno vrijeme<br />

jest proširenje djelatnosti: pružit<br />

ćemo šansu drugim članicama ACG<br />

Grupe da iskoriste čvrstu bazu koju<br />

smo izgradili u Hrvatskoj.” To znači<br />

da bi se u dogledno vrijeme u Ludbregu<br />

mogli proizvoditi ili sastavljati i<br />

drugi proizvodi ACG Grupe - strojevi<br />

za blister pakiranje, strojevi za punjenje<br />

kapsula ili neki drugi farmaceutski<br />

aparati koje proizvodi ACG.<br />

“Kriza nas nije dotakla. Farmaceutska<br />

industrija u Indiji bilježi stopu<br />

rasta od 18-19 posto, a visoke stope rasta<br />

očekujemo i na europskom tržištu.<br />

Potencijali rasta su veliki, a ulaskom<br />

Hrvatske u EU očekujemo dodatno<br />

otvaranje tržišta. Budućnost je svijetla”,<br />

zaključio je S. R. Shivshankar.<br />

50<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011

FORBES<br />

LJUDI I KOMPANIJE – ORGULA GRUPA<br />

Dokapitalizacija<br />

u Marušićima<br />

Dobromir Mimica, vlasnik poznatog brenda<br />

maslinovog ulja upozorava na potrebu<br />

profesionalizacije maslinarstva. Njegova tvrtka je, kaže,<br />

već pripremljena za konkurenciju po ulasku u EU<br />

PIše: JOZO VRDOLJAK • FOTOGRAFIJE: NIKOLA VILIĆ/CROPIX<br />

Dobromir Mimica započeo je<br />

svoj poduzetnički put otvaranjem<br />

male trgovine mješovitom<br />

robom u splitskom Varošu.<br />

Po pojavi trenda okrupnjavanja<br />

uvidio je neperspektivnost takvih<br />

trgovina i 1993. osnovao tvrtku Bim trading.<br />

Počeo se baviti distribucijom prehrambenih<br />

proizvoda, postavši zastupnik tvrtke Poljoprivreda<br />

Blato koja je imala solidnu ponudu maslinovog<br />

ulja. Može se reći da je s vremenom<br />

uspio dovesti njihove proizvode na police<br />

većine hrvatskih trgovina. Problem je nastao<br />

kad je i ta tvrtka počela raditi izravno s trgovinama.<br />

Potkraj devedesetih, naime, općenito<br />

se gubio prostor između trgovačkih kuća i<br />

proizvođača, pa su polako nestajali manji i<br />

srednji distributeri. Tadašnji zastupnici sveli<br />

su se na posao skladištenja i dostave. Mimica<br />

je zaključio da to nije za njega i počeo je razvijati<br />

svoje robne marke.<br />

Tako je nastala Orgula, jedna od prepoznatljivijih<br />

robnih marki maslinovog ulja u<br />

Hrvatskoj. Da bi osigurao svoju poduzetničku<br />

perspektivu, Mimica je 2002. godine s<br />

nekoliko partnera osnovao Poljoprivrednu<br />

zadrugu Orgula i potpuno se okrenuo proizvodnji<br />

maslinovog ulja i razvijanju brenda.<br />

Izgradio je vlastiti pogon za preradu maslina<br />

vrijedan više od pet milijuna kuna, u<br />

Marušićima kraj Omiša. Osim vlastite robne<br />

marke, u pogonu je razvio i uslugu prerade<br />

za maslinare s omiškog i susjednih područja.<br />

Kapacitet stroja za preradu maslina je<br />

oko tisuću kilograma na sat.<br />

Mimica tu nije stao. Kako bi postao još<br />

prisutniji na tržištu, nedavno je krenuo u<br />

dokapitalizaciju tvrtke. Osim razvoja, Orgula<br />

grupa dokapitalizacijom rješava i probleme<br />

nastale nakon izgradnje pogona. Naime, iako<br />

se uspješno pozicionirala na tržištu, imala je i<br />

određenih problema s likvidnošću.<br />

“Pronađen je partner i u tijeku je dokapitalizacija.<br />

Ulaskom tvrtke Iberpromo stvoreni<br />

su uvjeti i za proširenje proizvodnog kapaciteta,<br />

koji bi nakon kupnje novih strojeva<br />

uskoro trebao biti dvostruko veći. Nakon što<br />

je poslovanje grupacije stabilizirano, stvoreni<br />

su svi preduvjeti za jači iskorak na tržištu pa<br />

čak i za izvoz. Tvrtka je već pripremljena i za<br />

konkurenciju koja će nastati ulaskom Hrvatske<br />

u Europsku uniju”, kaže nam predsjednik<br />

Uprave Orgula grupe. Mimica i partneri imaju<br />

i planove za ulaganja u razvoj još nekih robnih<br />

marki. Dugogodišnja mu je želja proizvodnja<br />

konzumnih maslina, konzerviranih kapara,<br />

oraha i badema te dalmatinske kvasine.<br />

Dobromir Mimica ima zanemarive površine<br />

pod nasadima maslina. Uglavnom<br />

otkupljuje sirovinu. Orgula je među vodećim<br />

52<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011

Dobromir Mimica, suvlasnik<br />

Orgula grupe, procjenjuje da su<br />

robne marke trgovačkih lanaca<br />

popunile sav tržišni prostor<br />

propalog SMS-a<br />

PROSINAC, 2011 FORBES 53

FORBES<br />

LJUDI I KOMPANIJE – ORGULA GRUPA<br />

U pogonu<br />

Poljoprivredne<br />

zadruge Orgula<br />

može se<br />

preraditi više od<br />

tisuću kilograma<br />

masina na sat.<br />

Tvrtka sada<br />

zapošljava 15<br />

radnika<br />

proizvođačima maslinovog ulja kada<br />

se promatra zastupljenost na policama<br />

trgovina. Veći su Zvijezda i Trenton, a<br />

Mimica kaže sa je Orgula najvjerojatnije<br />

treća po veličini. U tvrtki je zaposleno<br />

15 radnika.<br />

Kako je maslinarstvo u nas još uvijek<br />

hobi, a površine usitnjene, osnovni<br />

problem tvrtke je pronalazak većeg<br />

broja kvalitetnih kooperanata. Zato ni<br />

sirovina nije samo iz Dalmacije. “U ponudi<br />

imamo i domaće i inozemno ulje.<br />

Nudimo ponajbolja maslinova ulja<br />

mediteranskog podneblja. Iako u Hrvatskoj<br />

imamo respektabilnu kvalitetu<br />

maslinovog ulja, vrlo smo ograničeni<br />

u količinama. Jedini izlaz vidim u proizvodnji<br />

prepoznatljivih sortnih ulja<br />

za ciljane potrošače. Mi smo na uvoz<br />

ulja prinuđeni zbog pristupačne cijene<br />

takvog ulja koje koriste najširi slojevi<br />

potrošača”, kaže Mimica.<br />

Potpuna prerada maslinovog ulja<br />

obavi se za mjesec i pol, usko je sezonskog<br />

karaktera. Preostali dio godine<br />

kapaciteti uljara stoje neiskorišteni.<br />

Prostor za napredak Mimica vidi u<br />

korištenju komine masline u komercijalne<br />

svrhe. Postoje velike mogućnosti<br />

u proizvodnji ogrjeva, ponajprije<br />

briketa, iz tog takozvanog otpada koji<br />

se dosad ili odlagao ili u manjoj mjeri<br />

koristio kao stočna hrana.<br />

Što se tiče podizanja kvalitete maslinovog<br />

ulja, Mimica smatra da je u<br />

posljednjem desetljeću napravljen<br />

veliki iskorak u edukaciji maslinara.<br />

“Gotovo je napušten tradicionalni<br />

način prerade maslina, kada su se masline<br />

čuvale u morskoj vodi i po mjesec<br />

dana. Danas je velika većina maslinara<br />

svjesna da se prerada mora napraviti<br />

hladnim prešanjem u što je moguće<br />

kraćem roku. Tako je i kvaliteta maslinovog<br />

ulja podignuta, dobivena su<br />

maslinova ulja u kojima je do izražaja<br />

došla voćnost i sortnost. S tržišta su<br />

nestala oksidirana maslinova ulja jakih<br />

okusa, koja nisu nikako mogli prihvatiti<br />

potrošači iz kontinentalnog dijela<br />

Hrvatske. U novije vrijeme ti potrošači<br />

su postali svjesni zdravstvenih i nutritivnih<br />

vrijednosti maslinovog ulja, a<br />

sada su im i mirisi i okusi prihvatljivi”,<br />

objašnjava Mimica.<br />

Proizvođače maslinovog ulja opterećuje<br />

sivo i crno tržište. Razvijenim<br />

robnim markama poput Zvijezde,<br />

Trentona, Agrolagune, Orgule, PZ<br />

Marine ili Postira konkuriraju sve<br />

zastupljenije robne marke trgovačkih<br />

lanaca i sve veći uvoz. Procjenjuje se<br />

da od oko milijun i sedamsto tisuća<br />

litara maslinovih ulja, koliko se proda<br />

na policama trgovačkih lanaca, čak milijun<br />

i pol zauzimaju maslinova ulja iz<br />

uvoza. Da bi situacija bilo još zanimljivija,<br />

u Hrvatskoj se godišnje potroši<br />

oko sedam milijuna litara ulja, tako da<br />

se više od pet milijuna litara prodaje<br />

u rinfuzi. Mimica smatra da je država<br />

došla do točnih podataka o proizvodnji<br />

i potrošnji maslinovog ulja na osnovi<br />

poticanja njegove prerade u uljarama,<br />

kojih u Hrvatskoj trenutačno ima više<br />

od 150 i ravnomjerno su raspoređene<br />

duž jadranske obale i otoka.<br />

Mimica ima velike planove za izvoz<br />

na slovensko tržište, a opipljive rezultate<br />

ima i na njemačkom tržištu, gdje<br />

je zastupljen u ugostiteljstvu.<br />

54<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011

FORBES<br />

TEHNOLOGIJA<br />

ODRŽIVI RAZVOJ<br />

Lijepljen i dijeljen<br />

To je BMW-ova vizija gradskog automobila budućnosti<br />

PIŠE: JOANN MULLER<br />

Gradski kauboj: BMW-ov hibrid i8 stiže 2014. i u vama najbližu zakrčenu metropolu<br />

KOKPIT IM JE OD KARBON-<br />

SKIH VLAKANA, a otpornost na<br />

sudare kao kod bolida Formule 1. Pune<br />

se na utičnicu. Konstruiraju ih na tri<br />

kontinenta, u najnaprednijim svjetskim<br />

tvornicama za izradu automobilskih<br />

dijelova. A k svemu tome i dobro<br />

izgledaju. No jesu li i3 i i8, s kojima<br />

BMW ulazi u bitku za udio na globalnom<br />

tržištu električnih automobila,<br />

išta više od manekena za auto-show?<br />

Apsolutno jesu, tvrde skromni Nijemci,<br />

nazivajući ih od milja “ultimativnim<br />

svjetskim vozilima”.<br />

S bumom urbane populacije i<br />

uvođenjem takse na onečišćenje u<br />

središtima gradova poput Londona,<br />

“sasvim je moguće da neki gradovi<br />

zabrane motore s unutarnjim sagorijevanjem”,<br />

kaže Ludwig Willisch,<br />

novi izvršni direktor BMW-a North<br />

America. “Onamo će se smjeti samo<br />

električnim automobilom.”<br />

Stoga je BMW odlučio potrošiti<br />

milijardu dolara na pripreme za kupca<br />

kakvog još nema: mladog, urbanog,<br />

dobrostojećeg i željnog prvoklasne<br />

vožnje na struju, i to možda ne odmah<br />

u vlastitom, nego u zajedničkom autu.<br />

U lipnju 2011. BMW je s njemačkom<br />

tvrtkom Sixt AG pokrenuo servis za<br />

dijeljenje automobila, DriveNow.<br />

Korisnici otvaraju auto pomoću posebnog<br />

čipa ugrađenog u vozačku dozvolu,<br />

mogu u njega ući gdje god žele i<br />

ostaviti ga gdje im odgovara. Vozilo ne<br />

treba vratiti na neko određeno mjesto.<br />

S uslugom se krenulo u Münchenu,<br />

a u planu su i drugi gradovi. BMW je<br />

izdvojio i 100 milijuna dolara u investicijski<br />

fond BMW iVentures, kako<br />

bi ulagao u startup kompanije koje se<br />

PROSINAC, 2011 FORBES 55

FORBES<br />

TEHNOLOGIJA – ODRŽIVI RAZVOJ<br />

bave prijevozom u zakrčenim gradovima<br />

- MyCityWay i ParkatmyHouse<br />

i slične.<br />

Cijenu nisu objavili, ali su dali naslutiti<br />

da će gradski mališan i3, kada se<br />

2013. pojavi na sajmovima, stajati manje<br />

nego BMW serije 5 (cijena osnovnog<br />

modela je 47 tisuća USD, gotovo<br />

12 tisuća skuplje od Nissan Leafa).<br />

Prema nagađanjima časopisa, sportski<br />

hibrid i8, najavljen za 2014. godinu,<br />

konkurirat će rivalima poput Tesla<br />

Roadstera (miljenik Silicijske doline<br />

stoji 109 tisuća UDS) cijenom od oko<br />

130 tisuća dolara. Oba BMW-ova modela<br />

odgovaraju zahtjevima zelenog<br />

tržišta: električni pogon, značajna primjena<br />

recikliranih materijala i obnovljivih<br />

izvora energije u proizvodnji.<br />

Donose, međutim, i dašak prve revolucije.<br />

Umjesto zavarenog čelika, njihovu<br />

LifeDrive strukturu čini lagana<br />

kabina izrađena od plastike pojačane<br />

karbonskim vlaknima, zalijepljena i<br />

snažnim vijcima učvršćena na aluminijski<br />

modul šasije. Šasija sadrži ovjes,<br />

bateriju i pogonski sustav.<br />

Proizvodnja počinje u Japanu<br />

gdje BMW-ov joint venture partner<br />

SGL proizvodi sintetičku nit<br />

sličnu najlonu koja se rabi u izradi<br />

tekstila i namještaja. To se prevozi u<br />

zajednički tvornicu u Moses Lakeu,<br />

u američkoj državi Washingtonu,<br />

gdje se pod temperaturom od 800 do<br />

1200 Celzijevih stupnjeva pretvara u<br />

karbonsko vlakno. Postupak je skup<br />

i troši puno energije, ali je struja iz<br />

elektrana na Columbiji jeftina: BMW<br />

plaća samo 2,3 centa za kilovat, u<br />

usporedbi sa 18 centi koliko bi plaćao<br />

u Njemačkoj. Finalno sklapanje obavljat<br />

će se u proširenom BMW-ovom<br />

pogonu u Leipzigu. Zvuči zamršeno i<br />

skupo, ali u BMW-u tvrde da se puno<br />

uštedi izostavljanjem zavarivanja i<br />

bojenja. “Čvrsto vjerujemo da će ovo<br />

donositi profit”, kaže šef BMW-ove<br />

prodaje i marketinga Ian Robertson.<br />

Revolucija ili ne, to nisu loši izgledi<br />

za budućnost.<br />

Ispod poklopca<br />

BMW i3, tvrtkin novi gradski automobil, u velikoj mjeri čine lagana karbonska vlakana, što<br />

povećava doseg i poboljšava dinamiku vožnje. Automobil je i građen drukčije od ostalih.<br />

Njegova LifeDrive arhitektura sastoji se od dva modula spojena s nekoliko vijaka i puno ljepila.<br />

56<br />

“ZELENI” INTERIJER:<br />

Prirodna vlakna,<br />

uključujući<br />

antracitne naglaske<br />

izrađene od stlačenog<br />

bilja; plastika čini tek<br />

25%, ali je dobivena od<br />

reciklirane ili obnovljive<br />

sirovine.<br />

DONJI MODUL:<br />

Aluminijska struktura<br />

uključuje ovjes, bateriju,<br />

pogonski sustav i<br />

sigurnosni sustav za<br />

zaštitu pri sudaru. On je<br />

smješten u nevelikoj<br />

pametnoj jedinici, pa<br />

auto ima idealnu<br />

raspodjelu mase i<br />

nisko težište.<br />

VELIKE USKE GUME:<br />

To znači manje trenja i<br />

dulji put kotača pa auto<br />

prelazi veću udaljenost<br />

s jednim punjenjem i<br />

troši manje energije.<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011<br />

GORNJI MODUL:<br />

Kabina iznimne<br />

čvrstoće, izrađena<br />

od plastike ojačane<br />

karbonskim<br />

vlaknima (slično<br />

bolidu Formule 1).<br />

KOMPAKTNI<br />

ELEKTROMOTOR:<br />

Sa 170 konjskih<br />

snaga i okretnim<br />

momentom od<br />

184 ft/lb, od 0 do<br />

100 km/h ubrzava<br />

za osam sekundi;<br />

maksimalna brzina:<br />

150 km/h.<br />

ION-LITIJSKA<br />

BATERIJA:<br />

Omogućuje domet<br />

od 128 do 160 kilometara;<br />

puni se šest<br />

sati. Opcionalno,<br />

bateriju tijekom<br />

vožnje može dopunjavati<br />

minijaturni<br />

plinski motor.

FORBES<br />

PORTRET<br />

DANIEL TOMIĆ<br />

Povratak<br />

odmetnika<br />

Odlučio je prvo stići do vrha sam, a tek onda prihvatiti<br />

primamljivu očevu ponudu. Priča Tomićevih<br />

saga je o tri generacije hrvatskih gastarbajtera<br />

PIŠE: IGOR STAŽIĆ<br />

SNIMIO: SRĐAN VRANČIĆ/CROPIX<br />

‘Da sam ostao kod kuće,<br />

danas bih tamburao po<br />

svadbama’, kaže Daniel Tomić<br />

Sve do pred koju godinu u obitelji<br />

Tomić nisu bili sigurni je li<br />

im sin “iscurio kroz prste”. Od<br />

rane mladosti Daniel Tomić odbacivao<br />

je roditeljsko tutorstvo. Sam je<br />

birao škole i donosio autonomne odluke.<br />

Time je, dakako, dizao kosu na glavi<br />

Franji Tomiću, u nas poznatom kao zastupniku<br />

BMW automobila za Hrvatsku<br />

i BiH, a u Njemačkoj priznatom<br />

PROSINAC, 2011 FORBES 57

FORBES<br />

PORTRET – DANIEL TOMIĆ<br />

S ocem Franjom Tomićem<br />

u njemačkom sjedištu<br />

obiteljske kompanije<br />

FOTO: ZORAN MAJCAN<br />

biznismenu specijaliziranom za projektiranje<br />

i izgradnju postrojenja za<br />

proizvodnju, najviše za automobilsku<br />

industriju. Usluge, rad i znanje njegove<br />

tvrtke redovito koriste BMW,<br />

Audi, Daimler, Mini, Porsche i njihovi<br />

dobavljači, a i tvrtke poput Siemensa,<br />

Knorr Bremsea, SKF-a, MAN-a,<br />

MTU-a. Uz ostalo, sve izolacije, klimatizaciju<br />

i grijanje na BMW-ovim<br />

poslovnim tornjevima u Münchenu<br />

radila je upravo tvrtka Tomićevih.<br />

Za Daniela nikada nije bilo upitno<br />

treba li slijediti roditeljske ambicije<br />

ili slušati samoga sebe. Nakon što je<br />

diplomirao, iznenadio je obitelj odlukom<br />

da se posveti znanstvenoj karijeri<br />

unatoč primamljivoj očevoj ponudi<br />

da uđe u uhodani, financijski izdašan<br />

obiteljski posao. On je ipak izabrao<br />

iskoristiti poziv i steći znanstvenu<br />

titulu na MIT-u (Massachusstes Institute<br />

of Technology) u Bostonu, što<br />

je bio preduvjet da nakon povratka u<br />

München preuzme mjesto asistenta<br />

kod prof. Bernda Roberta Höhna,<br />

bivšeg dekana Technische Universitäta.<br />

Legendarni profesor bavarskog<br />

DANIEL SE VRATIO NE SAMO U OBITELJSKO<br />

OKRUŽJE, VEĆ I U POSLOVNO CARSTVO KOJE JE<br />

TATA FRANJO DESETLJEĆIMA GRADIO NA<br />

TEMELJIMA KOJE JE POSTAVIO NJEGOV OTAC<br />

tehničkog sveučilišta dao je Danielu<br />

Tomiću mogućnost da doktorira na<br />

odjelu za strojarske elemente, kojem<br />

je godinama na čelu. Za takvo što mu<br />

je odredio i plaću - tek nešto više od<br />

tisuću eura. Punih pet godina Daniel<br />

je više vremena provodio u sveučilišnom<br />

nego u obiteljskom krugu,<br />

specijalizirao se za inovativna vozila,<br />

moderne tehnologije i prijenosne<br />

sustave. I dok mu je otac vješto prodavao<br />

vrhunske automobile, Daniel<br />

je radio i razvijao sustave za ovjes te<br />

mjenjače za GM, Volkswagen, Porsche...,<br />

sve odreda konkurente BMW-u<br />

s kojim su Tomićevi vezani pupčanom<br />

vrpcom.<br />

No znanost i ljubav prema sportskim<br />

automobilima vratili su Daniela<br />

na prag očeva biznisa. Postao je ambasadorom<br />

BMW M Gmbh, čuvenog<br />

sportskog odjela bavarske tvornice,<br />

a shvatio je i kako nije malo sve ono<br />

58<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011

što su njegovi roditelji u pola stoljeća<br />

života stvorili. U samo nekoliko mjeseci<br />

otac je odlučio sinu prepustiti<br />

glavnu ulogu. Danas je Daniel izvršni<br />

direktor Tomic TEC GmbH (industrijski<br />

inženjering, energetika u produkciji,<br />

tvornički sustavi) te Tomic<br />

& Co. GmbH (generalni zastupnik i<br />

uvoznik BMW Grupe za Hrvatsku i<br />

Bosnu i Hercegovinu). Franjo Tomić<br />

ustupio je Danielu i ured i fotelju u<br />

Petuelringu 108, u zgradi udaljenoj<br />

tek stotinjak metara od impozantnog<br />

BMW-ova zdanja, kao i u Zagrebu,<br />

u Folnegovićevoj 12 gdje je sjedište<br />

Tomić and Co.<br />

Njemačkim uredom dominira<br />

velika slika New Yorka s visoko uzdignutim<br />

Twinsima, a jedino novo što<br />

je Daniel unio u sobu je njegova fotografija<br />

s utrka automobila, omiljenog<br />

mu hobija.<br />

Daniel Tomić je rođen u Münchenu.<br />

Iako mu je njemački materinji jezik,<br />

odlično govori hrvatski. Ne čuju<br />

se nikakve primjese akcenta kojim<br />

inače govori druga generacija Hrvata<br />

rođenih u inozemstvu. Tečno govori<br />

i engleski i zapravo je sušta suprotnost<br />

uvriježenoj predodžbi o Hrvatima<br />

gastarbajterima. Potpuno integriran<br />

u njemačko društvo, oslonjen na<br />

znanost, uglađen i obrazovan, daleko<br />

je od zavičajnih klubova i uobičajenih<br />

navada najvećeg broja iseljenika.<br />

To ga ipak ne sprečava da održava<br />

odlične kontakte s domovinom.<br />

Sredinom studenoga organizirao je<br />

studijsko putovanje u München za 15<br />

apsolvenata zagrebačkog Fakulteta<br />

strojarstva i brodogradnje. Osigurao<br />

im je je predavanja najboljih profesora<br />

fakulteta koji je i sam pohađao<br />

i omogućio im posjet BMW-ovu M<br />

odjelu o čijim proizvodima sanjaju<br />

zaljubljenici u sportske automobile.<br />

Budućim hrvatskim inženjerima pokušao<br />

je prenijeti jednu sasvim drukčiju<br />

sliku o studiranju i znanosti, o<br />

simbiozi sveučilišta i industrije, o<br />

mogućnostima koje stoje pred obrazovanim<br />

mladim ljudima…<br />

Hrvatskiim studentima<br />

Daniel Tomić je<br />

omogućio obilazak<br />

BMW-ovog pogona<br />

“OVO JE GLOBALIZIRANI SVIJET U KOJEM<br />

ZNANOST NAJBRŽE I NAJJEDNOSTAVNIJE RAZBIJA<br />

SVE GRANICE.I PREDRASUDE. POVEZIVANJE, NE<br />

SAMO ZNANSTVENO, JE NEMINOVNOST.”<br />

Za Daniela, München je danas<br />

idealno mjesto za mlade i pametne<br />

ljude željne dokazivanja. Njemačka<br />

industrija je moćna, a glad svijeta za<br />

njezinim sofisticiranim proizvodima<br />

tjera je na sve veća ulaganja u mlade,<br />

u obrazovanje i znanost. Zvuči nevjerojatno,<br />

ali ovih je dana objavljeno<br />

kako u Njemačkoj trenutno nedostaje<br />

80 tisuća inženjera.<br />

“Kad ovu informaciju usporedite<br />

sa spoznajom da je najveći hrvatski<br />

rasadnik inženjera, zagrebački FSB<br />

u 90 godina postojanja dao svega 15<br />

tisuća inženjera, dobijete pravu sliku<br />

moći Hrvatske, njezine uloge u globaliziranom<br />

svijetu. Kako se boriti<br />

protiv tako uređenog društva? Nikako<br />

drukčije nego da mu se pokušate približiti.<br />

Ovo je globalizirani svijet u kojem<br />

znanost najbrže, najučinkovitije<br />

i najjednostavnije razbija sve granice<br />

i predrasude”, ističe Tomić neminovnost<br />

ne samo znanstvenog povezivanja.<br />

Za mlade, vrijedne i pametne<br />

samo je nebo granica, Tomićeva je<br />

životna filozofija.<br />

München je za dr. Tomića danas<br />

po stilu možda najbliži Beču, no za<br />

razliku od austrijske prijestolnice<br />

u njemu ne dominiraju kulturnjaci,<br />

filozofi, studenti muzičkih akademija.<br />

Tu ćete prije naići na mlade<br />

ljude koji studiraju strojarstvo,<br />

informatiku, kibernetiku, nove tehnologije,<br />

sredovječne ljude koji u<br />

relativnom miru proizvode možda<br />

i najkvalitetnije svjetske proizvode,<br />

od automobila preko piva pa sve do<br />

računala, robota, čak i aviona, starije<br />

koji ne posustaju i zbog nevjerojatne<br />

socijalne i zdravstvene skrbi. U Njemačkoj<br />

jedino možda u Berlinu ima<br />

više stranaca nego u Münchenu, a<br />

upravo mu ta multietničnost daje poseban<br />

pečat. Daniel Tomić primjer je<br />

PROSINAC, 2011 FORBES 59

FORBES<br />

PORTRET – DANIEL TOMIĆ<br />

Bavarski fakultet za elitu<br />

Kažu da je onaj tko doktorira na<br />

fakultetu strojarstva na Technische<br />

Universitätu u Münchenu poseban i<br />

predodređen za najveće dosege. Imati<br />

diplomu najelitnijeg odjela najcjenjenijeg<br />

tehničkog sveučilišta u Njemačkoj<br />

nije samo stvar prestiža. Gotovo u<br />

pravilu svi doktoranti sa strojarstva<br />

nakon studiranja zauzimaju ključna<br />

mjesta u industriji, znanosti, čak i u<br />

politici. Među njima su i nadaleko<br />

poznata imena poput Rudolfa Diesela,<br />

izumitelja diesel motora, poduzetnika<br />

Ernsta von Siemensa, inženjera<br />

zrakoplovstva Willyja Messerschmitta<br />

i Claudea Dorniera, Bernda Petera<br />

Pischetsriedera, nekadašnjeg prvog<br />

imena VW-a, Wolfganga Ziebarta,<br />

Daniel je je ambasador<br />

čuvenog sportskog odjela<br />

bavarske tvornice<br />

nekadašnjeg predsjednika uprave Infineon<br />

Technolgiesa… Vodeće njemačke<br />

kompanije otimaju se za završenim<br />

studentima Technische Universitäta u<br />

Münchenu, a tamošnji doktori znanosti<br />

su crème de la crème vodeće europske<br />

industrijske sile. Na čelu uprave Lindea,<br />

najveće tvrtke za razvoj vodika, jedan<br />

je od popularnijih njemačkih znanstvenika,<br />

prof. dr. Wolfgang Reizle. Prvi<br />

stručnjaci i menadžeri BMW-a danas<br />

su doktori znanosti Norbert Reithoher i<br />

Joachim Milberg.<br />

Riječ je o znalcima koje headhunteri<br />

prate od trenutka kada prekorače prag<br />

velebnog münchenskog tehničkog<br />

kampusa na kojem studira gotovo 25<br />

tisuća mladih prirodoslovaca.<br />

Utrke na Grobniku (lijevo). Sestra Sandra,<br />

psihologinja u Beču i otac Franjo važne su<br />

osobe u Danielovu životu (gore)<br />

nevjerojatnih mogućnosti koje nudi<br />

Bavarska.<br />

“U životu se moraš pošteno namučiti<br />

da bi bio zadovoljan,” kaže. “Tko<br />

zna što bi ispalo od mene da sam prihvatio<br />

roditeljsku zaštitu i život pod<br />

staklenim zvonom. Vjerojatno bih<br />

tamburao po svadbama.”<br />

Priča Tomićevih zapravo je saga o<br />

tri generacije hrvatskih gastarbajtera.<br />

To je priča o nevjerojatnoj upornosti,<br />

snalažljivosti i ponajprije umješnosti<br />

svladavanja i najvećih poteškoća. Nije<br />

bez osnova definicija koja govori kako<br />

će te priznati tek onda ako se potvrdiš<br />

u dalekome svijetu. Daniel se vratio<br />

ne samo u obiteljsko okružje, već i u<br />

poslovno carstvo koje je tata Franjo<br />

desetljećima gradio na temeljima<br />

što ih je postavio njegov otac Jozo.<br />

Danielov djed, pripadnik prve generacije<br />

Hrvata u Münchenu, radio je<br />

danonoćno na gradilištima kao tesar i<br />

utirao put sinu i unuku da postanu to<br />

što danas jesu.<br />

Za Franju Tomića napokon su<br />

stigli mirniji dani u kojima će moći<br />

više uživati. Siguran je da je ostvario<br />

sve ono što priželjkuje svaki roditelj.<br />

Istine radi, u nekim trenucima odvojenosti<br />

od Daniela pitao se koji je<br />

smisao toga, no danas zrači zadovoljstvom<br />

i velikom energijom. Jedan<br />

je od onih poznatih očeva koji zatomljuju<br />

autoritet i trude se proširiti<br />

horizonte onima koji dolaze. Radi to<br />

nenametljivo, gotovo neprimjetno.<br />

Ovlasti, prava i dužnosti prenio je na<br />

drugu generaciju sasvim siguran u to<br />

da neće naškoditi ni biznisu niti obiteljskoj<br />

tradiciji.<br />

Kako objašnjava ispunjenja svojih<br />

najvećih želja? “Za Daniela nikada<br />

nije bilo dileme. Ništa ja njemu nisam<br />

pomogao. Uvijek je radio po svome i<br />

sam odlučivao o svojoj sudbini. Često<br />

sam u sebi gorio, pitao se jesam li u<br />

pravu i trebam li ga nekom tajnom rukom<br />

voditi kroz svijet. Većina roditelja<br />

razmišlja tako. I sam sam bio uvjeren<br />

u to, no Daniel je bio poseban.”<br />

60<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011

FORBES<br />

KONTEKST<br />

KONCESIJE<br />

Turci osvajaju<br />

preko neba<br />

Holding TAV upravlja aerodromima u Turskoj, Gruziji, Makedoniji i Tunisu, a<br />

dugoročne ciljeve veže uz Bliski istok, sjevernu Afriku, Kavkaz i Balkan. Nedavno<br />

je završio 100 milijuna eura vrijednu Zračnu luku Aleksandar Veliki u Skoplju<br />

PIŠE: ALEKSANDAR MANASIEV, SKOPLJE<br />

Makedonski kralj<br />

Aleksandar Veliki,<br />

utemeljitelj turske<br />

republike Mustafa<br />

Kemal Atatürk i<br />

prvi predsjednik Tunisa Habib Ben Ali<br />

Bourguiba imaju još nešto zajedničko,<br />

osim što bili značajni ljudi antičke ili<br />

moderne povijesti. Danas ih spaja nebo:<br />

zračne luke u Skoplju, Istanbulu i<br />

Monastiru nose njihova imena, a povezuje<br />

ih i činjenica da sa sva tri aerodroma<br />

upravlja turski holding TAV zračne<br />

luke, tvrtka za izgradnju i upravljanje<br />

zračnim lukama koja posluje na tri<br />

kontinenta.<br />

Ako su istanbulska i monastirska<br />

zračna luka i bile dostojne ponijeti<br />

imena slavnih povijesnih ličnosti, to<br />

se nije moglo reći za onu u Skoplju.<br />

Aerodrom Petrovac preimenovan je u<br />

prosincu 2006. odlukom vlade u Međunarodni<br />

aerodrom Aleksandar Veliki.<br />

To je izazvalo diplomatski sukob s<br />

Grčkom koja tog vladara smatra dijelom<br />

svoje povijesti, ali nije preko noći<br />

promijenilo izgled aerodroma. Mnogi<br />

su se smijali kada bi, stupivši prvi put<br />

na makedonsko tlo, ugledali veliko<br />

ime zračne luke. Civilni aerodrom u<br />

Središnje mjesto u novoj aerodromskoj zgradi zauzima spomenik Aleksandra Velikog, donacija<br />

operativnog direktora TAV-a Murata Ornekola<br />

Skoplju bio je u lošem stanju i daleko<br />

premalen za potrebe brzorastuće makedonske<br />

metropole.<br />

Stvari su se promijenile pošto je u<br />

ožujku prošle godine Holding TAV<br />

uzeo pod koncesuju aerodrome u<br />

Skoplju i Ohridu. Njima će upravljati<br />

sljedećih 20 godina, do ožujka 2030.<br />

Turci su odmah po sklapanju ugovora<br />

o koncesijama najavili da će obnoviti<br />

obje zračne luke. Aerodrom Sveti<br />

apostol Pavle u Ohridu rekonstruiran<br />

je još lani, izgradnja nove zračne luke<br />

Aleksandra Velikog trajala je 18 mjeseci.<br />

Svečano otvorenje bilo je početkom<br />

rujna, a kako su rekli iz TAV-a, Makedonija<br />

je dobila najmoderniju zračnu<br />

luku na Balkanu. Otvorenje je održano<br />

samo dva dana prije 20. obljetnice proglašenja<br />

neovisnosti Makedonije.<br />

PROSINAC, 2011 FORBES 61

FORBES<br />

KONTEKST — KONCESIJE<br />

“CILJ NAM JE DA<br />

SKOPSKA ZRAČNA<br />

LUKA POSTANE<br />

TRANSPORTNI<br />

CENTAR BALKANA.”<br />

“Moderna zračna luka bit će prepoznatljiv<br />

simbol procesa razvoja i<br />

koraka koje država poduzima prema<br />

napretku. Realizacija ovog projekta<br />

dolazi u pravo vrijeme kad se očekuje<br />

dolazak novih ulaganja i turista, u<br />

vrijeme kada je pristup određenim<br />

destinacijama lak jer možete putovati<br />

uz simbolične cijene”, rekao je premijer<br />

Nikola Gruevski na svečanom<br />

otvorenju. Zračna luka je ogledalo<br />

zemlje i modernizacija skopskog<br />

aerodroma promijenit će prvi dojam<br />

svih putnika kad slete u Makedoniju,<br />

dodao je Gruevski, a 6. rujna bit će<br />

upamćen u novijoj povijesti Makedonije<br />

kao dan kada je završen jedan od<br />

najvećih infrastrukturnih projekata .<br />

Među prvim putnicima koji su sletjeli<br />

u novu zračnu luku bio je turski premijer<br />

Recep Tayyip Erdogan, izrazivši<br />

zadovoljstvo investicijom turske<br />

kompanije. Prije dvije godine TAV<br />

je bio zainteresiran i za aerodrom u<br />

Prištini. Tada se smatralo da će posao<br />

u Makedoniji otpasti i da će Turci<br />

uložiti na Kosovu jer je prištinski<br />

aerodrom jedan od najprometnijih u<br />

regiji. Na kraju su u TAV-u ipak odlučili<br />

usmjeriti novac u Makedoniju i<br />

na velika vrata ući na Balkan.<br />

Nova zračna luka nalazi se tik uz<br />

staru. Središnje mjesto zauzima spomenik<br />

Aleksandra Velikog, donacija<br />

operativnog direktora TAV-a Murata<br />

Ornekola. Tijekom 18-mjesečne obnove<br />

TAV je izgradio novu zgradu terminala<br />

od 40 tisuća četvornih metara,<br />

sa šest mostova za pristup putnika<br />

i 23 punkta za čekiranje, te parking<br />

za 1300 vozila. Izgrađen je i teretni<br />

hangar kapaciteta od 40 tisuća tona<br />

godišnje, nova vatrogasna stanica i poslovna<br />

zgrada od pet tisuća kvadrata.<br />

Postojeće piste su produžene za 500<br />

metara na jug. Nova je luka deset puta<br />

veća od stare i ima kapacitet od četiri<br />

milijuna putnika godišnje.<br />

“Otvaranje nove zračne luke označava<br />

novu fazu u razvoju zrakoplovstva<br />

u Makedoniji. Želimo što prije<br />

doći do brojke od milijun putnika godišnje<br />

u cijeloj zemlji, a za pet do deset<br />

godina do dva milijuna. To će biti poticaj<br />

i za turizam kao jednu od strateških<br />

grana za razvoj Makedonije”, rekao je<br />

na otvorenju Vladimir Peševski, potpredsjednik<br />

vlade za gospodarstvo koji<br />

smatra da bi to potaklo i strana ulaganja<br />

u Makedoniji.<br />

O budućim planovima turske kompanije<br />

razgovarali smo s Muratom<br />

Ornekolom, glavnim operativnim<br />

direktorom Holdinga TAV zračne<br />

luke, koji također misli da će novi aerodrom<br />

znatno pridonijeti povećanju<br />

broja turista.<br />

“Dosad smo u zračnu luku u Skoplju<br />

uložili oko 110 milijuna eura, a<br />

10 milijuna u zračnu luku u Ohridu.<br />

Usporedo s napretkom i povećanjem<br />

obujma prometa mogli bismo realizirati<br />

i neke dodatne investicije, u<br />

skladu s potrebama. Mogli bismo biti<br />

zainteresirani i za neki građevinski<br />

projekt u Makedoniji, uzme li se u<br />

obzir da već imamo iskustvo u građevinskom<br />

sektoru u zemlji. Imat ćemo<br />

i marketinških ulaganja da bismo<br />

razvili turizam i cargo biznis koji su<br />

povezani s našim glavnim poslom”,<br />

rekao je Ornekol za <strong>Forbes</strong>.<br />

Turska tvrtka TAB Foods na<br />

novi je aerodrom dovela svjetski<br />

brend Burger King, najvećeg rivala<br />

McDonald’sa. Ta kompanija planira<br />

otvoriti nekoliko restorana u Makedoniji,<br />

a moguće je da privuče i druge<br />

brendove, primjerice Pizza Hut i<br />

Dunkin Donuts. Ornekol kaže da TAV<br />

planira povećavati broj putnika za<br />

10 do 15 posto svake godine tijekom<br />

koncesijskog razdoblja. U 2030. žele<br />

imati brojku od 4,2 milijuna putnika u<br />

zračnoj luci u Skoplju i do 400 tisuća u<br />

zračnoj luci u Ohridu.<br />

“Cilj nam je da zračna luka u<br />

Skoplju postane HUB luka, glavni<br />

transportni centar na Balkanu. Ohrid<br />

želimo promovirati kao turistički cen-<br />

62<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011

tar u regiji. Cilj je povećati broj putnika<br />

i zrakoplova na razinu od prije deset<br />

godina. Ključan faktor za TAV je i integracija<br />

Republike Makedonije u EU,<br />

jer će članstvo imati vrlo pozitivan učinak<br />

na broj putnika”, smatra Ornekol.<br />

Turska tvrtka upravlja s desetak<br />

zračnih luka u Turskoj, Makedoniji,<br />

Gruziji i Tunisu. Pitali smo Murata Ornekola<br />

koja je glavna razlika u poslovanju<br />

u Europi, Aziji i Africi te kakvi su<br />

planovi TAV-a.<br />

“Znamo poslovati u različitim kulturama<br />

i poznajemo navike u različitim<br />

zemljama i regijama. Svaka od njih<br />

ima prednosti i nedostatke. Najveće<br />

prednosti poslovanja u Europi su održiv<br />

gospodarski rast, stabilni propisi i<br />

blizina Europske unije. Naši dugoročni<br />

ciljevi su Bliski istok, Sjeverna Afrika,<br />

Kavkaz i Balkan. Zanimaju nas projekti<br />

kompatibilni s investicijskim planovima.<br />

Postoji samo nekoliko kompanija<br />

koje mogu izgraditi, a nakon toga<br />

Operativni direktor TAV-a Murat Ornekol<br />

smatra ključnom integraciju Makedonije u EU<br />

i operativno voditi zračnu luku. Mi<br />

pružamo sve usluge osim zračne navigacije.<br />

”, kaže Ornekol.<br />

Holding TAV osnovan je u Istanbulu<br />

1997. godine kao zajednički projekt<br />

grupacije Tepe i Akfen. U početku<br />

je upravljao samo Zračnom lukom<br />

Atatürk u Istanbulu, jednom od najprometnijih<br />

u Europi, no uskoro je<br />

postao vodeći operater zračnih luka u<br />

Turskoj. Danas upravlja s deset zračnih<br />

luka - u Ankari, Izmiru i Antaliji u<br />

Turskoj, u Tbilisiju i Batumi u Gruziji,<br />

zračnim lukama u Tunisu te skopskim<br />

i ohridskim aerodromom.<br />

“Naš san je bio postati operaterom<br />

deset zračnih luka u deset godina i<br />

ostvarili smo ga 2010., na našu desetu<br />

obljetnicu, preuzimanjem zračnih<br />

luka u Makedoniji”, kaže Sani Şener,<br />

predsjednik holdinga.<br />

“Samo u Europi postoji 150 tisuća<br />

zračnih linija. S obzirom na to da<br />

stotine tisuća zrakoplova prevozi milijune<br />

putnika nebeskim autocestama,<br />

a nema alternative zrakoplovstvu,<br />

jasna je ekonomska vrijednost našeg<br />

sektora. Želimo li stvoriti gospodarski<br />

rast, moramo pridonijeti razvoju zrakoplovstva,<br />

jer nijedna druga industrija<br />

ne može zauzeti njegovo mjesto”,<br />

kažu u TAV-u.<br />

PROSINAC, 2011 FORBES 63

FORBES<br />

70<br />

NAJMOĆNIJIH<br />

70 Vrh piramide<br />

10 najutjecajnijih ljudi na svijetu<br />

74 UTJECAJNI I SNAŽNI<br />

”Ostatak” globalne elite 11 - 70<br />

JEDAN OD MILIJARDE<br />

Lideri biraju 7 kolega po utjecaju<br />

69 Bill Gates<br />

74 Michael Hayden<br />

75 Chris Anderson<br />

76 Wendy Kopp<br />

77 Paul Graham<br />

78 Larry Summers<br />

79 Eli Broad<br />

80 Michael Pollan<br />

81 Mark Cuban<br />

82 Reid Hoffman<br />

83 SAMO JEDNO PITANJE Koja<br />

je tehnologija promijenila vaš život?<br />

Odgovori najutjecajnijih ljudi. Plus:<br />

značajni ovogodišnji otpadnici s liste<br />

MOĆ<br />

SPAŠAVANJA<br />

ŽIVOTA<br />

Bill Gates mijenja svijet još jednom<br />

jeftinom tehnologijom - cjepivima.<br />

Sprječavajući smrt milijuna ljudi,<br />

odlučan je preokrenuti Malthusovu<br />

teoriju pronalaskom rješenja za<br />

prenapučenost planeta<br />

PIŠE: MATTHEW HERPER<br />

FOTOGRAFIJA: ERIC MILLETTE ZA FORBES<br />

64<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011

PROSINAC, 2011 FORBES 65

FORBES<br />

70 NAJMOĆNIJIH — STRAST BILLA GATESA<br />

REPUBLIKA ČAD, pustinjska diktatura<br />

duboko u afričkom kopnu koju<br />

je <strong>Forbes</strong> jednom prilikom opisao<br />

kao najkorumpiraniji dio svijeta, nije<br />

mjesto na kojem biste očekivali naići<br />

na Billa Gatesa. Ipak, ovog je rujna bio<br />

tamo u društvu generala Idrissa Debyja,<br />

predsjednika iz Gadafijeva kampa<br />

za obuku. “Davali smo djeci cjepivo u<br />

kapima protiv dječje paralize”, sjeća se<br />

Gates. “U povjerenju sam mu otkrio par<br />

ideja o tome kako bi mogao još efikasnije<br />

voditi svoju kampanju.”<br />

To je nešto sasvim drukčije od povlačenja<br />

u motel u Albuquerqueu na<br />

raspravu s Paulom Allenom o načinu<br />

prenošenja informacija u svijetu ili razgovora<br />

s Warrenom Buffettom u Sun<br />

Valleyju o budućnosti filantropije.<br />

No diplomatsko ophođenje s razbojnicima<br />

za Gatesa je sada jednako važan<br />

dio onoga što je zamislio kao svoju<br />

ostavštinu svijetu i on mu pristupa pragmatično.<br />

“Mjerilo uspjeha su spašeni<br />

životi, neosakaćena djeca”, kaže. “Nije<br />

to isto kao broj prodanih jedinica ili<br />

iznos ostvarene dobiti, ali je vrlo mjerljivo<br />

pa možete postaviti ambiciozan<br />

cilj i provjeravati kako ga ostvarujete.”<br />

Ključne riječi: mjerila, mjerljivo, cilj.<br />

Gatesov sada već šest milijardi dolara<br />

težak program doniranja cjepiva radi<br />

suzbijanja ospica, hepatitisa B, rotavirusa<br />

i AIDS-a dio je najvećeg, najhumanijeg<br />

dobrotvornog angažmana u<br />

povijesti. Ono čega u njegovim riječima<br />

nema jesu pojedinci.<br />

To je na više načina i poanta. Suzdržanost<br />

s kojom govori o djeci koju<br />

je posjetio u Indiji i Africi (“Melinda<br />

i ja proveli smo neko vrijeme s tom<br />

djecom i vidjeli da pate; ona umiru.”)<br />

nestaje kada razgovor skrene na<br />

brojke. Gates tada govori brže i višim<br />

tonom: “S 23 centa po dozi nikada nećemo<br />

iskorijeniti ospice”, bolest koja<br />

je “na svom vrhuncu ubijala milijun<br />

i pol ljudi godišnje; ta brojka je sada<br />

pala ispod 300 tisuća.” Gates može<br />

odrecitirati sve prekretnice u povijesti<br />

globalnog zdravlja i cijene cjepiva do<br />

u novčić, ali će zablokirati na imenu<br />

Johna Endersa, nobelovca i pronalazača<br />

cjepiva kojeg izuzetno cijeni, ili<br />

Joea Cohena, najzaslužnijeg za novo<br />

cjepivo protiv malarije nastanak kojeg<br />

je financirao.<br />

Neporeciva je, povijesna činjenica<br />

da je najbogatiji čovjek Amerike - a<br />

bio bi najbogatiji na svijetu da nije već<br />

toliko dao - još uvijek u naponu snage<br />

(upravo je navršio 56) i raspolaže ugledom,<br />

sredstvima i odlučnošću da iskorijeni<br />

zarazne bolesti. Bio bi duboko<br />

razočaran, rekao je, ako u sljedećih 25<br />

godina smrtnost ne bi pala za 80 posto.<br />

U suprotnom “jednostavno ne radimo<br />

dobro svoj posao.”<br />

“Gdje se može spasiti najviše života?”: Melinda Gates u Keniji<br />

Iz prostorije s pogledom na novi,<br />

500 milijuna dolara vrijedan kampus<br />

Zaklade Melinde i Billa Gatesa u kojoj<br />

razgovaramo, među odbljescima fontana<br />

i staklenih zdanja nije teško vidjeti<br />

budućnost s bitno manje patnje. Usto<br />

je vrlo poučno zaći duboko u način razmišljanja<br />

jednog od najvećih poslovnih<br />

vizionara u povijesti. Razmatrajući s<br />

Billom i Melindom Gates načine Gatesova<br />

pristupa tom velikom svjetskom<br />

problemu, može se intuitivno spoznati<br />

i kako se gradi kompanija poput Microsofta,<br />

saznati kako se genij mehanike<br />

metodološki postavlja prema apstraktnom<br />

problemu. I možda najvažnije,<br />

kako se moć i kapital - u doslovnom i<br />

političkim smislu - mogu upotrijebiti<br />

na najveću moguću dobrobit svijeta.<br />

Gatesov plan iskorjenjivanja bolesti<br />

polazi od smjele zamisli da su široko<br />

prihvaćene, dva stoljeća stare demografske<br />

teorije Thomasa Malthusa - kako<br />

sredstva za život s vremenom dovode<br />

do porasta stanovništva, a taj porast<br />

FREDERIC COURBET / BILL & MELINDA GATES FOUNDATION<br />

SCENARIJ: BILL GATES - NOVO ZNAČENJE DAVANJA<br />

ZAPLET<br />

Microsoftov mogul i supruga Melinda ulaze u dobrotvorni<br />

rad fokusirani na kontrolu rađanja, sve<br />

dok ne otkriju kako je bolje posvetiti se jeftinom,<br />

visoko učinkovitom cijepljenju.<br />

AKCIJA<br />

Gatesovi mogu donirati milijarde dolara, ali nemaju<br />

kome napisati ček. Stoga stvaraju novu vrstu mreže<br />

(vladin, nevladin sektor i proizvođači lijekova) i novo<br />

“slobodno” tržište cjepiva.<br />

ISHOD<br />

Gates pomoću sofisticiranog modela otkriva kamo<br />

usmjeriti sredstva i kako distribuirati nova cjepiva<br />

(protiv hepatitisa B, rotavirusa i malarije). Cilj: 80%<br />

manja smrtnost od zaraznih bolesti.<br />

66<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011

s vremenom do bijede - pogrešne. Bill<br />

i Melinda Gates počeli su mozgati o<br />

tom konceptu godinama prije osnutka<br />

zaklade i mjesecima prije vjenčanja, na<br />

predbračnom putovanju u Afriku 1993.<br />

godine. Safari je bio zamišljen “darvinski”,<br />

kao promatranje ponašanja žrtve i<br />

plijena. “Promatrat ćemo životinje, gledati<br />

savanu i bit će veličanstveno, mislili<br />

smo”, kaže Melinda. Umjesto toga,<br />

našli su se sred klasične malthusovske<br />

zagonetke: “Zašto ona žena tamo kraj<br />

ceste nosi snop pruća na glavi, bebu u<br />

trbuhu i drugu bebu na leđima?”<br />

Gates nije odmah posumnjao u dvjestogodišnju<br />

dogmu: “Znali smo kako<br />

povećati produktivnost u poljoprivredi,<br />

ali ne za toliko. Veća napučenost otežava<br />

rješavanje nezaposlenosti, nemira, problema<br />

obrazovanja.” I tako, kad su Bill i<br />

Melinda Gates 1997. krenuli u svoj prvi<br />

zdravstveni pothvat (svoju će zakladu<br />

osnovati za dvije godine), usredotočili<br />

su se na kontrolu rađanja. Financirali su<br />

Johns Hopkinsov plan primjene računala<br />

kako bi se poboljšala informiranost žena<br />

iz zemalja u razvoju o kontracepciji.<br />

Logika je bila jasna i Gatesu prihvatljiva:<br />

“zdravlje” jednako “sredstva” podijeljeno<br />

s “broj stanovnika”. A kako su sredstva,<br />

primijetio je, relativno zadana veličina,<br />

rješenje je kontrola rađanja. Stoga<br />

ni cijepljenje nije imalo smisla: zašto<br />

spašavati djecu za život u prenapučenim<br />

zemljama gdje im prijete glad ili građanski<br />

ratovi? Slično je glasila i formula<br />

njegova više milijardi dolara vrijednog<br />

programa reforme obrazovanja: “školski<br />

uspjeh” jednako “broj učitelja” kroz<br />

“broj učenika” - manji razredi rezultirat<br />

će povećanom pažnjom na satu i pametnijom<br />

djecom.<br />

Ipak, koliko mu god bila draga<br />

elegantna rješenja, Gatesovi najveći<br />

uspjesi rezultat su ustrajnosti i prilagođavanja.<br />

Bile su potrebne tri verzije da<br />

mu Windowsi ispadnu kako treba, a na<br />

Xboxu je u početku gubio milijarde. Ne<br />

boji se preispitati svoje pretpostavke<br />

kad vidi da ne drže vodu. U pristupu<br />

obrazovanju čak ih je potpuno preokrenuo:<br />

broj djece u razredu, uvjerio<br />

se, nije bitan faktor djetetova školskog<br />

uspjeha, već kvaliteta učitelja. Stoga je,<br />

kad je već potrošio brda novca, krenuo<br />

tim drugim putem.<br />

Kada je riječ o filantropiji i zdravlju,<br />

otkrivenje je nastupilo čak i brže. Njegov<br />

otac je organizirao dobrotvornu<br />

večeru u Columbia Tower Clubu u<br />

Seattleu u korist PATH-a (program za<br />

odgovarajuću tehnologiju u zdravstvu).<br />

Na početku se govorilo i o kontroli<br />

rađanja (PATH je kineskim proizvođačima<br />

prezervativa prenosio znanja<br />

o testiranju proizvoda prije isporuke).<br />

Podaci koje je čuo uplašili su Gatesa. Iz<br />

zemlje u zemlju, primijetio je, s opadanjem<br />

smrtnosti (točnije pri stopi od 10<br />

smrti na 1000 stanovnika) pada i stopa<br />

rađanja, i rast populacije se stabilizira.<br />

“To se protivi zdravom razumu”, kaže.<br />

Većina roditelja ne odlučuje se na<br />

osmero djece zato što žele veliku obitelj,<br />

već zato što znaju da će im mnoga<br />

djeca umrijeti.<br />

MALE POBJEDE, VELIKE<br />

BUDUĆE BITKE<br />

Grafikon i karta jasno pokazuju i<br />

kolika je moć cijepljenja i s kolikim<br />

se izazovom još treba suočiti. U<br />

Meksiku je uvođenje cjepiva protiv<br />

rotavirusa bitno smanjilo smrtnost.<br />

Obuzdati malariju, od koje na<br />

mnogo većem području oboli 250<br />

milijuna ljudi godišnje, bit će puno<br />

teža zadaća čak i uz novo cjepivo<br />

koje se očekuje 2016. godine.<br />

250<br />

200<br />

150<br />

100<br />

50<br />

“Ako majka i otac znaju da će dijete<br />

doživjeti odraslu dob, prirodno će težiti<br />

manjoj obitelji”, kaže Melinda.<br />

Gates je svoj koncept davanja okrenuo<br />

za 180 stupnjeva. Umjesto na prevenciju<br />

rađanja, usmjerio je milijarde<br />

na spašavanje već rođene djece. “Čim<br />

smo to shvatili, snažno smo krenuli u<br />

cjepiva”, kaže. Mogao se usmjeriti na<br />

klinike i liječnike, no mjerilo je bilo premaleno.<br />

“Čarobni štapić interveniranja<br />

u zdravlje je cijepljenje, jer se cjepiva<br />

mogu raditi vrlo jeftino. Morali smo<br />

odabrati koji će način davanja - ne samo<br />

u novcu, već i u uloženom vremenu,<br />

energiji, glasu - imati najveći efekt.”<br />

Melinda, njegova partnerica u svemu<br />

što se odnosi na filantropiju, dodaje:<br />

“Gdje se novcem može postići najveći<br />

učinak? Gdje se može spasiti najviše života<br />

sredstvima kojima raspolažete?”<br />

Značajnije nego itko prije, pa čak i<br />

John D. Rockefeller iako je Rockefellerov<br />

institut za medicinska istraživanja<br />

0<br />

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009<br />

IZVOR: NEW ENGLAND JOURNAL OF MEDICINE<br />

ZEMLJE I PODRUČJA S VISOKIM RIZIKOM ZARAZE UZROČNIKOM MALARIJE 2010.<br />

MALARIJA SE PRENOSI<br />

BROJ 11-GODIŠNJAKA U MEKSIKU KOJI MJESEČNO<br />

UMIRU OD BOLESTI POVEZANIH S PROLJEVOM<br />

CIJEPLJENJE U<br />

CIJELOJ ZEMLJI<br />

UVEDENO U<br />

SVIBNJU 2007.<br />

OGRANIČEN RIZIK ZA ZARAZU MALARIJOM<br />

IZVOR: SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA<br />

NOVEMBER 21, 2011<br />

PROSINAC, 2011 FORBES 67

FORBES<br />

70 NAJMOĆNIJIH — STRAST BILLA GATESA<br />

Eksplozija ideja: novi kampus Gatesove zaklade u središtu Seattlea vrijedan 500 milijuna dolara<br />

stajao iza mnogih ključnih otkrića 20.<br />

stoljeća, Gates je izmijenio globalni<br />

dijalog o zdravlju kad su posrijedi<br />

cjepiva. Ona su, naime, bila u središtu<br />

kontroverzije kada su prije desetak<br />

godina pogrešno optužena da izazivaju<br />

autizam. Gatesova prva donacija za cjepiva,<br />

100 milijuna dolara poklonjenih<br />

UN-u kojima je upravljao PATH, bila<br />

je namijenjena dopremanju postojećih<br />

cjepiva do djece. U svom domu od šest<br />

tisuća kvadrata na jezeru Washington,<br />

Bill i Melinda tada su priredili svečanu<br />

večeru za vodeće stručnjake za cjepiva.<br />

Na Gatesovo pitanje što bi učinili kada<br />

bi imali puno novca za istraživanja,<br />

prostorija je eksplodirala novim idejama.<br />

U tom trenutku Gates je odlučio<br />

odustati od stare zaklade i pretvoriti je<br />

u Zakladu Billa i Melinde Gates. S 21<br />

milijardom Gatesovih dolara na raspolaganju,<br />

zaklada je odmah po osnivanju<br />

1999. postala jedna od najvećih dobrotvornih<br />

organizacija u svijetu. Sredstva<br />

zaklade sada iznose 36 milijardi dolara,<br />

a dosad je poklonjeno 25 milijardi.<br />

Otkrivši cjepiva, Gates se međutim<br />

suočio s novim paketom problema. Mogao<br />

se usmjeriti na spašavanje života<br />

podupirući istraživanja novih cjepiva.<br />

Njegova je darežljivost tako dovela do<br />

cjepiva protiv meningitisa i malarije.<br />

Mogao je i nastaviti povećavati učinkovitost<br />

tih cjepiva financirajući stvaranje<br />

hladnih lanaca - sustava pohrane i distribucije<br />

u zemljama primateljima. I to je<br />

napravio. Ali i tu se suočio s problemom<br />

razmjera. Jedan od njih odnosio se na<br />

tržište: kako potaknuti Merck, Pfizer,<br />

Glaxo-SmithKline i druge farmaceutske<br />

divove na proizvodnju skupih cjepiva<br />

za djecu kojoj su najpotrebnija, ali i<br />

najnedostupnija? Odgovor je u tome da<br />

se nevidljiva ruka Adama Smitha učini<br />

vidljivijom dobronamjernim usmjeravanjem<br />

novostvorenog tržišta prema slobodnom<br />

poduzetništvu, smatra Gates.<br />

OVO JE NAJISTINITIJA definicija<br />

moći: ne samo biti u stanju riješiti<br />

problem, nego i stvoriti održivo tržište<br />

koje će ga rješavati. “Nisam imao kome<br />

napisati ček”, sjeća se Gates koji je još<br />

prije deset godina bio spreman kupiti<br />

milijarde doza cjepiva. Okupljanjem<br />

sredstava iz javnih fondova, dogovaranjem<br />

cijene s drugim humanitarnim<br />

agencijama i širenjem mreže humanitaraca<br />

za dostavu pomoći, Unicef je<br />

tijekom 80-ih utrostručio broj djece<br />

koja su primila osnovno cjepivo protiv<br />

dječje paralize, difterije i tetanusa. No<br />

sve je to i dalje bilo žalosno malo s obzirom<br />

na potrebe, a novim lijekovima<br />

trebalo je nedopustivih 15 do 20 godina<br />

da s američkog tržišta stignu do djece<br />

u Tanzaniji ili Nikaragvi. “Siromašno<br />

je dijete u 50 puta većoj opasnosti da<br />

umre od ovih bolesti nego bogato dijete!”,<br />

povišenim će tonom Bill Gates.<br />

Prvi je važan korak postići trajno<br />

javno-privatno partnerstvo, zaključio<br />

je. Javnu polovicu jednadžbe lako je<br />

riješio čekovnom knjižicom, jer su se<br />

prijašnji pokušaji spoticali o manjak<br />

sredstava i svađe humanitarnih organizacija<br />

za svaki dolar. Privatna polovica<br />

bila je tvrd orah. Izrada cjepiva je skupa<br />

u usporedbi s proizvodnjom tableta.<br />

Proizvođači lijekova željeli su da se cijepe<br />

djeca u primjerice Afganistanu, ali<br />

nisu mogli računati na dovoljno veliku i<br />

predvidljivu potražnju koja bi im pokrila<br />

troškove. Našli su se pred neugodnim<br />

izborom: humanost ili profit. Stoga je<br />

Gates 1999. godine otputovao u Italiju,<br />

u Bellagio, pronaći rješenje zajedno s<br />

Unicefom, Svjetskom bankom, UN-om,<br />

raznim proizvođačima lijekova i humanitarnim<br />

grupama.<br />

Tako je nastala Globalna alijansa za<br />

cjepiva i imunizaciju, danas poznata<br />

kao GAVI, kojoj se Gates obvezao dati<br />

2,5 milijarde dolara i pomagati je strateškim<br />

savjetima kakvi su Microsoftu<br />

priskrbili strahopoštovanje konkurenata<br />

i neprijateljstvo američkih regulatora.<br />

GAVI-jev pristup bio je drukčiji od<br />

prijašnjih. Prvo, traži se financijsko<br />

partnerstvo: zemlje u razvoju moraju<br />

sudjelovati u pokrivanju troška za cjepivo,<br />

makar i samo s 20 centa po dozi.<br />

Drugo, odgovornost: GAVI zahtijeva<br />

precizno vođenje knjiga kako bi cjepivo<br />

doista stiglo do djece i uspostavio se<br />

održiv sustav isporuke. Dobro financirana<br />

akcija u suradnji s partnerima na<br />

terenu stvorila je trajno tržište za velike<br />

farmaceutske kompanije, koje ih neće<br />

gurnuti u propast. Radi još snažnije<br />

konkurencije GAVI na slanje ponuda<br />

potiče proizvođače lijekova iz zemalja<br />

poput Indije i Kine.<br />

Uspjeh je golem. U proteklih sedam<br />

godina standardno kombinirano cjepivo<br />

protiv pet bolesti (uključujući difteriju,<br />

tetanus i hripavac) pojeftinilo je<br />

za 40 posto. Cijena doze cjepiva protiv<br />

hepatitisa B radi prevencije raka jetre<br />

pala je za 68 posto i injekciju su dobili<br />

milijuni djece. Doza Rotarixa, GSK-ova<br />

lijeka protiv rotavirusa, vodećeg uzročnika<br />

smrtonosnog proljeva, pojeftinila<br />

68<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011

JEDAN OD MILIJARDU<br />

7 VAŽNIH<br />

je sa 102 na 2,5 dolara, a indijske kompanije<br />

poput Bharat Biotecha nude<br />

cijenu od jednog dolara po dozi.<br />

S novijim, skupljim cjepivima poput<br />

Pfizerovog Prevnara protiv upale pluća,<br />

koji donosi najveću zaradu od svih<br />

lijekova, GAVI je napravio korak dalje.<br />

Obvezujući se na kupnju ugovorenog<br />

broja doza, jamči proizvođaču golem<br />

obujam prodaje. Zauzvrat postavlja<br />

gornju granicu cijene koju će dugoročno<br />

plaćati. Doza Prevnara, primjerice,<br />

u SAD-u košta 114 dolara, ali će GAVI<br />

plaćati samo 3,5 dolara. Gates i kolege<br />

subvencioniraju gubitak. Računica je<br />

vrtoglava: GAVI je za cijepljenje protiv<br />

pneumokoka i rotavirusa prikupio više<br />

od tri milijarde dolara od raznih vlada,<br />

uključujući vladu Velike Britanije, Norveške<br />

i SAD-a, a Gates je na kraju dodao<br />

još milijardu da se projekt provede do<br />

kraja. Podjednako je velik i učinak: spriječena<br />

je smrt 3,4 milijuna ljudi od hepatitisa<br />

B i posljedičnog raka jetre, 1,2<br />

milijuna djece neće umrijeti od ospica,<br />

560 tisuća spašeno je od meningitisa,<br />

474 tisuće od hripavca, 140 tisuća od<br />

žute groznice i 30 tisuća od dječje paralize.<br />

Lani su nove akcije spriječile još<br />

osam tisuća smrti.<br />

“Upoznala sam majke koje su pješačile<br />

osam sati da bi im dijete primilo<br />

cjepivo, nadajući se da će tog dana biti<br />

cijepljenja”, kaže Melinda. U siječnju<br />

je tijekom posjeta bolnici u Keniji vidjela<br />

kako četiri djeteta dijele jednu masku<br />

s kisikom. “Borili su se za dah”, sjeća se.<br />

Gates je u zadnje vrijeme krenuo na<br />

dvije najveće pošasti u povijesti, malariju<br />

od koje na godinu oboli 250 milijuna<br />

ljudi, a odnese 800 tisuća života, te<br />

dječju paralizu. U borbi protiv malarije<br />

najprije je morao potrošiti 200 milijuna<br />

dolara kako bi spasio cjepivo koje je<br />

razvijao Glaxo, ali bez izgleda da ikada<br />

postane profitabilno. Nedavna studija<br />

pokazala je da će prepoloviti učestalost<br />

zaraze. Dječju paralizu Gates želi sasvim<br />

iskorijeniti. Bila bi to uz kozice tek<br />

druga bolest zbrisana s lica svijeta.<br />

Sada kada je model uspostavljen,<br />

Gatesova se uloga proširila. Kako bi<br />

sustav funkcionirao, Gates mora biti<br />

ambasador globalnog zdravlja. S obzirom<br />

na njegov utjecaj, šefovi država<br />

moraju ga primiti. Dokazuje to kratak<br />

posjet Čadu. Fotografija vođe kako<br />

djeci dijeli cjepivo privukla je pažnju i<br />

donekle mu nametnula odgovornost za<br />

buduću urednu dostavu cjepiva djeci.<br />

“Ne bih rekao da ih nastojim uvjeriti.<br />

Samo ih podsjećam”, kaže Gates. Pokušava<br />

zamisliti kako neki vođe očekuju<br />

njegov posjet i parodira svoj vlastiti<br />

glas: “Ah, taj! Doći će i pričati o cijepljenju,<br />

cijepljenju, cijepljenju i pitati kako<br />

stojimo s dječjom paralizom, i usput: vi<br />

ste skoro još jedina zemlja u kojoj ima<br />

te bolesti, a stopa procijepljenosti vam<br />

je niska!”<br />

Blogosfera još uvijek proizvodi postove<br />

i web-stranice “Mrzim Gatesa”,<br />

optužujući ga da vara porezne obveznike<br />

jer mu je Seattle dao besplatno<br />

zemljište za novi kampus, da preko<br />

cjepiva širi autizam (teorija o vezi cijepljenja<br />

i autizma danas je većinom<br />

odbačena) ili da se preko Zaklade igra<br />

Boga. Neki zavidni kliničari predbacuju<br />

mu da se fokusira na cijepljenje na štetu<br />

drugih medicinskih ciljeva. No čovjek<br />

koga su zvali i “anarhistom tehnologije”<br />

i “brutalnim monopolistom koji je ugušio<br />

inovaciju”, svojom je velikodušnošću<br />

- proisteklom manje iz srca, a više<br />

iz uma - postao svetac za one kojima su<br />

poznata njegova nastojanja.<br />

“Moćan glas koji štiti od smrti milijune<br />

djece u zemljama u razvoju”, kaže<br />

Andrin Oswald, šef Novartisova odjela<br />

za cjepiva. Gatesov saveznik William<br />

Foege, najpoznatiji po svojoj ulozi u<br />

iskorjenjivanju kozica dodaje: “Nismo<br />

mogli ni sanjati to što se zbilo tijekom<br />

proteklog desetljeća. To će zauvijek<br />

promijeniti ljudsko društvo.” Sam milijarder<br />

odmahuje na laskanja. Kad sam<br />

mu rekao da ga je Foege usporedio s Mauriceom<br />

Hillemanom, znanstvenikom<br />

koji je pronašao cjepivo protiv ospica,<br />

zaušnjaka i još desetak bolesti, blago se<br />

zarumenio: “Međutim, on je to stvarno<br />

napravio. Mislim, njegov labos u Mercku…<br />

oni su to stvarno napravili.”<br />

HEROJI CJEPIVA<br />

Odabrao Bill Gates<br />

Ovi pioniri istraživanja (u jednom<br />

slučaju i proizvodnje) cjepiva “fascinantni<br />

su, mitski momci”, kaže Gates.<br />

Jim Grant<br />

ČELNIK UNICEFA TIJEKOM 80-ih<br />

Organizirao je goleme akcije prikupljanja<br />

novca, često uz pomoć djece koja<br />

su kucala na vrata s kasicama u ruci,<br />

kako bi postotak globalne procijepljenosti<br />

djece osnovnim cjepivima<br />

podigao s 25 na 75 posto.<br />

D. A. Henderson<br />

PROFESOR JAVNOG ZDRAVLJA I<br />

MEDICINE, SVEUČILIŠTE U PITTSBURGHU<br />

Lider međunarodnih nastojanja na<br />

iskorjenjivanju kozica. Mnogi su<br />

sudjelovali, “ali on je predvodio”, kaže<br />

Gates. Sada se bavi biosigurnošću.<br />

Maurice Hilleman<br />

VODIO MERCKOV ODJEL ZA VIRUSE I<br />

STANIČNU BIOLOGIJU<br />

“Polovica cjepiva stiže iz ove grupe”,<br />

kaže Gates, uključujući cjepivo protiv<br />

ospica i hepatitisa B.<br />

Albert Sabin<br />

MEDICINSKI ISTRAŽIVAČ I VIROLOG<br />

Stvorio oralno cjepivo protiv dječje<br />

paralize, kojim je bolest eliminirana u<br />

većini zemalja.<br />

Jonas Salk<br />

MEDICINSKI ISTRAŽIVAČ I VIROLOG<br />

Sredinom prošlog stoljeća otkrio prvo<br />

sigurno i efikasno cjepivo protiv dječje<br />

paralize. Verzija tog cjepiva koristi se<br />

u SAD-u.<br />

John Enders<br />

MEDICINSKI ZNANSTVENIK, CHILDREN’S<br />

HOSPITAL BOSTON<br />

Njegova je najvažnija spoznaja da se<br />

virusi mogu uzgojiti u petrijevoj posudi<br />

umjesto na životinjama. Zbog toga je<br />

podijelio Nobelovu nagradu za 1954.<br />

Cyrus Poonawalla<br />

PREDSJEDNIK, POONAWALLA GRUPA<br />

U njegovom Serum Instituteu, kaže<br />

Gates, “proizvodi se više cjepiva nego<br />

igdje drugdje”, uključujući i cjepivo<br />

protiv meningitisa koje košta samo 50<br />

centa po dozi.<br />

PROSINAC, 2011 FORBES 69

FORBES<br />

70 NAJMOĆNIJIH — PRAVI VLADARI PLANETA<br />

2. Vladimir<br />

Putin<br />

PREMIJER, RUSIJA GODINA: 59<br />

Odani Putinov ljubimac Dmitrij Medvedev nedavno<br />

je najavio da se neće ponovno kandidirati<br />

za dužnost predsjednika Rusije, olakšavši tako<br />

svom mentoru povratak na funkciju s koje, neki<br />

će reći, zapravo i nije otišao. Dobije li još dva<br />

mandata, sve veći autokrat Putin bit će na funkciji<br />

do 2024. godine. Pa ti vidi, Staljine!<br />

SVIJETLA TOČKA U 2011.: Založio se za stvaranje nove<br />

euroazijske unije Rusije i nekoliko bivših sovjetskih<br />

republika, uključujući Kazahstan, Bjelorusiju i Ukrajinu,<br />

do 2015. godine<br />

VLADAVINE IZABRANIH RUSKIH VLADARA<br />

VLADAR<br />

GODINE NA VLASTI<br />

IVAN GROZNI 1 (1533.-84.)<br />

51<br />

PETAR VELIKI 1 (1682.-1725.)<br />

43<br />

KATARINA VELIKA (1762.-96.)<br />

34<br />

J. V. STALJIN (1927.-53.)<br />

25<br />

VLADIMIR PUTIN 2 (1999.-2024.)<br />

24<br />

NIKOLAJ II. (1894.-1917.)<br />

22<br />

LEONID BREŽNJEV (1964.-82.)<br />

18<br />

V. I. LENJIN (1917.-24.)<br />

6<br />

1<br />

UKLJUČUJUĆI REGENTSTVO;<br />

2<br />

AKO JOŠ DVAPUT POBIJEDI NA PREDSJEDNIČKIM IZBORIMA<br />

1. Barack Obama<br />

PREDSJEDNIK, SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE GODINA: 50<br />

Istina, Kongres je odbio njegov paket zakona o zapošljavanju, njegovi pregovori<br />

o limitu javnog duga izazvali su zgražanje, a pad popularnosti ugrožava mu<br />

reizbor, no Barack Obama ove se godine uspio vratiti na poziciju najmoćnijeg<br />

čovjeka na svijetu. Kako to? Unatoč prolaznom posrnuću, SAD neosporno ostaje<br />

najmoćnija nacija na svijetu, zemlja s najvećim, najinovativnijim gospodarstvom<br />

i najmoćnijom vojskom. Osim toga, jedini Obamin legitimni suparnik<br />

za taj naslov, prošlogodišnji broj jedan, kineski predsjednik Hu Jintao odlazi s<br />

dužnosti, pa se njegov utjecaj smanjuje.<br />

SVIJETLA TOČKA U 2011.: U svibnju uhvatio najopasnijeg svjetskog terorista.<br />

(AP PHOTO/FIRDIA LISNAWATI); (AP PHOTO/RIA NOVOSTI, ALEXEI DRUZHININ, POOL);<br />

70<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011

3. Hu Jintao<br />

GENERALNI SEKRETAR,<br />

KOMUNISTIČKA PARTIJA<br />

KINE GODINA: 68<br />

U ovom trenutku obnaša sve tri dužnosti<br />

potrebne za ulogu vrhovnog<br />

vođe: generalni je sekretar Komunističke<br />

partije Kine, predsjednik<br />

Republike i zapovjednik vojske. No<br />

idućih nekoliko godina postupno<br />

će se povlačiti s funkcija u sklopu<br />

dobro orkestriranog plana sukcesije.<br />

Sljedeće godine odlazi s najvažnije<br />

dužnosti, sa čela partije. Godinu<br />

dana potom na mjestu predsjednika<br />

države vjerojatno će ga naslijediti Xi<br />

Jinping.<br />

CRNA TOČKA U 2011.: U rijetkom nastupu<br />

neovisnosti, kineski su mediji otkrili da je vlast<br />

zataškala smrtonosnu nesreću superbrzog<br />

vlaka u lipnju.<br />

4. Angela Merkel<br />

KANCELARKA, NJEMAČKA GODINA: 57<br />

Najmoćnija žena svijeta na čelu je najsnažnije europske ekonomije i mnogi je smatraju<br />

stvarnim vođom Europske unije. Anketa provedena u Francuskoj nedavno je<br />

pokazala da Francuzi više vjeruju njemačkoj kancelarki (46%) nego francuskom<br />

predsjedniku Sarkozyju (33%). Njemačka mora povući snažnije poteze u rješavanju<br />

dužničke krize u Europi unatoč rizicima za vladajuću koaliciju Angele Merkel. Polovične<br />

mjere neće biti dovoljne.<br />

CRNA TOČKA U 2011.: Odbila podržati NATO-ove zračne napade u Libiji.<br />

5. Bill Gates<br />

SUPREDSJEDATELJ,<br />

ZAKLADA BILLA I MELINDE<br />

GATES GODINA: 56<br />

Microsoftov softverski čarobnjak i drugi<br />

najbogatiji čovjek na svijetu proživljava<br />

najplodniju krizu srednjih godina u<br />

povijesti. Njegova predanost stvaranju,<br />

popularizaciji i distribuciji cjepiva uvelike<br />

utječe na stanje zdravlja u svijetu. Cilj<br />

mu je za života suzbiti najveći čimbenik<br />

smrtnosti, zarazne bolesti. U tome bi<br />

mogao uspjeti (vidi priču u ovom broju<br />

<strong>Forbes</strong>a).<br />

SVIJETLA TOČKA U 2011.: Cjepivo protiv malarije,<br />

nastanak kojeg je podupirao proteklih nekoliko godina,<br />

zadovoljilo je u ključnom kliničkom ispitivanju.<br />

Moglo bi spasiti milijune života.<br />

(AP PHOTO/CHARLES DHARAPAK); AFP PHOTO / ODD ANDERSEN; AFP PHOTO / LIONEL BONAVENTURE<br />

PROSINAC, 2011 FORBES 71

FORBES<br />

70 NAJMOĆNIJIH — PRAVI VLADARI PLANETA<br />

6. Abdullah bin<br />

Abdulaziz al Saud<br />

KRALJ, SAUDIJSKA ARABIJA GODINA: 87<br />

Jedan od rijetkih preostalih apsolutnih vladara, kralj<br />

Abdullah nastavlja s provođenjem umjerenih reformi<br />

u pustinjskom kraljevstvu koje ima 20 posto poznatih<br />

svjetskih zaliha nafte i dva glavna muslimanska sveta<br />

mjesta. Nedavno je ženama dao pravo glasa na lokalnim<br />

izborima i dosljedno smanjuje vjerski nadzor nad<br />

javnim školama. Al Saud ipak nije liberalan: suprotstavio<br />

se Arapskom proljeću i potrošio 130 milijardi<br />

dolara na socijalne projekte zamišljene da suzbiju<br />

svaki domaći prodemokratski pokret.<br />

CRNA TOČKA U 2011.: U listopadu je umro kraljev mlađi brat,<br />

princ nasljednik Sultan. Tron će vjerojatno naslijediti polubrat,<br />

princ Naif.<br />

7. Benedikt XVI.<br />

PAPA, RIMOKATOLIČKA CRKVA GODINA: 84<br />

Duhovni vođa jedne šestine čovječanstva - milijardu i šesto milijuna duša<br />

- iznosi konačne sudove o pitanjima pobačaja, istospolnih brakova, uvođenju<br />

žena u svećeničku službu, a nedavno i o pokretu Occupy Wall Street.<br />

Vatikan je u listopadu pozvao na osnivanje nadnacionalnog tijela za nadzor<br />

nad svjetskim gospodarstvom: “Da bi funkcionirala kako treba, ekonomiji<br />

je potrebna etika, i to ne bilo kakva, već ona kojoj je središte čovjek.”<br />

CRNA TOČKA U 2011.: Dvije grupe žrtava zatražile su da Međunarodni kazneni sud provede<br />

istragu i sudi papi Benediktu XVI. zbog zataškavanja slučajeva seksualnog zlostavljanja.<br />

AP; AFP PHOTO/ PIUS UTOMI EKPEI<br />

72<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011

8. Ben S.<br />

Bernanke<br />

PREDSJEDNIK, FEDERALNE<br />

REZERVE SAD-a GODINA: 57<br />

Nakon dvije runde kvantitativnog<br />

popuštanja, od kojih je posljednjom<br />

upumpano 600 milijardi dolara u<br />

američko gospodarstvo, Bernanke<br />

se nije odlučio na još jedan krug tiskanja<br />

novca. Najnovijim potezom,<br />

operacijom Twist, pokušava dodatno<br />

sniziti dugoročnu kamatnu<br />

stopu, manipulirajući sa 107 bilijuna<br />

dolara vladinog duga iz Fedova<br />

portfelja.<br />

CRNA TOČKA U 2011.: Svi predsjednički<br />

kandidati iz Republikanske stranke zakleli<br />

su se da će najuriti Bernankea pobijede li na<br />

izborima.<br />

9. Mark<br />

Zuckerberg<br />

CEO, FACEBOOK GODINA: 27<br />

Ono što CIA bezuspješno pokušava šest<br />

desetljeća, Zucku je uspjelo u sedam godina:<br />

saznati što misli, čita, sluša, koga pozna, što<br />

voli, gdje stanuje i kupuje, kamo putuje, za<br />

koga glasa i koga ili što štuje 800 milijuna<br />

ljudi - 10 posto svjetskog stanovništva.<br />

Američki korisnici provode više vremena na<br />

Facebooku (u prosjeku 6,3 sata mjesečno)<br />

nego igdje drugdje na internetu. Nesvršeni<br />

student s Harvarda sada stvara vlastitu<br />

monetu, Facebookov kredit, kako bi olakšao<br />

transakcije i stjecanje profita. Težak 17,5 milijardi<br />

dolara neto, 14. je najbogatiji čovjek<br />

u SAD-u.<br />

SVIJETLA TOČKA U 2011.: Društvena mreža, film<br />

nadahnut njegovim životom gdje je prikazan kao<br />

bezdušni glupan, osvojio je tri Oscara.<br />

BROJ KORISNIKA GLOBALNIH<br />

DRUŠTVENIH MREŽA (mil.)<br />

10. David<br />

Cameron<br />

PREMIJER, UJEDINJENO<br />

KRALJEVSTVO GODINA: 45<br />

Dočekan kao “nova Margaret Thatcher”,<br />

šef britanske vlade sada je vreća<br />

na kojoj se iskaljuju svi Britanci. Prijeti<br />

mu raspad koalicije i pobuna u stranci<br />

jer mnogi konzervativci zamjeraju što<br />

se protivi istupanju Velike Britanije<br />

iz Europske unije ili reviziji njezinih<br />

odnosa s EU. A čak i tamo ima malo<br />

prijatelja. “Propustio si dobru priliku<br />

da umukneš”, dobacio mu je francuski<br />

predsjednik Sarkozy nedavno, kada<br />

je inzistirao da sudjeluje na sastanku<br />

o krizi eura. “Već nam je muka od vaših<br />

kritika i preporuka što da činimo.<br />

Kažete da mrzite euro, a sad biste se<br />

miješali u naše sastanke.”<br />

CRNA TOČKA U 2011.: Skandal s hakiranjem<br />

telefona uzdrmao je Camerona koji je zaposlio<br />

bivšeg urednika tabloida News of the World u<br />

trenutku kada se skandal već naslućivao.<br />

(AP PHOTO/STEVEN SENNE); (AP PHOTO/EL PASO TIMES, RUDY GUTIERREZ); AFP PHOTO/CARL COURT<br />

PROSINAC, 2011 FORBES 73

FORBES<br />

70 NAJMOĆNIJIH — PRAVI VLADARI PLANETA<br />

JEDAN OD MILIJARDU<br />

7 VAŽNIH<br />

(AP PHOTO/LIONEL BONAVENTURE, POOL); AFP PHOTO / POOL / ROMEO RANOCO<br />

11. Sonia<br />

Gandhi<br />

PREDSJEDNICA,<br />

INDIJSKA KONGRESNA<br />

STRANKA GODINA: 64<br />

Najmoćnija političarka<br />

Indije dvaput je odbila<br />

premijersko mjesto,<br />

prepuštajući tu službu<br />

Manmohanu Singhu.<br />

CRNA TOČKA U 2011.: Liječila<br />

se u inozemstvu dok je Anna<br />

Hazare štrajkao glađu protiv<br />

korupcije u Indiji.<br />

12. Mario<br />

Draghi<br />

PREDSJEDNIK,<br />

EUROPSKA SREDIŠNJA<br />

BANKA GODINA: 64<br />

Dosadašnji guverner<br />

Banke Italije, koji je<br />

ekonomiju studirao na<br />

MIT-u, upravo je preuzeo<br />

Europsku središnju banku<br />

i imat će ključnu ulogu<br />

u rješavanju krize eura.<br />

SVIJETLA TOČKA U 2011.:<br />

Talijanski tisak zove za “Super<br />

Mario” zbog spretnosti kojom<br />

se kreće kroz minsko polje<br />

talijanske politike.<br />

13. Nicolas<br />

Sarkozy<br />

PREDSJEDNIK, FRANCUSKA GODINA: 56<br />

14. Wen Jiabao<br />

PREMIJER, NARODNA REPUBLIKA KINA GODINA: 69<br />

Sarkozy je iznenadio mnoge kada je Francuska<br />

odlučila pokazati mišiće aktivnom podrškom Nacionalnom<br />

prijelaznom vijeću Libije. U sklopu NATOove<br />

zračne kampanje protiv Gadafija Francuska je<br />

odradila mnogo više letova nego SAD. Unatoč pobjedi<br />

libijskih snaga otpora i, čini se, samouništenju<br />

političkog suparnika Dominiquea Strauss-Kahna<br />

seksualnim skandalom s newyorškom sobaricom,<br />

Sarkozy kod kuće ostaje nepopularan - uživa manje<br />

od 40 posto podrške.<br />

SVIJETLA TOČKA U 2011.: Sarkozy je 19. listopada objavio da<br />

su on i njegova treća supruga, bivši model Carla Bruni, dobili<br />

kćer - prvo dijete koje se nekom francuskom predsjedniku<br />

rodilo tijekom mandata.<br />

Kineski premijer ove je godine<br />

napokon dopustio blagi rast vrijednosti<br />

nacionalne valute, no tada<br />

je američki Senat izglasao Kini kaznu<br />

zbog umjetno niske vrijednosti<br />

juana. “Djed Wen” se pod hitno<br />

vratio na stari kurs, upozoravajući<br />

da je u tijeku trgovinski rat.<br />

SVIJETLA TOČKA U 2011.: Kako mu se približava umirovljenje,<br />

Wen sve češće ignorira partijsku liniju i poziva na promjenu<br />

stanja “prevelike koncentracije moći” u Kini.<br />

15. Zhou Xiaochuan<br />

GUVERNER, NARODNA BANKA KINE GODINA: 63<br />

Kineska središnja banka ima 3,2 tisuće milijardi<br />

dolara deviznih pričuva, uključujući 1,1 tisuću milijardi<br />

u američkim državnim obveznicama.<br />

SVIJETLA TOČKA U 2011.: U rujnu je Euromoney proglasio<br />

Zhoua guvernerom godine.<br />

16. Hillary<br />

Clinton<br />

DRŽAVNA TAJNICA,<br />

SAD GODINA: 64<br />

Zaslužuje najviše ocjene<br />

za suočavanje s ovom<br />

teškom godinom koja je<br />

donijela Arapsko proljeće,<br />

curenje američkih<br />

diplomatskih depeša preko<br />

Wikileaksa, navodni<br />

pokušaj Irana da ubije<br />

saudijskog veleposlanika<br />

u SAD-u i smrt Osame<br />

bin Ladena.<br />

CRNA TOČKA U 2011.: Dokumenti<br />

s Wikileaksova smetlišta<br />

sugeriraju da je Clinton naredila<br />

američkim diplomatima pribavljanje<br />

kompjutorskih lozinka<br />

visokih dužnosnika UN-a,<br />

uključujući Ban Ki-moona (na<br />

38. mjestu).<br />

SVJETSKA SIGURNOST<br />

Odabrao Michael Hayden<br />

Globalnu sigurnost mogu postići ili ugroziti šefovi<br />

država, jer svojom mudrošću, nepromišljenošću i<br />

vrlinama oblikuju svjetska zbivanja. Za našu sigurnost<br />

ili izloženost opasnosti često su, međutim, odgovorni<br />

oni čija se imena rijetko pojavljuju u naslovima.<br />

Liang Guanglie<br />

MINISTAR OBRANE, NARODNA REPUBLIKA KINA<br />

Liang zapovijeda najneobuzdanijom cybervojskom<br />

na svijetu, koja rutinski krade<br />

terabajte podataka ne samo radi nacionalne<br />

sigurnosti, već i zbog gospodarskih probitaka.<br />

Qassem Suleimani<br />

ZAPOVJEDNIK, ISLAMSKA REVOLUCIONARNA<br />

GARDA AL QUDS, IRAN<br />

Opasan, dobro financiran i blizak iranskom<br />

vrhovnom poglavaru Aliju Hamneiju. Suleimani<br />

dijeli Hamneijevu vjeru u islamsku revoluciju<br />

i spreman je na sve kako bi je nastavio.<br />

Ashfaq Parvez Kayani<br />

ZAPOVJEDNIK VOJSKE, PAKISTAN<br />

Najmoćniji čovjek zemlje s nuklearnim<br />

naoružanjem. Uz slabe civilne institucije Kayani<br />

mora voditi sve nasilnije, ekstremnije i sve više<br />

protuamerički raspoloženo pakistansko društvo.<br />

N.N.<br />

AKTUALNI ŠEF, CIA-in PROTUTERORISTIČKI CENTAR<br />

Neumoran, strog, upućen i smrtonosan, pod<br />

velom tajnosti preoblikuje američki način<br />

ratovanja.<br />

Princ Mohammed bin Naif<br />

POMOĆNIK MINISTRA UNUTARNJIH POSLOVA,<br />

SAUDIJSKA ARABIJA<br />

Šef Mabahitha (saudijske službe unutarnje sigurnosti)<br />

i sin vjerojatnog prestolonasljednika.<br />

Kim Jong-il & sin<br />

DRAGI VOĐA I GLAVNI DRUG, SJEVERNA KOREJA<br />

Kim Jong-il nije toliko šef države koliko vođa<br />

jednog azijskog zločinačkog sindikata. Kimovi<br />

su u stanju spaliti svoje susjedstvo, a čini se<br />

da to i žele.<br />

Ayman al-Zawahiri & Abu<br />

Yahya al-Libi<br />

ZADNJI PREOSTALI VOĐE, AL QA’IDA<br />

Zawahiri službeno drži Bin Ladenovo mjesto<br />

broja jedan, no televizični, medijski spretni<br />

Al-Libi mogao bi biti Al-Qa’idina rock-zvijezda<br />

u usponu.<br />

MICHAEL HAYDEN, BIVŠI ŠEF NSA I CIA-e, SADA JE<br />

RAVNATELJ CHERTOFF GRUPE<br />

74<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011<br />

NAPREDAK U<br />

PORETKU<br />

PAD U PORETKU<br />

NEPROMIJENJENO<br />

PRVI PUT NA LISTI

JEDAN OD MILIJARDU<br />

7 VAŽNIH<br />

17. Michael<br />

Bloomberg<br />

GRADONAČELNIK,<br />

NEW YORK GODINA: 69<br />

Bloomberg je gradonačelnik<br />

najvećeg grada<br />

u SAD-u, medijski<br />

mogul, veliki filantrop<br />

i dvanaesti najbogatiji<br />

Amerikanac - sam pojam<br />

višestruko moćnog<br />

čovjeka.<br />

CRNA TOČKA U 2011.: Usprkos<br />

tolikoj moći nije uspio uvjeriti<br />

prosvjednike iz pokreta Occupy<br />

Wall Street da isprazne Zuccotti<br />

Park na Manhattanu.<br />

18. Timothy<br />

Geithner<br />

MINISTAR FINANCIJA,<br />

SAD GODINA: 50<br />

Geithner je u svibnju<br />

izjavio da “ne prijeti opasnost”<br />

od smanjivanja<br />

kvalitete američkog duga.<br />

Tri mjeseca kasnije Standard<br />

& Poor’s je američkim<br />

državnim obveznicama<br />

oduzeo AAA rejting.<br />

CRNA TOČKA U 2011.: Izrazio<br />

zaprepaštenje brzinom kojom<br />

se Wall Street obrušio na<br />

Obamu, izjavivši za The Atlantic:<br />

“Mislim da ljudi zamjeraju<br />

kad moraju tražiti pomoć.”<br />

20. Warren<br />

Buffett<br />

CEO, BERKSHIRE HATHAWAY GODINA: 81<br />

19. Manmohan<br />

Singh<br />

PREMIJER, INDIJA<br />

GODINA: 79<br />

Nepotkupljivog ekonomista<br />

s diplomom Cambridgea<br />

i Oxforda mnogi<br />

smatraju najzaslužnijim<br />

za gospodarske reforme<br />

koje su u proteklih deset<br />

godina donijele Indiji<br />

ogroman rast.<br />

SVIJETLA TOČKA U 2011.:<br />

Ove se godine očekuje<br />

porast indijskog BDP-a za<br />

8%, premda dobrobit od<br />

toga i dalje teško dopire do<br />

najsiromašnijih.<br />

Mnogima se digla kosa na glavi kada je Buffett<br />

u novinskom uvodniku napisao kako<br />

njegova tajnica plaća više poreza nego on,<br />

poručivši da je “vrijeme za ozbiljan vladin<br />

pristup raspodjeli poreznog opterećenja”.<br />

Obama je potom predložio “Buffettov porez”,<br />

kako nijedan milijarder ne bi plaćao<br />

manje poreza od obitelji iz srednje klase.<br />

Konzervativni komentatori smjesta su<br />

krenuli u ofenzivu, uključujući <strong>Forbes</strong>ova<br />

glavnog urednika Stevea <strong>Forbes</strong>a koji je predložio Buffetu neka slobodno pošalje<br />

“još nekoliko milijardi” u državnu riznicu.<br />

SVIJETLA TOČKA U 2011.: Berkshire Hathaway u ožujku je platio gotovo 10 milijardi dolara za<br />

proizvođača specijalnih kemikalija Lubrizol, u jednoj od dosad najvećih tvrtkinih transakcija.<br />

21. Silvio<br />

Berlusconi<br />

DONEDAVNI PREMIJER,<br />

ITALIJA GODINA: 75<br />

Možda jest ženskar i<br />

lakrdijaš, ali je nedvojbeno<br />

moćan: čovjek s<br />

najduljim stažem na čelu<br />

jedne od država članica<br />

G8 ujedno je i samonikli<br />

milijarder te vlasnik nogometnog<br />

kluba Milan.<br />

CRNA TOČKA U 2011.: Uskoro<br />

mu započinje suđenje zbog<br />

optužbi za seks s maloljetnicom<br />

i ometanje pravde.<br />

22. Dilma<br />

Rousseff<br />

PREDSJEDNICA,<br />

BRAZIL GODINA: 63<br />

U prvoj godini<br />

mandata Rousseff<br />

se bavila čišćenjem.<br />

Otpustila je pet<br />

ministara i desetak<br />

dužnosnika optuženih<br />

za korupciju.<br />

CRNA TOČKA U 2011.: Brazilske<br />

pripreme za Svjetsko<br />

nogometno prvenstvo<br />

2014. i Olimpijske igre 2016.<br />

kasne i probijaju budžet.<br />

IDEJE<br />

Odabrao Chris Anderson<br />

Zamisli ovih sedmero vizionara mogle bi snažno<br />

utjecati na način stvaranja budućnosti.<br />

Nic Marks<br />

OSNIVAČ, CENTAR ZA DOBROBIT<br />

Razvio novi način mjerenja, utemeljen na<br />

stvarnoj dobrobiti za ljude i dugoročnoj<br />

održivosti, koji daje smisleniji uvid u<br />

društveni napredak.<br />

Daniel H. Pink<br />

AUTOR, “A WHOLE NEW MIND”<br />

Novac nužno ne pokreće kreativnost. Ono što<br />

nas motivira zapravo je neusklađenost nagrade i<br />

kazne tipična za korporacijski sustav, tvrdi Pink.<br />

Salman Khan<br />

OSNIVAČ, KHANOVA AKADEMIJA<br />

Prenamjena učionice mogla bi preokrenuti<br />

obrazovanje. Zamislimo da učitelj zadaje<br />

Khanove video lekcije kao domaću zadaću, pa<br />

učenik može slušati gradivo svojim vlastitim<br />

tempom. Tada bi nastavni sat mogao služiti za<br />

individualni rad s učenicima.<br />

Stewart Brand<br />

OSNIVAČ, THE WHOLE EARTH CATALOG<br />

Urbanizacija može spasiti planet. Gradovi se<br />

zalažu za inovaciju, smanjuju ugljični otisak, nude<br />

više edukacije. A manja, gradska obitelj jedan je od<br />

načina da se odgodi populacijska eksplozija.<br />

Jacqueline Novogratz<br />

OSNIVAČICA, ACUMEN FOND<br />

Strpljivi kapital pametan je način rješavanja<br />

siromaštva. Novogratz ublažava siromaštvo<br />

ulaganjem u tvrtke koje mogu donijeti velike<br />

društvene promjene i daje im vremena da<br />

postanu profitabilne. (Potpuno razotkrivanje:<br />

Ja sam njen muž.)<br />

Philip K. Howard<br />

PREDSJEDATELJ, COMMON GOOD<br />

Zagušeni smo prevelikim brojem zakona.<br />

Zdravstvena skrb, obrazovanje i vlada posrću<br />

zbog složenih zakonskih ograničenja. Howard<br />

nudi četiri načina za pojednostavljivanje<br />

zakona i vraćanje povjerenja u njih.<br />

Daniel Kahneman & Dan Ariely<br />

BIHEVIORALNI EKONOMISTI,<br />

SVEUČILIŠTA PRINCETON I DUKE<br />

Ljudski mozak griješi više nego što mislimo.<br />

Ne ugradimo li ovu spoznaju u kreiranje<br />

politika, naći ćemo se u nevolji.<br />

CHRIS ANDERSON VODI TEDD TALKS<br />

KONFERENCIJE O SVIM SPOMENUTIM IDEJAMA,<br />

DOSTUPNE NA TED.COM<br />

(AP PHOTO/SHUJI KAJIYAMA); AFP PHOTO / SEBASTIEN NOGIER<br />

PROSINAC, 2011 FORBES 75

FORBES<br />

70 NAJMOĆNIJIH — PRAVI VLADARI PLANETA<br />

JEDAN OD MILIJARDU<br />

7 VAŽNIH<br />

(AP PHOTO / SANG TAN, FILE)<br />

23. Carlos<br />

Slim Helú<br />

PREDSJEDNIK,<br />

TELEMEX GODINA: 71<br />

Najbogatiji čovjek na<br />

planetu posjeduje udjele<br />

više od 200 kompanija,<br />

posebno u maloprodaji<br />

(Saks), medijima<br />

(The New York Times),<br />

duhanskoj industriji<br />

(Philip Morris) i telekomunikacijama.<br />

CRNA TOČKA U 2011.:<br />

Njegov América Móvil kažnjen<br />

je u travnju s milijardu<br />

dolara zbog monopolističkog<br />

položaja. Žalba je u postupku.<br />

25. Benjamin<br />

Netanyahu<br />

PREMIJER, IZRAEL<br />

GODINA: 62<br />

“Bibi” možda ima nesuglasica<br />

s Obamom<br />

zbog odbijanja da<br />

zamrzne izgradnju<br />

židovskih naselja na<br />

Zapadnoj obali, ali sigurno<br />

drži Iran na oku.<br />

SVIJETLA TOČKA U 2011.:<br />

Zamjena više od tisuću zarobljenih<br />

Palestinaca za jednoj<br />

izraelskog vojnika priskrbila<br />

mu je simpatije.<br />

26. Ali<br />

Hamnei<br />

VELIKI AJATOLAH,<br />

IRAN GODINA: 72<br />

Mržnja prema SAD-u,<br />

a i Zapadu općenito i<br />

dalje je osnova njegove<br />

vanjske politike. Svećenik<br />

je obožavatelj<br />

prosvjeda Occupy Wall<br />

Street: “Korijen tog<br />

pokreta izrasti će i sravniti<br />

sa zemljom SAD i<br />

zapadni kapitalistički<br />

sustav.”<br />

CRNA TOČKA U 2011.:<br />

Američke optužbe da iranski<br />

operativci stoje iza atentata<br />

na saudijskog veleposlanika<br />

u SAD-u.<br />

24. Rupert<br />

Murdoch<br />

CEO, NEWS CORP. GODINA: 80<br />

“Čovjek koji posjeduje vijesti” iskusio je kako je to<br />

biti meti. Novinari Murdochovog News of the Worlda<br />

optuženi su za hakiranje mobitela slavnih osoba,<br />

žrtava terorista, poginulih britanskih vojnika pa čak<br />

i nestale školarke. Skandal je primorao Murdocha da<br />

zatvori (profitabilne) 168 godina stare novine, povuče<br />

ponudu za kupnju satelitske televizije BSkyB, otpusti<br />

urednicu koju je protežirao i ispriča se (prava rijetkost).<br />

CRNA TOČKA U 2011.: Svjedočenje o skandalu pred britanskim parlamentom<br />

nazvao je “danom svoje najveće posramljenosti” i zamalo<br />

bio pogođen tortom od pjene za brijanje.<br />

27. Michael T.<br />

Duke<br />

CEO, WAL-MART<br />

GODINA: 61<br />

Wal-Mart je najveća<br />

kompanija, a s 2,1 milijuna<br />

zaposlenih i najveći<br />

poslodavac na svijetu.<br />

SVIJETLA TOČKA U 2011.: Nakon<br />

devet tromjesečja pada, u<br />

listopadu su napokon izvijestili<br />

o rastu prodaje u SAD-u.<br />

29. Zhou Yongkang<br />

ŠEF SIGURNOSTI, KINA GODINA: 68<br />

28. Jeffrey<br />

Immelt<br />

CEO, GENERAL<br />

ELECTRIC GODINA: 55<br />

Immelt vodi GE, treću<br />

po veličini kompaniju na<br />

svijetu, od 2001. godine.<br />

CRNA TOČKA U 2011.:<br />

Studenti u Marylandu u<br />

Baltimoreu izviždali su ga na<br />

svečanosti dodjele diploma,<br />

nakon što se saznalo da GE u<br />

2010. nije platio porez.<br />

Kineski Dick Cheney kontrolira naftni sektor i snage sigurnosti.<br />

Prije je bio na čelu China National Petroleuma.<br />

CRNA TOČKA U 2011.: Brzojav objavljen na WikiLeaksu optužuje Zhoua<br />

da stoji iza hakerskih napada Pekinga na Google.<br />

EDUKATORI<br />

Odabrala Wendy Kopp<br />

Sjedeće sedmero pokazuje liderske kvalitete<br />

i predanost kakva nam je potrebna da bi sva<br />

djeca dobila najbolje obrazovanje.<br />

Kaya Henderson<br />

UPRAVITELJICA, SUSTAV JAVNIH ŠKOLA<br />

U WASHINGTONU, DC<br />

Preuzela je ovu dužnost u ozračju zlobe i<br />

neprijateljstva, a ipak uspjela okupiti cijelu<br />

zajednicu - nastavnike, ravnatelje, roditelje i<br />

gradske oce - oko zajedničkog cilja.<br />

Harriett Ball<br />

UČITELJSKA VETERANKA I MENTORICA<br />

Strategije kojima navodi učenike na učenje<br />

sveprisutne su u najboljim učionicama SAD-a.<br />

Harriett nas je prije nekoliko mjeseci napustila.<br />

Njezino djelo nastavlja živjeti.<br />

Ana F. Ponce<br />

CEO, CAMINO NUEVO CHARTER ACADEMY<br />

Ana je jedan od sve brojnijih voditelja škola<br />

koji postižu izvanredne rezultate pružajući<br />

transformativno znanje djeci iz siromašnih<br />

sredina.<br />

Scott Shirey<br />

IZVRŠNI DIREKTOR, JAVNE ŠKOLE KIPP DELTA<br />

Uvodi promjene koje djeci iz ruralnih<br />

područja SAD-a bitno povećavaju izglede za<br />

uspjeh.<br />

Leslie Jacobs<br />

INICIJATOR, EDUCATE NOW!<br />

Dugogodišnji poslovni lider okupio je moćne<br />

saveznike kako bi pomogli obnovu škola i<br />

školstva u New Orleansu nakon Katrine.<br />

Ariela Rozman & Tim Daly<br />

CEO/PREDSJEDNICA,<br />

THE NEW TEACHER PROJECT<br />

Njezina organizacija bavi se odabirom,<br />

stručnim razvojem i zadržavanjem nastavnika<br />

i vodećih edukatora kakvi su nam<br />

potrebni. Zalažu se za promjene kojima bi se<br />

nagrađivao učinak i cijenila odgovornost.<br />

Howard Fuller<br />

ZASTUPNICA RODITELJA<br />

Neumorna nadzornica, edukatorica, organizatorica<br />

i zagovarateljica, Howard već tri<br />

desetljeća sjajno zastupa pravo roditelja da<br />

zahtijevaju najbolje obrazovanje za svoju<br />

djecu.<br />

WENDY KOPP JE OSNIVAČICA I DIREKTORICA<br />

ORGANIZACIJA ‘TEACH FOR AMERICA’ I ‘TEACH<br />

FOR ALL’<br />

76<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011

JEDAN OD MILIJARDU<br />

7 VAŽNIH<br />

30. Larry Page,<br />

Sergey Brin<br />

SUOSNIVAČI, GOOGLE<br />

GODINA: PO 38<br />

Page je CEO, ali je Brin<br />

jednako moćan iza scene:<br />

vodi Googleove “top secret”<br />

projekte poput stvaranja<br />

automatskog pilota<br />

za automobile i sustizanja<br />

Applea i Facebooka<br />

po tržišnom udjelu.<br />

SVIJETLA TOČKA U 2011.:<br />

Google je u siječnju prilagodio<br />

svoj svemoćni algoritam, čime<br />

su desetkovane bezvrijedne<br />

“farme sadržaja” poput<br />

Demand Media.<br />

31. Ali<br />

al-Naimi<br />

MINISTAR ZA NAFTU,<br />

SAUDIJSKA ARABIJA<br />

GODINA: 76<br />

Al-Naimi je ušao u saudijski<br />

Aramco 1947., s 12 godina,<br />

studirao je u SAD-u,<br />

izrastao u glavnog direktora<br />

i sada je najmoćniji<br />

svjetski naftaš.<br />

SVIJETLA TOČKA U 2011.:<br />

Podigao je proizvodnju nafte<br />

u Saudijskoj Arabiji na najvišu<br />

razinu unatrag više desetljeća<br />

kako bi nadoknadio manjak<br />

32. Rostam<br />

Ghasemi<br />

PREDSJEDATELJ, OPEC GODINA: 47<br />

34. Ashfaq Parvez Kayani<br />

VOJNI ZAPOVJEDNIK, PAKISTAN GODINA: 59<br />

Stvarni vođa Pakistana na čelu je države koja raspolaže<br />

nuklearnim oružjem, vrvi protuamerički raspoloženim<br />

ekstremistima i u središtu je geopolitičke nestabilnosti.<br />

CRNA TOČKA U 2011.: Osama bin Laden pronađen je u skloništu<br />

tik do pakistanske vojne akademije.<br />

36. Masaaki Shirakawa<br />

GUVERNER, SREDIŠNJA BANKA JAPANA GODINA: 62<br />

Ekonomist s diplomom Sveučilišta<br />

u Chicagu i poznati protivnik<br />

inflacije ipak je spremno<br />

odvrnuo slavinu nakon potresa i<br />

tsunamija u ožujku, upumpavši<br />

u japansku ekonomiju više od 180 milijardi dolara.<br />

CRNA TOČKA U 2011.: Štete od tsunamija sada se procjenjuju<br />

na više od 220 milijardi dolara.<br />

Bivši zapovjednik u Revolucionarnoj gardi u kolovozu<br />

je imenovan iranskim ministrom za naftu, što je zgranulo<br />

Zapad. Ghasemi je pod sankcijama SAD-a i EU<br />

zbog svoje uloge u spornom iranskom nuklearnom<br />

programu, a s ministarskim mjestom preuzeo je i predsjedanje<br />

OPEC-om.<br />

CRNA TOČKA U 2011.:Odmah je zaoštrio odnose sa Saudijskom<br />

Arabijom, najvećim proizvođačem nafte unutar OPEC-a.<br />

33. Lou Jiwei<br />

PREDSJEDNIK, CHINA INVESTMENT CORP. GODINA: 60<br />

Kineski državni investicijski fond, težak 410 milijardi<br />

dolara, prošle je godine ostvario prinos od 11,7 posto od<br />

inozemnih ulaganja.<br />

SVIJETLA TOČKA U 2011.: CIC je savjetovao Rusiju pri osnivanju<br />

njezina novog državnog investicijskog fonda.<br />

35. Mukesh<br />

Ambani<br />

PREDSJEDNIK,<br />

RELIANCE INDUSTRIES<br />

GODINA: 54<br />

Najbogatiji čovjek Azije<br />

vodi najvredniju indijsku<br />

kompaniju, petrokemijski<br />

konglomerat<br />

Reliance Industries, a<br />

ima i najskuplju rezidenciju<br />

- zgradu od 27<br />

katova u Mombaiju, u<br />

kojoj boravi samo povremeno.<br />

CRNA TOČKA U 2011.:<br />

Relianceu prijeti istraga zbog<br />

mogućeg kršenja ugovora o<br />

eksploataciji nafte.<br />

PODUZETNICI<br />

Odabrao Paul Graham<br />

Baš kao podizanje djeteta, i podizanje startupa<br />

teško je zamisliti bez osobnog iskustva u tome.<br />

Sljedeća sedmorica znaju o tome više nego itko<br />

drugi.<br />

Bill Gates<br />

SUPREDSJEDATELJ,<br />

ZAKLADA BILL & MELINDA GATES<br />

Prije okretanja filantropiji i prije nego što je<br />

postao CEO velike softverske kompanije, bio<br />

je ambiciozni istraživač, nepopularni štreber.<br />

Pa je, kao i svi, osnovao softverski startup.<br />

Larry Page<br />

CEO, GOOGLE<br />

Sergey Brin<br />

SUOSNIVAČ, GOOGLE<br />

Sreća je važna za svaki startup, ali za Google<br />

manje nego za druge.<br />

Čini se da su mu Larry i Sergey pristupili<br />

kao školskom pokusu iz fizike i kemije - kao<br />

da su podjednako željeli i okriti i izgraditi<br />

kompaniju.<br />

Larry Ellison<br />

CEO, ORACLE<br />

Proizvođači poslovnog softvera nisu medijski<br />

atraktivni kao proizvođači potrošačkog softvera,<br />

ali čine golemu industriju. Impresivno je<br />

koliko dugo Oracle dominira njome.<br />

Mark Zuckerberg<br />

OSNIVAČ, FACEBOOK<br />

Zastrašujuće je u kolikoj je mjeri Facebook još<br />

uvijek startup. Najveći su web-sajt, a izgleda<br />

kao da su tek krenuli. Facebooku vjerojatno<br />

pripada sljedeće desetljeće.<br />

Jeff Bezos<br />

CEO, AMAZON<br />

Zabavljanje novim idejama jedna je od<br />

najvažnijih osobina startupa, a Bezos<br />

je utjelovljenje te kvalitete. Pokretanje<br />

web-servisa djelovalo je kao vratolomno<br />

lijevo skretanje, a sada taj način preuzima i<br />

nadograđuje većina startupa.<br />

Gordon Moore<br />

SUOSNIVAČ, INTEL<br />

Moore je bio jedan od mladih čarobnjaka<br />

koji su donijeli silicij u Silicijsku dolinu, u<br />

Shockley Semiconductor. Sumnjam da je<br />

itko iz prve ruke doživio više povijesnih<br />

trenutaka Doline.<br />

PAUL GRAHAM JE SUOSNIVAČ Y COMBINATORA,<br />

INKUBATORA U KOJEM SU STASALI NEKI OD<br />

NAJUSPJEŠNIJIH STARTUPA SILICIJSKE DOLINE<br />

AP; GUY CALAF / BLOOMBERG<br />

PROSINAC, 2011 FORBES 77

FORBES<br />

70 NAJMOĆNIJIH — PRAVI VLADARI PLANETA<br />

JEDAN OD MILIJARDU<br />

7 VAŽNIH<br />

AP; KEVORK DJANSEZIAN/GETTY IMAGES/AFP<br />

<strong>37</strong>. Kim Jong-il<br />

DRAGI VOĐA, SJEVERNA KOREJA GODINA: 69<br />

Unatoč upornim glasinama o teškoj bolesti lukavog<br />

diktatora koji se voli praviti naivan, Kim ostaje apsolutni<br />

vladar svog izoliranog kraljevstva i 25 milijuna<br />

njegovih pothranjenih stanovnika.<br />

SVIJETLA TOČKA U 2011.: U sklopu jednog od rijetkih putovanja<br />

inozemstvo, u kolovozu je bio u Rusiji i sastao se s predsjednikom<br />

Dmitrijem Medvedevom.<br />

38. Ban Ki-moon<br />

GLAVNI TAJNIK, UN GODINA: 67<br />

U lipnju se, bez protukandidata, natjecao za još jedan<br />

mandat na čelu UN-a. Ban ostaje na dužnosti do 2016.<br />

SVIJETLA TOČKA U 2011.: Pomogao je spriječiti izbijanje<br />

građanskog rata nakon spornih izbora u Obali Bjelokosti.<br />

40. Jeff Bezos<br />

CEO, AMAZON GODINA: 47<br />

Najveći je “e-trgovac” na planetu, a njegov Kindle revolucionirao<br />

je nakladničku industriju. Sada Bezos želi<br />

postati “kralj računalnih oblaka”.<br />

CRNA TOČKA U 2011.: Zbog pada Amazonovih poslužitelja u travnju<br />

su bili privremeno nedostupni popularni online servisi poput Netflixa,<br />

Foursquarea i Zynge, otkrivajući slabosti računalstva u oblacima.<br />

41. Jamie Dimon<br />

CEO, JPMORGAN CHASE GODINA: 55<br />

Konfliktni bankar ove se godine unosio u lice guvernerima<br />

središnjih banaka. Na javnom sučeljavanju u<br />

lipnju okomio se na šefa Feda Bena Bernankea, a na<br />

sastanku MMF-a u rujnu ispalio je tiradu na Marka<br />

Carneyja, guvernera Banke Kanade, ljutit zbog pokušaja<br />

regulatora da povećaju obvezne pričuve banaka.<br />

Dimon to smatra “antiameričkim”.<br />

SVIJETLA TOČKA U 2011.: Glumac Bill Pullman sjajno ga je portretirao<br />

u HBO-ovoj filmskoj adaptaciji knjige Andrewa Rossa Sorkina<br />

“Too Big to Fail”.<br />

39. Christine<br />

Lagarde<br />

DIREKTORICA,<br />

MEĐUNARODNI<br />

MONETARNI FOND<br />

GODINA: 55<br />

Prva žena na čelu<br />

MMF-a naslijedila je<br />

ustanovu u krizi, nadležnu<br />

za spašavanje<br />

Grčke, Irske i Portugala<br />

milijardama eura.<br />

SVIJETLA TOČKA U 2011.:<br />

Njezin poziv na dokapitalizaciju<br />

europskih banaka<br />

izazvao je kontroverze. Dva<br />

mjeseca kasnije, nepopularni<br />

potez je prihvaćen.<br />

42. Robin Li<br />

CEO, BAIDU GODINA: 43<br />

Drugi najbogatiji čovjek<br />

Kine vodi glavni kineski<br />

internetski portal.<br />

SVIJETLA TOČKA U<br />

2011.: Baidu se udružio<br />

s Microsoftovim Bingom<br />

kako bi prikazivao rezultate<br />

pretraživanja na engleskom.<br />

Možete se kladiti da Google<br />

nije bio u kombinaciji.<br />

43. Lloyd C.<br />

Blankfein<br />

CEO, GOLDMAN<br />

SACHS GODINA: 57<br />

Blankfein je nedavno<br />

morao okupiti odvjetnike<br />

kao odgovor na<br />

istragu o tome je li Goldman<br />

obmanjivao klijente<br />

u pogledu svojih<br />

vrijednosnica osiguranih<br />

hipotekama.<br />

CRNA TOČKA U 2011.: U listopadu<br />

je Goldman izvijestio<br />

o drugom najvećem gubitku<br />

od 1999., otkad se njihovom<br />

dionicom trguje na burzi.<br />

EKONOMISTI<br />

Odabrao Larry Summers<br />

Neki od ovih ekonomista rukuju s moći. Drugi<br />

daju ideje koje mijenjaju svijet. Sljedećih sedam<br />

najviše je utjecalo na naš život.<br />

John Maynard Keynes<br />

EKONOMIST<br />

Prije Keynesa nije postojala makroekonomija.<br />

Stabilizacija gospodarstva i sprečavanje<br />

nezaposlenosti nisu se smatrali vladinim<br />

zadaćama.<br />

Milton Friedman<br />

EKONOMIST<br />

Kada je riječ o vladi, manje je nerijetko više,<br />

podsjetio nas je Friedman. Njegove ideje bile<br />

su odgovarajući korektiv za pretjerivanja<br />

nakon II. svjetskog rata, ali u ovoj generaciji<br />

njihalo se odljuljalo predaleko.<br />

Manmohan Singh<br />

PREMIJER, INDIJA<br />

Politički zasigurno najmoćniji ekonomist<br />

današnjice pomogao je Indiji da pokrene<br />

svoj golemi potencijal, ali korupcija i politički<br />

problemi sve više ometaju taj proces.<br />

Alan Greenspan<br />

BIVŠI PREDSJEDNIK, FEDERALNE REZERVE SAD-a<br />

Njegov empirijski pristup ekonomiji<br />

postao je standard za guvernere središnjih<br />

banaka širom svijeta čak i kada je njegovo<br />

oduševljenje deregulacijom bilo loš primjer.<br />

Mario Draghi<br />

PREDSJEDNIK, EUROPSKA SREDIŠNJA BANKA<br />

Vrhunski ekonomist osjetit će težinu svijeta<br />

na svojim leđima jer kao šef Europske<br />

središnje banke nasljeđuje odgovornost za<br />

možda najproblematičniji monetarni sustav<br />

na svijetu.<br />

Ben S. Bernanke<br />

PREDSJEDNIK, FEDERALNE REZERVE SAD-a<br />

Protekle četiri godine herojski se bori s financijskom<br />

krizom. Za godinu dana konačno<br />

će saznati je li Amerika izbjegla “japansko<br />

desetljeće” ili se pomirila s dugotrajnom<br />

stagnacijom.<br />

Paul Krugman<br />

KOLUMNIST, THE NEW YORK TIMES<br />

Sjajan teoretičar. Njegovo dojmljivo pisanje<br />

učinilo ga je omiljenim ekonomistom ljevice<br />

kada je riječ o širokom rasponu pitanja, od<br />

zdravstvene skrbi do financijske reforme.<br />

LARRY SUMMERS JE BIVŠI MINISTAR FINANCIJA<br />

SAD-a<br />

78<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011

44. Li Ka-shing<br />

PREDSJEDNIK,<br />

HUTCHISON WHAMPOA<br />

LIMITED GODINA: 82<br />

Najveći bogataš Hong Konga<br />

obećao je da će trećinu<br />

svojeg bogatstva pokloniti<br />

u dobrotvorne svrhe.<br />

SVIJETLA TOČKA U 2011.:<br />

Bio je jedan od ranih ulagača<br />

u neke od najtraženijih<br />

tehnoloških kompanija u 2011.,<br />

na primjer u Spotify i Siri.<br />

46. Rex W.<br />

Tillerson<br />

CEO, EXXONMOBIL<br />

GODINA: 59<br />

Zajedno s ruskim naftnim<br />

divom Rosneftom namjerava<br />

tražiti naftu u morskim dubinama<br />

Arktika. Početna investicija<br />

od 3,2 milijarde dolara<br />

postat će puno veća tijekom<br />

višegodišnjih bušenja.<br />

SVIJETLATOČKA U 2011.: U srpnju<br />

je ExxonMobil izvijestio o dobiti<br />

od 10,7 milijardi dolara u drugom<br />

kvartalu, 41 posto većoj nego u<br />

istom prošlogodišnjem razdoblju.<br />

47. Lakshmi<br />

Mittal<br />

PREDSJEDNIK,<br />

ARCELOR MITTAL<br />

GODINA: 61<br />

Bila je ovo teška godina<br />

za nekad šestog najbogatijeg<br />

čovjeka na svijetu,<br />

u kojoj su se prekapacitiranost<br />

industrije čelika,<br />

poskupljenje goriva i sirovina<br />

udužili u smrtonosnom<br />

pohodu na Arcelor<br />

Mittalovu dionicu.<br />

SVIJETLA TOČKA U 2011.: Plan<br />

o gradnji 40 milijuna dolara<br />

vrijedne super-ekološke seoske<br />

rezidencije na 320 jutara u<br />

engleskom Surreyju.<br />

45. Charles i<br />

David Koch<br />

CEO I IZVRŠNI POTPREDSJEDNIK, KOCH<br />

INDUSTRIES GODINA: 76, 71<br />

Očekujte da će libertinska braća milijarderi (ukupno<br />

50 milijardi dolara) krenuti u bitku za svrgavanje<br />

Baracka Obame, kojeg nazivaju “tvrdim socijalistom”<br />

(David) u “majci svih ratova” (Charles). Davidova<br />

konzervativna neprofitna organizacija Americans for<br />

Prosperity potrošila je 45 milijuna dolara na lokalne<br />

izbore kao najveći sponzor konzervativnih kandidata.<br />

Obama je akcije te udruge nazvao “korporacijskim<br />

preuzimanjem naše demokracije.” Još više novca braća<br />

daju za umjetnost i medicinu. Samo Dobrotvorna<br />

organizacija Davida H. Kocha dala je 750 milijuna<br />

dolara takvim ustanovama, od Lincolnova centra za<br />

izvedbene umjetnosti do Centra za rak MD Anderson.<br />

SVIJETLA TOČKA U 2011.: Neslavni Obamin rekord od samo 41<br />

posto novozaposlenih u rujnu.<br />

48. Recep<br />

Erdogan<br />

PREMIJER, TURSKA<br />

GODINA: 57<br />

Erdogana smatraju<br />

primjernim vođom demokratski<br />

i gospodarski<br />

uspješne muslimanske<br />

države. Obujam turske<br />

ekonomije utrostručio se<br />

od njegova dolaska na čelo<br />

vlade 2003. godine, a Erdogan<br />

sada koristi tu moć<br />

kako bi utjecao na izraelsko-palestinske<br />

mirovne<br />

pregovore.<br />

CRNA TOČKA U 2011.: Istočnu<br />

Tursku u listopadu je pogodio<br />

potres od 7,2 stupnja po Richteru.<br />

49. Robert B.<br />

Zoellick<br />

PREDSJEDNIK,<br />

SVJETSKA BANKA<br />

GODINA: 58<br />

Učeni Robert Zoellick<br />

vjeruje da je ova<br />

beskrajna financijska<br />

kriza narušila “autoritet<br />

i prestiž” bogatih zemalja<br />

kad je riječ o davanju<br />

savjeta zemljama u<br />

razvoju.<br />

CRNA TOČKA U 2011.: Ovog je<br />

proljeća izjavio da bi se Svjetska<br />

banka trebala izravno politički<br />

angažirati u nekim siromašnim<br />

zemljama, što se protivi duhu i<br />

slovu povelje Svjetske Banke.<br />

JEDAN OD MILIJARDU<br />

7 VAŽNIH<br />

DOBROČINITELJI<br />

Odabrao Eli Broad<br />

Filantropija cvjeta unatoč krizi, vjerojatno zato<br />

što bogati pojedinci uviđaju da su potrebe<br />

svijeta sve hitnije.<br />

Michael Bloomberg<br />

GRADONAČELNIK, NEW YORK<br />

Svoj novac i govornicu koristi kako bi<br />

skrenuo pažnju na raznorodne probleme,<br />

od javnog zdravlja, umjetnosti i obrazovanja<br />

do nošenja oružja. Njegove su donacije<br />

često anonimne, no ove je godine pomogao<br />

gotovo tisuću organizacija.<br />

Michael i Susan Dell<br />

SUOSNIVAČI, ZAKLADA MICHAELA I SUSAN DELL<br />

Dugogodišnji zagovornici obrazovne reforme<br />

osobno odobravaju svaki prilog svoje zaklade.<br />

Bill i Melinda Gates<br />

SUOSNIVAČI, ZAKLADA BILLA I MELINDE GATES<br />

Sasvim jednostavno, oni su najveći igrači u<br />

filantropiji. Osim samim razmjerima davanja,<br />

ovaj se moćni par izdvaja aktivnim pristupom<br />

dobrotvornom radu.<br />

Pierre & Pam Omidyar<br />

OSNIVAČI, THE OMIDYAR NETWORK<br />

Predstavljaju sljedeću generaciju<br />

dobročinitelja koja se bavi hibridom filantropije<br />

i investiranja. Daju važan doprinos<br />

suzbijanju trgovine ljudima, promicanju<br />

dječjeg zdravlja i pružaju oruđe za uspjeh<br />

onima kojima je nedostupno.<br />

Julian Robertson<br />

OSNIVAČ, ROBERTSONOVA ZAKLADA<br />

Filantropija mu je u genima. Zalaže se za niz<br />

ciljeva, od ekologije i istraživanja matičnih<br />

stanica do prevladavanja krize američkog<br />

školstva.<br />

Jeff Skoll<br />

OSNIVAČ, ZAKLADA SKOLL<br />

Uviđa moć inovacije u rješavanju najvećih<br />

svjetskih problema. Bavi se vitalnim prvim<br />

ulaganjima u ljude i ideje koje mogu promijeniti<br />

svijet.<br />

George Soros<br />

OSNIVAČ, ZAKLADA OTVORENO DRUŠTVO<br />

Njegove zaklade unaprijedile su temeljne<br />

postavke ljudskih prava, demokracije i slobode<br />

govora širom svijeta.<br />

ELI BROAD JE SA SUPRUGOM EDITH SUOSNIVAČ<br />

BROADOVIH ZAKLADA<br />

AP PHOTO/VINCENT YU; (AP PHOTO/THE DALLAS MORNING NEWS, DAVID WOO)<br />

PROSINAC, 2011 FORBES 79

FORBES<br />

70 NAJMOĆNIJIH — PRAVI VLADARI PLANETA<br />

JEDAN OD MILIJARDU<br />

7 VAŽNIH<br />

(AP PHOTO/ASHWINI BHATIA); AP<br />

50. Bill<br />

Clinton<br />

OSNIVAČ, CLINTONOVA<br />

GLOBALNA INICIJATIVA<br />

GODINA: 65<br />

CGI se zalaže za brojne<br />

ciljeve, od čiste vode do<br />

zdravlja majki. Njihovu<br />

je pomoć od 2005. primilo<br />

300 milijuna ljudi.<br />

SVIJETLA TOČKA U 2011.: Inicijativa<br />

za mikrokreditiranje vlasnika<br />

malih biznisa u Detroitu,<br />

Milwaukeeju i Pittsburghu.<br />

51. Tenzin<br />

Gyatso<br />

DALAJ LAMA<br />

GODINA: 76<br />

Kini je Tenzin Gyatso<br />

i dalje krupan politički<br />

trn u oku, usprkos namjeri<br />

da odstupi s mjesta<br />

državnog poglavara<br />

Tibeta u egzilu.<br />

CRNA TOČKA U 2011.:<br />

Odbijena mu je viza za Južnu<br />

Afriku, gdje je želio posjetiti<br />

Desmonda Tutua na njegov<br />

80. rođendan. Živo božanstvo<br />

moralo je poslati čestitku<br />

preko servisa Google+.<br />

52. Laurence Fink<br />

CEO, BLACKROCK GODINA: 59<br />

55. Joaquin<br />

Guzman Loera<br />

TRGOVAC DROGOM, KARTEL SINALOA GODINA: 54<br />

Nakon smrti Osame bin Ladena, narkomilijarder je<br />

postao čovjek br. 1 sa svjetskih tjeralica. Jedan od<br />

šefova američke agencije za droge zove ga kumom<br />

narkomafije, dodajući da je Guzman moćniji od<br />

Pabla Escobara u 80-ima. Meksičke vlasti nikako ga<br />

ne uspijevaju dovesti pred lice pravde i besmislena<br />

ubojstva se nastavljaju.<br />

CRNA TOČKA U 2011.: Victor Manuel Felix, punac jednog od Guzmanovih<br />

sinova, u ožujku je uhapšen s pola milijuna dolara u kešu i<br />

pola tone kokaina.<br />

Čelnik BlackRocka, fonda koji upravlja imovinom od<br />

3,3 tisuće milijardi dolara, otvoreno je optužio političare<br />

za kratkovidnost, ustvrdivši da zakonodavci moraju<br />

misliti “dalje od sljedećeg bloga [posta].”<br />

SVIJETLA TOČKA U 2011.: BlackRock je postao sastavnica indeksa<br />

S&P 500.<br />

53. Šeik Khalifa bin Zayed<br />

PREDSJEDNIK, UJEDINJENI ARAPSKI EMIRATI<br />

GODINA: 63<br />

Kontrolira 97,8 milijardi barela nafte u dokazanim<br />

zalihama i šef je Investicijske uprave Abu Dhabija, najvećeg<br />

državnog fonda na planetu - imovina pod upravljanjem<br />

procjenjuje se na 630 milijardi dolara.<br />

CRNA TOČKA U 2011.: Madoffov povjerenik u travnju je podigao<br />

tužbu tvrdeći da je u državni fond Emirata prebačeno 300 milijuna<br />

dolara iz jednog od Madoffovih pobočnih fondova.<br />

54. William H. Gross<br />

SUOSNIVAČ, PIMCO GODINA: 67<br />

Čelnik najvećeg uzajamnog fonda na svijetu upravlja<br />

imovinom od 242 milijardi dolara, no njegova prava<br />

moć leži u savjetovanju svjetske financijske elite.<br />

CRNA TOČKA U 2011.: Nakon što se kladio protiv američkih državnih<br />

obveznica, Gross se ispričao zbog te “pokvarenosti”. Njegov fond je<br />

ove godine rastao za samo 1,3 posto.<br />

56. Ahmed<br />

Shuja Pasha<br />

GLAVNI DIREKTOR<br />

UNUTARNJE<br />

OBAVJEŠTAJNE SLUŽBE,<br />

PAKISTAN GODINA: 59<br />

Prijatelj ili lažac?<br />

Američke nade u glatko<br />

povlačenje iz Afganistana<br />

ovise o Pashi.<br />

CRNA TOČKA U 2011.:<br />

Skupinu koja je napala<br />

američku ambasadu u Kabulu<br />

admiral Mike Mullen nazvao<br />

je “produženom rukom” pakistanske<br />

obavještajne službe.<br />

REFORMATORI PREHRANE<br />

Odabrao Michael Pollan<br />

Premda još mlad, pokret za reformu američkog<br />

načina prehrane od farme do stola jedan je od<br />

najperspektivnijih pokreta našeg doba. Među<br />

najglasnijim pristašama su:<br />

Michelle Obama<br />

PRVA DAMA, SAD<br />

Problem prehrane stavila je na vrh popisa<br />

prioriteta, upozoravajući javnost na vezu<br />

između dječje pretilosti i brze prehrane.<br />

Marion Nestle<br />

PROFESORICA, SVEUČILIŠTE U NEW YORKU<br />

Njezin je glas nezamjenjiv kada je riječ o<br />

problematičnoj prehrani Amerikanaca i<br />

njezinim ishodištima - reklamama i vladinoj<br />

politici.<br />

Josh Viertel<br />

PREDSJEDNIK, SLOW FOOD SAD<br />

Prešao je u američki ogranak ove organizacije<br />

i usredotočio se na agrarnu politiku i pitanja<br />

dostupnosti zdravih namirnica.<br />

Will Allen<br />

URBANI FARMER<br />

Njegova farma u Milwaukeeju je dokaz da<br />

urbano ratarstvo može donijeti proizvodnju<br />

dobre hrane - i dobrih radnih mjesta - u samo<br />

središte grada.<br />

Jack Sinclair<br />

ŠEF ODJELA ŽIVEŽNIH NAMIRNICA, WAL-MART<br />

Kupuje više hrane no itko drugi u SAD-u.<br />

Najveću američku maloprodaju usmjerava<br />

prema regionalnoj nabavi namirnica i<br />

proizvodnji manje toksičnih prehrambenih<br />

proizvoda.<br />

Ken Cook<br />

IZVRŠNI DIREKTOR, ENVIRONMENTAL WORKING<br />

GROUP<br />

Vodio je kampanju za preusmjeravanje<br />

savezne agrarne politike na podupiranje, a<br />

ne na potkopavanje zdravstvenih i ekoloških<br />

opredjeljenja SAD-a.<br />

Mark Bittman<br />

KOLUMNIST, THE NEW YORK TIMES<br />

Bezbroj je puta pokazao da je zdravo kuhati i<br />

jesti lakše, dostupnije i ukusnije nego što fastfood<br />

nacija može i zamisliti.<br />

MICHAEL POLLAN JE AUTOR KNJIGA THE OMNI-<br />

VORE’S DILEMMA I THE BOTANY OF DESIRE TE<br />

NAJNOVIJE, FOOD RULES<br />

80<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011

JEDAN OD MILIJARDU<br />

7 VAŽNIH<br />

57. Dawood Ibrahim Kaskar<br />

ŠEF, BANDA D-COMPANY GODINA: 55<br />

Lik iz indijskog podzemlja, osumnjičen za umiješanost<br />

u oba teroristička napada u Mumbaiju, 1993. i 2008.<br />

godine, ostaje točka razdora na Potkontinentu. Indija<br />

uporno tvrdi da živi u Karachiju. Pakistan to poriče i<br />

tvrdi da ne zna ništa o njemu.<br />

SVIJETLA TOČKA U 2011.: Po nekim izvješćima, pakistanska vojna i<br />

obavještajna vrhuška bila je na svadbi Dawoodova sina Moina Nawaza<br />

održanoj u rujnu, u rezidenciji u Karachiju poznatoj kao “Bijela kuća”.<br />

59. Dmitrij<br />

Medvedev<br />

PREDSJEDNIK, RUSIJA<br />

GODINA: 46<br />

U govoru u rujnu otkrio<br />

je kako s Putinom odavno<br />

ima zakulisni dogovor<br />

o Putinovu povratku<br />

na dužnost predsjednika<br />

Rusije 2012. godine.<br />

CRNA TOČKA U 2011.:<br />

Medvedev je priznao na televiziji<br />

da je Putin jednostavno<br />

popularniji.<br />

63. Joseph Blatter<br />

PREDSJEDNIK, MEĐUNARODNA NOGOMETNA ORGANIZACIJA - FIFA GODINA: 75<br />

FIFA je nedavno najavila<br />

niz reformi kako<br />

bi korupcijom prožeta<br />

organizacija opet stekla<br />

kredibilnost. “U naciji od<br />

300 milijuna [nogometaša]<br />

može se naći nešto<br />

nasilja, dopinga, rasizma i<br />

korupcije. Ali sama institucija<br />

nije korumpirana.”<br />

SVIJETLA TOČKA U 2011.:<br />

Blatter je u lipnju četvrti<br />

put izabran za predsjednika<br />

FIFA-e, nakon što je skandal s<br />

kupovanjem glasova izbacio<br />

iz utrke jedinog ozbiljnog<br />

protukandidata.<br />

60. Masayoshi Son<br />

CEO, SOFTBANK GODINA: 54<br />

58. Tim Cook<br />

CEO, APPLE GODINA: 51<br />

Naslijedio je najvredniju<br />

svjetsku kompaniju, no<br />

je li naslijedio imalo od<br />

čarolije?<br />

CRNA TOČKA U 2011.: Apple<br />

je listopadu izvijestio o zaradi<br />

manjoj od očekivane, tek treći<br />

puta u devet godina.<br />

Najbogatiji čovjek Japana u listopadu je javno izrazio<br />

žalost zbog smrt svojeg idola Stevea Jobsa: “On je za<br />

mene bio heroj, veliki gospodar i bog u visinama.”<br />

Njegov sin je osobno donirao 130 milijuna dolara za<br />

pomoć stradalima u potresu i tsunamiju.<br />

CRNA TOČKA U 2011.: Izgubio japanski monopol na iPhone.<br />

61. Azim<br />

Premji<br />

PREDSJEDNIK, WIPRO<br />

LIMITED GODINA: 66<br />

Lani je dao dvije milijarde<br />

dolara u dionicama<br />

Wiproa svojoj zakladi<br />

koja unapređuje kvalitete<br />

obrazovanja u osnovnim<br />

školama.<br />

SVIJETLA TOČKA U 2011.:<br />

Premji je u siječnju primio nagradu<br />

Padma Vibhushan, drugo<br />

najviše civilno priznanje u Indiji.<br />

62. Yoshihiko<br />

Noda<br />

PREMIJER, JAPAN<br />

GODINA: 54<br />

Šesti japanski premijer<br />

u pet godina mora<br />

ujediniti vladajuću<br />

stranku i povesti Japan<br />

prema oporavku nakon<br />

tsunamija.<br />

CRNA TOČKA U 2011.: Stanje u<br />

nuklearki Fukushima nije stabilizirano<br />

ni osam mjeseci nakon<br />

katastrofalnog 11. ožujka.<br />

SPORT<br />

Odabrao Mark Cuban<br />

Novac sigurno određuje hijerarhiju među<br />

sportovima. Konci raspodjele u rukama su ove<br />

sedmorice:<br />

Roger Goodell<br />

POVJERENIK, NATIONAL FOOTBALL LEAGUE<br />

Lijepo je biti kralj. Američki nogomet privlači<br />

više gledatelja nego bilo koji drugi sport, a<br />

Roger radi odličan posao na ograničavanju i<br />

promoviranju NFL sadržaja.<br />

George Bodenheimer<br />

PREDSJEDNIK, ESPN<br />

George je čuvar čekovne knjižice. On može<br />

stvoriti ili razoriti ligu.<br />

Bud Selig<br />

POVJERENIK, MAJOR LEAGUE BASEBALL<br />

Bud je zaljubljen u svoj sport. Da ima više<br />

vremena, još bi pozivao školske prijatelje na<br />

utakmice u parku.<br />

David Stern<br />

POVJERENIK,<br />

NATIONAL BASKETBALL ASSOCIATION<br />

On je najzanimljivija, najinteligentnija i<br />

najbrižnija osoba koju sam ikada upoznao.<br />

Bill Hancock<br />

IZVRŠNI DIREKTOR,<br />

BOWL CHAMPIONSHIP SERIES<br />

Osmislio je i poboljšao natjecanje koledža,<br />

izdržao teške provjere i dokazao da njegov<br />

sustav funkcionira.<br />

David Hill<br />

CEO, FOX SPORTS MEDIA GROUP<br />

Ne postoji nitko u sportskom svijetu s kime<br />

bih radije popio pivo. Hill prikazuje stvari<br />

onakvima kakve jesu i točno zna kako pričom<br />

podići najviše prašine.<br />

Navijači<br />

Ponekad ih uzimamo zdravo za gotovo.<br />

Ponekad im ne dajemo ono što žele. Ali<br />

darvinska priroda potražnje za sportom na<br />

kraju nas uvijek prizove k pameti i vrati fokus<br />

na ljude koji plaćaju naše račune. Na čemu<br />

smo im vrlo zahvalni.<br />

MARK CUBAN JE VLASNIK NBA MOMČADI<br />

DALLAS MAVERICKS<br />

AFP PHOTO / RIA NOVOSTI / KREMLIN POOL / VLADIMIR RODIONOV; (AP PHOTO/MICHAEL PROBST)<br />

PROSINAC, 2011 FORBES 81

FORBES<br />

70 NAJMOĆNIJIH — PRAVI VLADARI PLANETA<br />

JEDAN OD MILIJARDU<br />

7 VAŽNIH<br />

AP; FRED CONRAD / THE NEW YORK TIMES / BLOOMBERG<br />

64. Jill<br />

Abramson<br />

IZVRŠNA DIREKTORICA,<br />

THE NEW YORK TIMES<br />

GODINA: 57<br />

Blogeri dolaze i prolaze,<br />

a siva dama NYT, prvi<br />

put s damom na čelu, još<br />

uvijek diktira uvjete odvijanja<br />

globalne debate.<br />

SVIJETLA TOČKA U 2011.:<br />

New York Times sada ima 328<br />

tisuća digitalnih pretplatnika.<br />

65. Bernard<br />

Arnault<br />

PREDSJEDNIK, LVMH<br />

GODINA: 62<br />

Svjetski arbitar dobrog<br />

ukusa ujedno je najbogatiji<br />

Europljanin.<br />

SVIJETLA TOČKA U 2011.:<br />

Arnaultovo se bogatstvo<br />

povećavalo s rastom potražnje za<br />

luksuznom robom, osobito u Aziji.<br />

67. John<br />

Boehner<br />

PREDSJEDNIK,<br />

ZASTUPNIČKI DOM<br />

KONGRESA, SAD<br />

GODINA: 61<br />

Odbijao je pozive na večeru<br />

najvećih svjetskih<br />

moćnika, a ima i moć<br />

nepridržavanja dnevnog<br />

reda.<br />

CRNA TOČKA U 2011.: U<br />

listopadu su prosvjednici upali<br />

na Boehnerovu partiju golfa<br />

u klubu Pelican Hill u kalifornijskom<br />

Newport Beachu,<br />

zahtijevajući da republikanci<br />

prihvate Obamin prijedlog<br />

zakona o radu.<br />

66. Sebastian Piñera<br />

PREDSJEDNIK, ČILE GODINA: 51<br />

Čileanski milijarder i preporoditelj prvi je konzervativni<br />

predsjednik svoje zemlje unatrag više desetljeća.<br />

Doktorirao je ekonomiju na Harvardu, osnovao veliku<br />

kartičarsku kuću Bancard i svojedobno posjedovao<br />

znatan udjel u čileanskom avioprijevozniku LAN-u te<br />

popularnom nogometnom klubu Blanco & Negro.<br />

CRNA TOČKA U 2011.: U kolovozu ga je podržavalo samo 26 posto<br />

ispitanika, što je najniža podrška nekom predsjedniku Čilea još od<br />

Pinochetova doba.<br />

68. Jacques<br />

Rogge<br />

PREDSJEDNIK,<br />

MEĐUNARODNI<br />

OLIMPIJSKI KOMITET<br />

GODINA: 69<br />

Belgijac je odlučan da u<br />

budućnosti dovede olimpijske<br />

igre i njihove čari u<br />

siromašnije zemlje.<br />

CRNA TOČKA U 2011.: Arbitražni<br />

sud u listopadu je ukinuo odredbu<br />

MOK-a o uzimanju lijekova<br />

zbog koje sportaši šest mjeseci<br />

ili dulje nisu smjeli nastupati na<br />

olimpijskim natjecanjima.<br />

69. Xi Jinping<br />

PRVI SEKRETAR<br />

SEKRETARIJATA<br />

KOMUNISTIČKE<br />

PARTIJE, NARODNA<br />

REPUBLIKA KINA<br />

GODINA: 58<br />

Sljedeći predsjednik<br />

Kine iduće će godine<br />

početi preuzimati tu<br />

dužnost.<br />

CRNA TOČKA U 2011.: Tijekom<br />

srpanjskog posjeta Tibetu Xi je<br />

zaprijetio da će “razbiti” svaku<br />

“separatističku aktivnost”<br />

povezanu s Dalaj lamom.<br />

70. Ališer<br />

Usmanov<br />

OSNIVAČ, METALLOINVEST GODINA: 58<br />

Čovjek koji drži 35. mjesto na listi najbogatijih ljudi na<br />

svijetu bavi se mnogim stvarima. Njegov fond Digital Sky<br />

Technology ima udjele u Facebooku, Zyngi i Twitteru.<br />

Posjeduje dionice Megafona, drugog po veličini ruskog<br />

mobilnog operatera te najvećih poslovnih novina, Kommersanta.<br />

Najveći dio njegova bogatstva (17,7 milijardi<br />

dolara) ipak i dalje dolazi iz Metalloinvestovih željezara.<br />

SVIJETLA TOČKA U 2011.: Povećao svoj udio u Arsenalu na 29 posto.<br />

DRUŠTVENI MEDIJI<br />

Odabrao Reid Hoffman<br />

Ovih sedmero ljudi izgradilo je važne<br />

društvene medije koji su odredili smjer<br />

razvoja weba.<br />

Jack Dorsey<br />

SUOSNIVAČ, TWITTER<br />

Jack je razvio otvoreni ekosustav u realnom<br />

vremenu, inoviravši i masovni protok informacija<br />

i otvorenost sustava.<br />

Bret Taylor<br />

CTO, FACEBOOK<br />

Bret je bio ključna osoba u stvaranju Facebook<br />

Connect proizvoda koji je povezao<br />

otvoreni web s Facebookovim društvenim<br />

grafom i newsfeedom.<br />

David Karp<br />

OSNIVAČ, TUMBLR<br />

David je izumio najjednostavniju, najbogatiju<br />

platformu za samoizražavanje te stvaranje<br />

i okupljanje takvih sadržaja na webu.<br />

Caterina Fake<br />

SUOSNIVAČICA, FLICKR<br />

Kao suautorica Flickra, Caterina je ojačala<br />

dijeljenje fotografija na webu.<br />

Adam D’Angelo<br />

SUOSNIVAČ, QUORA<br />

Prvo je izradio F8 platformu za razvoj<br />

aplikacija za Facebook. Potom je pokrenuo<br />

Quoru, najbolji sustav pitanja i odgovora na<br />

webu.<br />

Mark Pincus<br />

OSNIVAČ, ZYNGA<br />

Razvija potpuno novu kategoriju društvenih<br />

igara. Osim što vodi kompaniju, Mark<br />

surađuje i na njezinim najvećim hitovima<br />

(Poker, Mafia Wars, FarmVille i CityVille).<br />

Drew Houston<br />

OSNIVAČ, DROPBOX<br />

Svrha društvenih medija nije samo objavljivanje<br />

na internetu, već i dijeljenje, distribucija<br />

i povezivanje podataka. Drew je izradio<br />

ključni proizvod za povezivanje mobilnih<br />

uređaja i računala radi dijeljenja datoteka.<br />

REID HOFFMAN JE OSNIVAČ I PREDSJEDNIK<br />

LINKEDINA<br />

82<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011

FORBES<br />

70 NAJMOĆNIJIH — METODOLOGIJA<br />

Samo jedno<br />

pitanje<br />

“Koja je tehnologija najviše<br />

utjecala na vaš život?”<br />

“Ovim redom: perilica<br />

za rublje, iPhone.”<br />

CHRISTINE LAGARDE<br />

“Telefon.”<br />

WARREN BUFFETT<br />

“Internet mobilizira obične<br />

ljude s izuzetnim idejama,<br />

pružajući im moć da promijene<br />

svijet. Revolucionirao je<br />

način na koji možemo činiti<br />

dobro.” BILL CLINTON<br />

“Tisak.”<br />

JILL ABRAMSON<br />

“Tisak.”<br />

BILL GATES<br />

“Artroskopija.”<br />

JACQUES ROGGE<br />

Šef Međunarodnog olimpijskog komiteta<br />

(i bivši kirurg ortoped)<br />

“Zupčani prijenos, princip<br />

koji se danas primjenjuje<br />

i u kompanijama kako bi<br />

ljudi radili zajedno.”<br />

CARLOS SLIM HELU<br />

“Plastika, i s njom povezane<br />

proizvodne tehnologije,<br />

utječe na život svakog<br />

čovjeka. Na moj je sigurno<br />

utjecala.” LI KA-SHING<br />

Ispali s liste<br />

UMRLI<br />

Osama bin Laden, osnivač,<br />

Al Qa’ida<br />

Steve Jobs, suosnivač, Apple<br />

OTIŠLI S DUŽNOSTI<br />

Naoto Kan, bivši premijer,<br />

Japan<br />

Dominique Strauss-Kahn,<br />

bivši glavni direktor, Međunarodni<br />

monetarni fond<br />

Jean-Claude Trichet,<br />

bivši predsjednik, Europska<br />

središnja banka<br />

UTJECAJ IM JE OPAO<br />

Julian Assange,<br />

glavni urednik, WikiLeaks<br />

Eike Batista, CEO, EBX grupa<br />

Li Changchun, šef<br />

propagande, Kina<br />

Igor Sečin, zamjenik<br />

premijera, Rusija<br />

Ratan Tata, predsjednik,<br />

Tata Sons<br />

Oprah Winfrey, medijska<br />

ličnost<br />

Wang Yong, predsjednik,<br />

SASAC<br />

Metodologija<br />

Na planetu živi sedam milijardi ljudi. Da<br />

bismo izabrali 70 najvažnijih, razmotrili<br />

smo stotine kandidata i suzili listu na 104<br />

osobe. Desetero <strong>Forbes</strong>ovih urednika<br />

rangiralo je osobe s te liste prema četiri<br />

kriterija: broj ljudi nad kojima imaju utjecaj,<br />

visina sredstava kojima raspolažu,<br />

veličina područja u kojima se njihov<br />

utjecaj očituje te rabe li svoju moć da bi<br />

promijenili svijet. Rangiranje najmoćnijih<br />

na svijetu nezahvalan je posao i naša<br />

lista nipošto nije konačna. Zamišljena<br />

je kao poticaj za raspravu pa i pokoji<br />

protuargument. Svoje mišljenje o njoj<br />

možete podijeliti na<br />

WWW.FORBES.COM/POWER<br />

Uredili: Michael Noer i Nicole Perlroth<br />

Istraživanje: Christian Wolan, Raquel<br />

Laneri, Kelly Appleton i Seline Jung<br />

Nagodili se<br />

Podravka,<br />

OTP i MOL<br />

Sklopljenim Ugovorom<br />

Podravka ostvaruje<br />

pozitivan utjecaj na<br />

rezultat za 2011. godinu<br />

Podravka d.d., OTP Bank Plc<br />

i MOL Hungarian Oil and Gas<br />

Company, Plc iz Budimpešte<br />

s sklopili su 23. studenoga<br />

Ugovor o nagodbi.<br />

Navedenim Ugovorom o nagodbi<br />

prestaju sva međusobna<br />

potraživanja i obveze između<br />

ugovornih strana, a koja<br />

proizlaze iz ugovora sklopljenih<br />

dana 27. ožujka 2009. godine,<br />

a u svezi 10,64 posto dionica<br />

Podravke d.d.<br />

Po ispunjenu ugovornih obveza<br />

iz gore spomenutog Ugovora<br />

o nagodbi, PODRAVKA d.d.<br />

ostvariti će pozitivan utjecaj<br />

na rezultat poslovanja za 2011.<br />

godinu u iznosu od 19 milijuna<br />

kuna s naslova raspuštanja već<br />

prije rezerviranih sredstava.<br />

PROSINAC, 2011 FORBES 83

FORBES<br />

84<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011

SMARTFONSKI<br />

RATOVI<br />

Najmoćnija žena u svijetu bežičnih telefona, milijarderka<br />

Cher Wang pretvorila je HTC iz nepotpisanog proizvođača tuđih<br />

mobitela u ozbiljnog Appleova suparnika. Je li na redu Google?<br />

PIŠE: ERIC SAVIC<br />

FOTOGRAFIJE: ERIC MILLETTE ZA FORBES<br />

PROSINAC, 2011 FORBES 85

forbes<br />

CHER WANG<br />

Tek što smo počeli razgovarati na mjestu po<br />

njezinom izboru, u klubu sveučilišta Berkeley<br />

nalik skijaškoj brvnari, milijarderka i predsjednica<br />

tajvanskog mobitelskog diva HTC-a<br />

Cher Wang počela se smijati grlenim smijehom<br />

na kojem bi joj pozavidjela i Lauren Bacall. “Imate<br />

pogrešan telefon”, rekla je pokazujući na iPhone koji sam<br />

makinalno stavio na stol.<br />

Steve Jobs je mrtav, ali HTC ne pokazuje previše poštovanja.<br />

Šefičin razdragani smijeh protkan je ozbiljnošću<br />

zbog bespoštedne bitke tužbama za kršenje patentnih<br />

prava koju vode Apple i HTC (vidi okvir). HTC je izgubio<br />

prethodnu rundu odlukom američke Međunarodne<br />

komisije za trgovinu kako iPhone ne predstavlja kršenje<br />

HTC-ovih patentnih prava. HTC je drsko odvratio da će<br />

nastaviti štititi svoje intelektualno vlasništvo. U prijevodu:<br />

Rat je tek počeo.<br />

Od tajvanskih se kompanija ne očekuje ovakvo ponašanje.<br />

Godinama su na glasu po tihoj, kvalitetnoj izradi komponenti<br />

za proizvode HP-a, Della i sličnih. I HTC je započeo<br />

skromno, kao nepoznati ugovorni isporučitelj imenom<br />

High Tech Computer Corp. Danas je jedan od najvećih<br />

igrača na tržištu bežičnih uređaja. Tržišnom vrijednošću<br />

od 21 milijardu dolara pretekli su Research In Motion (12<br />

milijardi) i pušu za vrat Nokiji (23 milijarde), a šire se i<br />

dalje. U rujnu je HTC izvijestio o prihodu od 1,5 milijardi<br />

dolara, što je 65 posto više nego lani. Prodaja je u trećem<br />

kvartalu narasla na 4,5 milijardi dolara ili za devet posto u<br />

odnosu na prethodno tromjesečje i 79 posto u odnosu na<br />

isto razdoblje lani. A tek im je krenulo na kineskom kopnu.<br />

Iako je sjedište HTC-a u tajvanskom gradu Taoyuanu,<br />

tvrtkin je biznis uglavnom izvan Azije: polovicu svojih telefona<br />

prodaje u SAD-u, a 35 posto u Europi.<br />

Prema istraživanju tvrtke Canalys, svaki peti mobitel prodan<br />

u drugom tromjesečju ove godine u SAD-u bio je HTCov,<br />

što kompaniju čini drugim najvećim prodavačem. Bolji je<br />

samo Apple s 25 posto tržišnog udjela. Dodate li HTC-u Samsung<br />

koji je nedavno izvijestio o rastu prodaje, imate oligopol<br />

na američkom tržištu pametnih telefona. Ranije ove godine<br />

trojac je kontrolirao 69 posto tržišta telefona skupljih od 300<br />

dolara. Analitičar Bernstein Researcha Pierre Ferragu kaže da<br />

će njihov zajednički udio dogodine iznositi 78 posto.<br />

CEO Qualcomma Paul Jacobs veliki je obožavatelj<br />

Cher Wang (i veliki dobavljač čipova za HTC). “Svoj udjel<br />

su stekli izlazeći prvi s novim tehnologijama na tržište”,<br />

kaže. “Još od početka suradnje raspravljamo o mogućnostima<br />

mobilnog interneta.”<br />

Wang (53) piše veliki scenarij. Za dnevne se operacije<br />

brine dugogodišnji prijatelj i jedan od prvih zaposlenika<br />

HTC-a, CEO Peter Chou. Ona većinu vremena provodi<br />

u SAD-u, a radije boravi u San Franciscu i okolici nego<br />

u HTC-ovim uredima u Washingtonu. Wang je i predsjednica<br />

kompanije Via Technologies, tajvanskog proizvođača<br />

čipova gdje je CEO njen suprug Wenchi Chen.<br />

Tu su kompaniju izgradili tijekom 80-ih na ruševinama<br />

kalifornijskog proizvođača core logic čipova Symphonyja.<br />

Dva puna pogotka podižu neto vrijednost tog para na 6,3<br />

milijarde dolara. No unatoč putovanjima i raznorodnim<br />

interesima, ni na trenutak ne treba sumnjati: vizija iza<br />

HTC-a u cijelosti pripada Cher. “Peter Chou i ja vrlo<br />

često zajedno razmatramo strategiju, smjer, akvizicije,<br />

angažiranje važnijih kadrova, pravna pitanja, odnose s<br />

vladama i upravljanje rizikom”, kaže Wang. Njezina je<br />

ambicija napraviti od HTC-a mobitelski brend koji se<br />

svim značajkama može nositi s Appleom, Googleom ili<br />

bilo kim drugim.<br />

Dugoročniji HTC-ov plan afirmacije temelji se softveru<br />

Sense koji je jezgra operacijskog sustava i ima istu vrstu intuitivne<br />

inteligencije kao Appleov Siri, samo što na reagira na<br />

glas. Aplikacija za vremenski izvještaj, na primjer, ima realističnu<br />

animiranu grafiku: kad pada kiša, na zaslonu telefona<br />

pojavljuju se virtualne kapi. Da biste ga lakše pronašli u torbi<br />

ili ruksaku, mobitel u mraku zvoni glasnije, a na svjetlu se<br />

sam utišava. Integrirate li ga sa svojim društvenim mrežama,<br />

poziv vašeg prijatelja pojavit će se na mobitelu skupa sa zadnjom<br />

promjenom njegova statusa na mreži.<br />

Sada je u fokusu i glazba jer se HTC nada poljuljati<br />

Appleovu dominaciju na planu mobilnog zvuka. Od pojave<br />

iPada 1998. korisnici žrtvuju praktičnosti kvalitetu<br />

zvuka. U HTC-u to nastoje preokrenuti. U kolovozu su za<br />

300 milijuna dolara kupili većinski udio u proizvođaču<br />

visokokvalitetnih slušalica Beats Electronics, kompaniji<br />

koju su osnovali reper Dr. Dre i producent Jimmy Iovine.<br />

Zanimaju ih i igre. Početkom 2010. uložili su 40 milijuna<br />

dolara u OnLive, startup autora WebTV-a Stevea Perlmana,<br />

čiji projekt omogućava igranje videoigara na širokopojasnim<br />

mrežama. Sljedeće godine, kada 4G standard<br />

postane uobičajen, ta će se usluga proširiti na mobitele.<br />

SCENARIJ: Mudra žena i pametni telefoni<br />

Zaplet<br />

Radeći za sestrinu tvrtku, Cher Wang je žudjela<br />

za prijenosnim uređajem koji bi mogla nositi u<br />

aktovki ili džepu tijekom službenih putovanja.<br />

AKCIJA<br />

Nakon nekoliko promašaja, njezin se HTC afirmirao<br />

kao proizvođač dlanovnika i mobitela za druge brendove.<br />

Wang je sanjala o vlastitom brendu mobitela.<br />

ISHOD<br />

HTC je sada vodeći svjetski brend: prvi 4G telefoni,<br />

veliki pa i 3-D zasloni, a uskoro pionir<br />

na platformi Windows Phone 8.<br />

86<br />

forbes<br />

PROSINAC, 2011

Velike ambicije nasljedne su u obitelji Wang. Otac Cher<br />

Wang, Y. C. Wang osnovao je tajvanski petrokemijski konglomerat<br />

Formosa Plastics. Pojava veća od života, Y. C.<br />

Wang je imao tri žene i devetero djece, a umro je bez oporuke<br />

u Short Hillsu, u New Jerseyju, kao jedan od najbogatijih<br />

ljudi Tajvana. Cher je još kao 15-godišnjakinju poslao k<br />

njezinoj sestri Charlene u Los Angeles da bi upoznala Ameriku.<br />

Uskoro se Charlene s novim mužem Ming Chienom<br />

preselila u Detroit. Cher je završila u skupom pripremnom<br />

koledžu u sjevernoj Kaliforniji, a potom na Berkeleyju, gdje<br />

je umjesto glazbe upisala ekonomiju. Premda u vrijeme<br />

školovanja nije često susretala Y. C. Wanga, s vremenom je<br />

postala prava kći svoga oca. Slao joj je rukom pisama pisma,<br />

ponekad i na 20 stranica, savjetujući je o životu, zdravlju,<br />

biznisu… “Rekao je da uvijek treba tražiti korijen problema,<br />

kopati duboko i težiti savršenstvu”, kaže Wang.<br />

Nakon diplome nastavila je s obrazovanjem u obitelji.<br />

Vratila se živjeti kod Charlene koja je 1980. s Chienom<br />

osnovala kompaniju First International Computer. Bavila<br />

se malim poslovima za matične europske tvrtke i osnovala<br />

Leo Computers, tvrtku za proizvodnju PC-ja koja se nikada<br />

nije razvila u nešto veće, ali je ipak ostavila traga. “Uvijek<br />

razmišljam o uređaju koji će biti brend”, kaže Wang. Kad su<br />

joj 1997. iz Microsofta predložili izradu uređaja temeljenih<br />

na Windows CE OS-u, Wang je nagovorila H. T. Choa, svog<br />

prijatelja i glavnog inženjera u DEC Taiwanu, da zajedno<br />

pokrenu kompaniju za proizvodnju mobitela. Budući da još<br />

nije bilo odgovarajuće tehnologije, HTC je započeo s prijenosnim<br />

računalima, no to je bio promašaj. “Totalno smo<br />

zakazali”, sjeća se Wang.<br />

Plan B je bila ugovorna proizvodnja dlanovnika i mobilnih<br />

telefona. Prva velika pobjeda, 2000. godine, bio je<br />

ugovor o dizajniranju i proizvodnji Compaq Aero dlanovnika.<br />

Nije to bio svjetski hit, ali je HTC-u donio nove slične<br />

poslove, uključujući ugovor o izradi dlanovnika za Palm i<br />

mobitela za T-Mobile, Orange, O2 i druge telekome. HTC je<br />

proizveo prvi Googleov Android.<br />

Wang je 2005. napokon napustila proizvodnju whitelabel<br />

mobitela i okrenula se HTC brendu. Cijena dionice<br />

uskoro se prepolovila i nije se oporavila pune četiri godine.<br />

HTC je, međutim, izgradio snažne odnose sa sve četiri<br />

velike telekomunikacijske kompanije u SAD-u. Tamo su<br />

cijenili stabilnu isporuku HTC-ovih uređaja: mobitela s<br />

velikim zaslonima, prvih telefona prilagođenih 4G standardu<br />

i prvih s 3D zaslonom. AT&T, Verizon Wireless,<br />

T-Mobile i Sprint ubrajaju HTC-ove bežične telefone<br />

među svoje bestselere. Kompanija je zadržala i čvrste<br />

veze s Microsoftom. Premda je najpoznatiji po modelima<br />

s Androidom, HTC prodaje i one koji rade s platformom<br />

Windows Phone 7, a bit će među prvima s platformom<br />

Windows Phone 8 najavljenom za 2012. godinu.<br />

Kupivši Motorola Mobility, Google je nedavno doveo u<br />

Tuži me, tužim te<br />

Appleova patentna bitka s HTC-om samo je jedan od frontova sve<br />

žešćeg rata između Applea i Googlea. HTC je došao na udar kao najuspješniji<br />

proizvođač pametnih telefona s Android platformom. Bodovali<br />

smo neke epizode tog parničenja prema stupnju pretrpljene boli.<br />

APPLE<br />

2<br />

0<br />

0<br />

0<br />

0<br />

0<br />

0<br />

0<br />

1<br />

1<br />

4<br />

TOTAL<br />

8<br />

2. OŽUJKA 2010.<br />

Apple tuži HTC Okružnom sudu u Delawareu i istodobno<br />

Međunarodnoj komisiji za trgovinu SAD-a (ITC), zbog<br />

navodnog kršenja 20 Appleovih patenata koja se odnose<br />

na iPhonovo sučelje i hardver- 10 se spominje u jednoj, a<br />

drugih 10 u drugoj tužbi.<br />

TRAVANJ 2010.<br />

HTC pristaje platiti Microsoftu naknadu za licenciju i<br />

korištenje njihova intelektualnog vlasništva u svojim telefonima<br />

s Android platformom.<br />

12. SVIBNJA 2010.<br />

HTC ulaže protutužbu na oba suda zbog navodnog<br />

kršenja pet njegovih patenata.<br />

28. SVIBNJA 2010.<br />

S3 Graphics tuži Apple ITC-u zbog povrede četiri patenta.<br />

6. LIPNJA 2010.<br />

HTC ulaže protutužbu na sudu u Delawareu zbog povrede<br />

tri patenta.<br />

STUDENI 2010.<br />

HTC potpisuje sporazum o dugoročnoj licenciji na više od<br />

30 tisuća patenata u vlasništvu tvrtke bivšeg Microsoftova<br />

direktora Nathana Myhrvolda, Intellectual Ventures.<br />

18. TRAVNJA 2011.<br />

ITC-ova služba izdaje preporuku protiv Appleovih<br />

potraživanja na ime povrede prava.<br />

1. SRPNJA 2011.<br />

ITC-ov sudac presuđuje da je Apple prekršio dva od četiri<br />

patenta navedena u tužbi S3 Graphicsa. Pet dana potom<br />

HTC objavljuje da kupuje S3 za 300 milijuna dolara.<br />

6. SRPNJA 2011.<br />

Apple podnosi ITC-u drugu žalbu protiv HTC-a tvrdeći da<br />

im je prekršeno pet patenata.<br />

11. SRPNJA 2011.<br />

Apple istodobno tuži HTC saveznom sudu zbog četiri od<br />

tih pet patenata.<br />

14. SRPNJA 2011.<br />

ITC-ov sudac presuđuje da je HTC prekršio Appleova<br />

patentna prava u dva slučaja.<br />

OVIH DANA<br />

ITC treba donijeti konačnu presudu u slučaju S3, a u prosincu<br />

konačnu presudu u slučaju Apple protiv HTC-a.<br />

HTC<br />

0<br />

TOTAL<br />

nedoumicu HTC i druge vlasnike licencije za Android: zadrži<br />

li Motorolin mobitelski biznis, uskoro će postati konkurent<br />

nositeljima prava na upotrebu svoje platforme. HTC je<br />

dosad podupirao posao s Motorolom jer će patentna prava<br />

koja je Google time stekao zaštititi Android od Appleovih<br />

i drugih tužbi za povrede patenata. No Wang je nedavno<br />

natuknula da bi HTC mogao kupiti neki operacijski sustav.<br />

Google mora biti na oprezu.<br />

1<br />

2<br />

1<br />

1<br />

1<br />

1<br />

1<br />

0<br />

0<br />

0<br />

8<br />

PROSINAC, 2011 forbes 87

FORBES<br />

FINANCIJE<br />

IZA BROJKI<br />

Iz lošeg u još gore<br />

Grčku su svi već ionako otpisali, okrenuvši se novoj žrtvi dužničke krize<br />

smještenoj u našem najbližem susjedstvu, na Apeninskom poluotoku<br />

PIŠE: MARIO GATARA<br />

Još dok se Silvio Berlusconi<br />

grčevito borio za o(p)stanak<br />

na vlasti Italija je plaćala<br />

visoku cijenu eskalacije<br />

dužničke krize, plasiravši na tržište<br />

petogodišnje državne obveznice uz<br />

kamatnu stopu od 5,3%.<br />

Samo mjesec dana kasnije investitori<br />

su zaključili kako ni ta brojka<br />

ne predstavlja dovoljno izdašnu<br />

kompenzaciju za rizik koji preuzimaju,<br />

pa je na novoj aukciji, održanoj<br />

sredinom studenoga, kamatna stopa<br />

porasla na 6,1%, i to samo zahvaljujući<br />

činjenici da je kormilo nove vlade<br />

preuzeo Mario Monti. Naime, stopa<br />

prinosa je tijekom potrage za Berlusconijevim<br />

nasljednikom skočila<br />

sve do 7,7%, a panika ulagača jasno se<br />

manifestirala širom krivulje prinosa,<br />

gurnuvši kamatnu stopu na desetgodišnje<br />

državne obveznice iznad kritičnih<br />

7%, do najviše razine otkako<br />

je Italija postala članicom Europske<br />

monetarne unije.<br />

Kao da već nije dovoljno to što<br />

je Berlusconi zadržao svojevrsnu<br />

“zlatnu dionicu” u Senatu, spreman<br />

da prvom prilikom bojkotira novu<br />

vladu.<br />

88<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011

FORBES<br />

FINANCIJE<br />

Zaraza se širi Europom<br />

Čvrsta opozicija iz Njemačke ostavila je ECB zavezanih ruku, no čini se da obrana<br />

od dužničke krize i opstanak monetarne unije iziskuju radikalna rješenja<br />

PIŠE: MARIO GATARA<br />

Selektivno pamćenje. Tako<br />

problem doživljava Paul<br />

Krugman. “Onaj-kojeg-nesmijemo-imenovati<br />

nije<br />

na vlast došao zahvaljujući<br />

inflaciji začetoj 20-ih, već ekonomskoj<br />

politici s početka 30-ih godina prošloga<br />

stoljeća, koja je isprovocirala zastrašujući<br />

rast nezaposlenosti”, navodi<br />

Krugman pozivajući se na istraživanje<br />

koje je objavio Dylan Grice, analitičar<br />

Société Générale. Riječ je, naravno, o<br />

traumi zvanoj nacizam i uvriježenoj<br />

percepciji kako je hiperinflacija, bacajući<br />

u očaj građane Njemačke, svojedobno<br />

uvelike pomogla Adolfu Hitleru<br />

da se domogne vlasti. Ili nije, kako<br />

barem tvrdi Grice, potkrepljujući svoje<br />

teze lako uočljivom korelacijom izbornih<br />

(ne)uspjeha Hitlerovih Nacionalsocijalista<br />

i stope nezaposlenosti.<br />

Uz stopu nezaposlenosti oko 10%<br />

sljedbenici Adolfa Hitlera na parlamentarnim<br />

izborima u prosincu 1924.<br />

i svibnju 1928. godine nisu uspijevali<br />

osvojiti značajniji broj glasova, ali već<br />

1930. godine stvari su se drastično izmijenile.<br />

Uslijed rigidne antiinflacijske<br />

ekonomske politike i ograničavanja<br />

ponude novca stopa nezaposlenosti<br />

drastičnog porasla, zaglavivši oko visokih<br />

25%. Hitler je na rujanskim izborima<br />

odnio 18,3% glasova birača, da bi<br />

u srpnju 1932. godine, uz stopu nezaposlenosti<br />

blizu praga od 30%, odnio<br />

već <strong>37</strong>% glasova, zacementiravši svoje<br />

pozicije nepunih godinu dana kasnije,<br />

izborima na kojima je povjerenje Nacional-socijalistima<br />

(NSDAP) poklonilo<br />

čak 44% birača.<br />

I upravo zbog toga se Grice pita što<br />

bi zapravo bilo da je Njemačka krenula<br />

britanskim stopama i umjesto (zaobilaznog)<br />

povratka na zlatni standard<br />

odabrala inflaciju kao manje zlo od<br />

kronično visoke nezaposlenosti? Lako<br />

je moguće da bi tada stopa nezaposlenosti<br />

bila upola niža od 30%, koliko je<br />

iznosila početkom 30-ih godina, i pravo<br />

je pitanje u kojoj bi mjeri njemačka<br />

javnost doista bila sklona radikalnim<br />

rješenjima kakva je zagovarao Hitler.<br />

BI LI RAST INFLACIJE<br />

U NJEMAČKOJ DOISTA<br />

BIO TAKO LOŠ ISHOD U<br />

USPOREDBI S MOGUĆIM<br />

ALTERNATIVAMA?<br />

Sarkozy i Merkel - sudbina<br />

monetarne unije je<br />

u njihovim rukama<br />

U svakom slučaju, Grice priznaje da u<br />

ovakvim vremenima čak i skeptik poput<br />

njega smatra kako eventualan rast<br />

inflacije, čega se vladajuća garnitura<br />

na čelu s kancelarkom Merkel očito<br />

pribojava, i nije toliko loš ishod kad se<br />

usporedi s mogućim alternativama.<br />

Što je još važnije, trenutak odluke<br />

sve je bliži. Zaraza se, naime, brzinom<br />

svjetlosti širi Europom, ubrzano nadirući<br />

s periferije prema samom središtu<br />

kontinenta, ugrožavajući pritom<br />

stabilnost (i dostupnost) izvora financiranja<br />

čak i zemljama koje su, barem<br />

nominalno, u puno boljem položaju od<br />

Grčke i Portugala. Abnormalno visoke<br />

stope prinosa na obveznice potonjih<br />

dviju zemalja više nisu nikakva novost,<br />

a Grčku su pritom ionako već gotovo<br />

svi otpisali. Međutim, brojke pokazuju<br />

ono što se na neki način moglo i očekivati,<br />

jer zahvaljujući neodlučnosti<br />

PROSINAC, 2011 FORBES 89

FORBES<br />

FINANCIJE<br />

Korelacija stope nezaposlenosti i izbornih<br />

rezultata nacional-socijalista<br />

Epidemija dužničke krize sve je bliže<br />

središtu Europe ...<br />

Portugal je nakratko zaboravljen,<br />

no Grčka je već odavno otpisana<br />

... a kretanje udjela javnog duga u<br />

BDP-u poprima zastrašujuće razmjere<br />

POLITIČARE BI NA<br />

KONKRETNE POTEZE<br />

MOGLA NATJERATI<br />

I EUROPSKA REPRIZA<br />

LEHMAN BROTHERSA<br />

političkih lidera, predatori su nanjušili<br />

krv, a njihovi su napadi još drskiji.<br />

U proteklih godinu dana stope prinosa<br />

na dvogodišnje državne obveznice<br />

(zbog eskalacije krize, aktivnost je<br />

manja na udaljenom spektru krivulje<br />

prinosa, kod dužih rokova dospijeća) u<br />

slučaju Španjolske su se udvostručile,<br />

a u slučaju Italije i Belgije, doslovno -<br />

utrostručile. A teret krize sada počinju<br />

osjećati i zemlje koje ne obuhvaća<br />

podrugljivi akronim PIIGS (Portugal,<br />

Irska, Italija, Grčka, Španjolska). U tih<br />

godinu dana, stopa prinosa na dvogodišnje<br />

francuske državne obveznice<br />

uvećana je za petinu, a u slučaju Austrije<br />

za čak trećinu, svjedočeći o zabrinjavajućem<br />

širenju epidemije koja<br />

sve opasnije prijeti stabilnosti i opstanku<br />

Europske monetarne unije.<br />

Kao istinske oaze sigurnosti zasad<br />

figuriraju Njemačka, Nizozemska i Velika<br />

Britanija, ali bez konkretnih poteza<br />

koji bi barem usporili širenje zaraze<br />

pitanje je koliko dugo i te zemlje mogu<br />

odolijevati pritisku tržišta. Vjerojatno<br />

je tek pitanje vremena kada će se netko<br />

dosjetiti povući paralelu između razine<br />

zaduženosti Francuske i Velike Britanije.<br />

Potonja ima nešto nižu razinu<br />

javnog duga, ali i gotovo dvostruko viši<br />

vanjski dug, koji u uvjetima duboke<br />

recesije u najbližem susjedstvu nije<br />

nimalo jednostavno financirati.<br />

S druge strane, njemački dužnosnici,<br />

bilo iz vladajuće garniture ili<br />

pak iz Bundesbanke, žestoko se opiru<br />

radikalnom zaokretu u dosadašnjoj<br />

monetarnoj politici Europske središnje<br />

banke koja je dosad sterilizirala<br />

višak likvidnosti nastao kupovanjem<br />

državnih obveznica krizom ugroženih<br />

zemalja. Ali kako tvrdi Elwin de Groot,<br />

ekonomist Rabobanka, svemu dođe<br />

kraj, pa tako i praksi sterilizacije koju<br />

ECB primjenjuje strahujući od dramatičnog<br />

rasta inflacije. De Groot procjenjuje<br />

kako brojka od 300 milijardi eura<br />

predstavlja “prirodan limit koji ECB<br />

može sterilizirati”, a nastavi li se kupnja<br />

državnih obveznica ovim tempom<br />

od otprilike 11 milijardi eura tjedno<br />

(dosad je središnja banka utrošila nešto<br />

više od 180 milijardi eura), već sredinom<br />

siječnja iduće godine ECB će se<br />

naći na prekretnici. A to bi lako mogao<br />

biti trenutak odluke o kojem će ovisiti<br />

sudbina Europske monetarne unije. S<br />

obzirom na izgledan neuspjeh ambiciozno<br />

zamišljenog projekta zvanog<br />

EFSF (European Financial Stability<br />

Facility), koji je ionako isuviše podsjećao<br />

na hibridne financijske instrumente<br />

iz subprime krize, izbor je naizgled<br />

vrlo jednostavan - ECB može nastaviti<br />

s praksom otkupa obveznica i tako barem<br />

usporiti pad njihove vrijednosti, te<br />

istodobno dopustiti povećanje likvidnosti,<br />

ili pak Italiju i Španjolsku prepustiti<br />

na nemilost tržišta. Imajući u<br />

vidu dosadašnji razvoj događaja, teško<br />

da potonji scenarij može završiti ikako<br />

drugačije osim totalnom katastrofom<br />

koja će isprovocirati raspad Europske<br />

monetarne unije, ali i cijeli kontinent<br />

doslovno baciti na koljena. Jer recesija<br />

je, sudeći prema posljednjim indikatorima,<br />

ionako već surova realnost.<br />

Cinici će pak spremno ustvrditi kako<br />

ipak postoji mogućnost da politički<br />

lideri usuglase svoje stavove i prije<br />

siječnja, i na taj način otvore put aktivnijoj<br />

roli monetarnih vlasti. Naime, na<br />

konkretne bi ih poteze mogla natjerati<br />

i - repriza Lehman Brothersa. A svi<br />

znamo kako mogu biti pogubne posljedice<br />

takvog scenarija.<br />

90<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011

FORBES<br />

FINANCIJE<br />

Apsurd<br />

koji čeka<br />

korekciju?<br />

Pritisak pesimista mnoge će<br />

navesti da pomisle kako je<br />

zlato puno bolja investicija<br />

od dionica, a John Wadle<br />

je obje kategorije stavio u<br />

zajednički kontekst<br />

PIŠE: MARIO GATARA<br />

Zlato je prema nekima ultimativni čuvar vrijednosti, no<br />

zarada se najčešće smiješi samo - špekulantima<br />

Još otkako je cijena unce zlata<br />

krajem travnja prošle godine<br />

preskočila granicu od 1500<br />

dolara, ne prestaju rasprave o<br />

utemeljenosti pozitivnog trenda i njegovu<br />

krajnjem dosegu. I dok jedni drže<br />

da se zlato, na krilima straha pretvara u<br />

opasan balon, druga strana tvrdi kako<br />

je žuti metal odlična investicija, vjerujući<br />

u nastavak uzlaznog trenda koji bi<br />

uskoro mogao testirati i ključnu psihološku<br />

granicu od 2.000 dolara po unci.<br />

U moru analiza pojavila se i zanimljiva<br />

kalkulacija kojom je John Wadle,<br />

analitičar Mirae Asset Securities,<br />

pokušao na slikovit način ilustrirati<br />

stvarne razmjere pozitivnog trenda cijene<br />

zlata. Krenuo je od činjenice kako<br />

je, prema cijeni od 1900 dolara za unci,<br />

tržišna vrijednost svega zlata na planetu<br />

otprilike 9,1 bilijun dolara. Pritom<br />

se godišnja proizvodnja procjenjuje na<br />

2,6 tisuća tona, što znači da se ponuda<br />

svake godine povećava za nove količine<br />

zlata u vrijednosti 143 milijarde dolara.<br />

Uz spomenutih 1.900 dolara, za 20 bi<br />

se godina ukupna ponuda (obzirom se<br />

zlato ne uništava niti propada) trebala<br />

povećati za 2,9 bilijuna dolara, na uku-<br />

pno 12 bilijuna. U scenariju koji mnogi<br />

priželjkuju (a neki i prognoziraju), s<br />

rastom cijene zlata na 2.500 dolara po<br />

unci, vrijednost ukupne ponude zlata<br />

iznosila bi otprilike 15,8 bilijuna dolara.<br />

S druge pak strane, tržišna kapitalizacija<br />

Dow Jones Industrialsa sredinom<br />

kolovoza je iznosila 3,3 bilijuna<br />

dolara, a dionicama u sastavu indeksa<br />

trgovalo se uz prosječan P/E od 11,6 i<br />

dividend yield od 2,8%. Priča se dalje<br />

razvija u dva scenarija, od kojih se prvi<br />

temelji na konzervativnom scenariju<br />

od 2% godišnjeg rasta dobiti kompanija<br />

u sastavu indeksa rasla. U tom<br />

Desno je cijena koju bi zlato moralo<br />

postići da dostigne prinos dionica<br />

slučaju, i pod uvjetom da kompanije,<br />

kao i dosad, trećinu realizirane dobiti<br />

kanaliziraju dioničarima izravno putem<br />

dividendi, a dionicama se trguje uz<br />

P/E multiplikator 10, investitori bi za<br />

20 godina imali u rukama kumulativni<br />

prinos od 130%.<br />

Obzirom zlato ne nosi nikakav prinos,<br />

njegovi se poklonici mogu samo<br />

nadati ekvivalentnom rastu cijene.<br />

Drugim riječima, da bi kroz idućih 20<br />

godina zlato moglo ponuditi identičan<br />

prinos (ne računajući pritom troškove<br />

skladištenja), njegova bi cijena morala<br />

porasti na 4400 dolara po unci. “To je<br />

posve apsurdno”, zaključuje Wadle i<br />

nastavlja s kalkulacijom drugog scenarija,<br />

u kojem bi dobit kompanija iz<br />

Dow Jones Industrialsa rasla po stopi<br />

od 4,5% godišnje. U tom bi slučaju tržišna<br />

kapitalizacija indeksa, zajedno s<br />

isplaćenom dividendom, bila uvećana<br />

za čak 210%, što bi pak iziskivalo cijenu<br />

zlata od čak 5900 dolara po unci. A to<br />

je, kako navodi Wadle, još apsurdnije,<br />

zaključujući kako su dionice u ovome<br />

trenutku, u usporedbi sa zlatom, “drastično<br />

podcijenjene”, a “cijena zlata je<br />

apsurd koji samo čeka korekciju”.<br />

PROSINAC, 2011 FORBES 91

EKONOMSKI MODELI<br />

ŽELJKO KARDUM<br />

Izlet u Peking<br />

Europsko-njemački očaj susreo se s kineskom<br />

nestrpljivošću. Kinezi su spremni dati još<br />

novca ako Europa napravi neke ustupke.<br />

Europljani ih nisu spremni napraviti. Još<br />

Stvari nisu uvijek onakve kakvima se na prvi pogled učine. Medije<br />

pune vijesti o propalim državnim dugovima Grčke, Italije i posrnuloj<br />

Španjolskoj. I kako bi ih zbog neodgovornog ponašanja i<br />

financijskog šlamperaja Unija mogla izbaciti iz eurozone. Pa će<br />

onda one imati problema. A zapravo, najviše problema zbog izlaska<br />

nediscipliniranih zemalja imala bi Njemačka, jer nema zemlje koja više<br />

ovisi o euru od nje. Svoj gospodarski rast može zahvaliti upravo toj zoni zajedničke<br />

valute i činjenici da su sve zemlje mogle po niskim kamatama posuđivati<br />

neograničene količine eura kako bi kupovale njemačke proizvode.<br />

A ONDA JE OVAJ FAMOZNI NJEMAČKI IZVOZNI VLAK koji Europu vuče iz<br />

tunela globalne krize zapeo na uzbrdici nagomilanog državnog duga svih<br />

tih članica-kupaca. A Njemačka se našla u ratu protiv same sebe. Njezini<br />

porezni obveznici ne žele stalno plaćati sanaciju svih tih posrnulih država,<br />

a bez njih nema preživljavanja eurozone. Bankrotirane članice ne bi mogle<br />

dizati nove kredite ni kupovati njemačke proizvode. Zato su Nijemci toliko<br />

ljuti na Grke i ostale južnoeuropske zemlje, i najviše angažirani u potrazi<br />

za novim spasonosnim rješenjem.<br />

Mjesecima su kružile glasine kako će Peking upotrijebiti 3000 milijardi<br />

dolara svojih deviznih rezervi i jednim potezom plastične kineske kemijske<br />

olovke sanirati eurozonu. Ali… Kina ima svoju listu želja i zahtjeva u toj<br />

“dam-daj” trgovini. Pa se velika delegacija europskih financijskih glavešina<br />

zaputila u Peking. No, umjesto skromnog i poniznog prihvaćanja svih zahtjeva<br />

ili barem nuđenja kompromisa, ponuđeno je odbila. I eto eurozone<br />

natrag u prvoj kućici globalnog financijskog<br />

monopolija. Opet skuplja novce<br />

za kapitalizaciju svog sanacijskog<br />

fonda na barem tisuću milijardi eura.<br />

Jer u 2012. samo četiri najveće zemlje<br />

eurozone moraju refinancirati barem<br />

toliko dospjelih dugova: Italija 307<br />

milijardi, Njemačka 273, Francuska<br />

240 i Španjolska 132. A gdje su ostali?<br />

Potom slijedi plima novih dugova kojima<br />

će se financirali tekući proračunski<br />

manjkovi i sanacije banaka. I što<br />

sad? Uobičajeno rješenje, pritiskanje<br />

Počnu li vrtoglavo<br />

rasti kamate<br />

na francuske<br />

obveznice ili DAX<br />

padne za par<br />

tisuća bodova,<br />

Njemačka će biti u<br />

“trilemi”<br />

središnje banke da upogoni štampariju<br />

novog novca i friškim eurima otkupi obveznice<br />

i dugove država članica, prkljavo<br />

je i komplicirano. Jer Europska centralna<br />

banka to prema ugovoru ne smije činiti…<br />

iako to zapravo već radi. Onda su krenule<br />

špekulacije da Njemačka planira formirati<br />

mini eurozonu od nekoliko izabranih<br />

država koje su sposobne slijediti istu fiskalnu<br />

politiku. Glasine su bile tako česte<br />

i uporne da ih je Angela Merkel morala<br />

javno demantirati. Nekoliko puta. I svaki<br />

put je bila sve manje uvjerljiva.<br />

Europsko-njemački očaj susreo se s<br />

kineskom nestrpljivošću i pohlepom. EU<br />

je najveće kinesko izvozno tržište. Pola<br />

milijarde Europljana prošle je godine<br />

kupilo kineske robe u vrijednosti od 282<br />

milijarde eura, gotovo 19% više nego godinu<br />

ranije. Kineska izvozna mašinerija,<br />

isto kao i njemačka, za rast treba stabilnu<br />

Europu. Da ne spominjemo da su Kinezi<br />

u europskom metežu zaglavili i financijski.<br />

Četvrtina kineskih deviznih rezervi je<br />

u financijskim instrumentima nominiranim<br />

u euru. Ako posrne euro, Kina će biti<br />

jedan od većih luzera.<br />

KINEZI SU VEĆ NEKOLIKO PUTA DUBOKO<br />

posegnuli u džepove i iskrcali novac za<br />

europsku sanaciju. Uložili su 10 milijardi<br />

eura u grčku brodogradnju. Ne zato jer<br />

im trebaju škverovi, nego da bi zadržali<br />

kupce, jer dobar dio svjetske trgovačke<br />

flote plovi pod grčkom zastavom, a Kina<br />

proizvodi brodove. U krizom pogaženoj<br />

Mađarskoj grade veliki logistički centar<br />

za europsko tržište svog proizvođača<br />

telekomunikacijske opreme. Kineska<br />

željeznica bacila se u modernizaciju<br />

mađarskih pruga, a prema riječima šefa<br />

Europskog stabilizacijskog fonda već je<br />

kupila i nešto obveznica za spas posrnulih<br />

europskih država. No nisu ni Kinezi<br />

92 FORBES PROSINAC, 2011

AP<br />

Njemačka javnost nepristojnim smatra prijedlog da<br />

se Kini daju politički ustupci za novac koji će ionako<br />

otplivati za plaćanje dugova propalih zemalja EU<br />

financijski samaritanci. Spremni su dati još novca ako Europa napravi neke<br />

ustupke. A koje?<br />

Traže europsku podršku za primanje Kine u Svjetsku trgovinsku organizaciju,<br />

u status zemlje članice s tržišnim gospodarstvom. Žele ukidanje<br />

zabrane izvoza oružja Kini, koju je EU uvela nakon masakra na Trgu nebeskog<br />

mira prije 22 godine. Traže veća jamstva za sigurnost investicija i veći<br />

pritisak na MMF da u košaricu valuta koja služi za “specijalna prava vučenja”<br />

(SDR) uz dolar, euro, funtu i jen ubaci i kineski juan. Da sad ne ulazimo<br />

duboko u objašnjavanje SDR-a, recimo da bi juan tako postao međunarodno<br />

priznata valuta za spremanje deviznih rezervi i poravnanja među<br />

članicama MMF-a. Odgovor je bio “Nema šanse!”, Njemačka i neke manje<br />

očajne europske članice nisu spremne na takve ustupke. Još. Predsjednik<br />

federacije njemačke industrije odmah je ustao na zadnje noge. “Stabilizirati<br />

euro dopuštajući utjecaj država koje nisu iz EU bila bi velika greška.”<br />

Naime, Njemačka je teškom mukom progutala vijest da ju je Kina nedavno<br />

smaknula s prvog mjesta najvećih svjetskih izvoznika. Ne smije<br />

joj pustiti ni pedlja gospodarskih<br />

ustupaka želi li i dalje ostati u trci. A<br />

njemačka javnost nepristojnim smatra<br />

i prijedlog da se za novac, koji će<br />

ionako otplivati za plaćanje dugova<br />

propalih EU zemalja, Kini daju politički<br />

ustupci. Uz industrijalce su stali<br />

i ekonomisti, Amnesty International<br />

i razne nevladine udruge. Dosad su<br />

kinesku ekonomsku ekspanziju držali<br />

pod kontrolom, na uzici i u političkoj<br />

čekaonici mnogih velikih gospodarskih<br />

asocijacija, stalno joj pod nos<br />

Dužnička kriza<br />

još uvijek nije<br />

dovoljno duboka<br />

da bi gospodarski<br />

jače europske<br />

zemlje baš na<br />

sve zažmirile i<br />

svakome oprostile<br />

gurajući kršenje ljudskih prava. Ako sad<br />

naprave ustupke i skinu joj brnjicu, nitko<br />

ne zna koga bi prvog mogla progutati. Tako<br />

je europska delegacija otišla iz Pekinga<br />

praznih ruku. Bili su Kinezi spremni i na<br />

kompromis. Minimalni zahtjev bio je podrška<br />

za veći utjecaj u MMF- u i ekspresno<br />

uključivanja juana u SDR. No i tu su<br />

naletjeli nosom na čvrsto zatvorena vrata.<br />

IZ SVEGA OVOG JE VIDLJIVO DA DUŽNIČKA<br />

kriza još uvijek nije dovoljno duboka da<br />

bi gospodarski bolje stojeće europske zemlje<br />

baš na sve zažmirile. Još nisu toliko<br />

očajne. Ali za svaki slučaj jednim okom<br />

stalno gledaju burzovne izvještaje. Počnu<br />

li vrtoglavo rasti kamate na francuske<br />

obveznice ili DAX padne za par tisuća<br />

bodova, možda bi mogle promijeniti<br />

mišljenje. Tada bi Njemačka bila u gadnoj<br />

“trilemi”. Prihvatiti kineski novac ravnopravnim<br />

u deviznim rezervama ili dopustiti<br />

Europskoj centralnoj banci da pokrene<br />

štampariju novih eura (i devalvaciju)?<br />

Ili promijeniti mišljenje o stvaranju mini<br />

eurozone? Ono što doktorica Merkel stalno<br />

poriče.<br />

Ili četvrto… povratak njemačkoj<br />

marki? F<br />

PROSINAC, 2011<br />

FORBES 93

MARKET MAKER<br />

MARIO GATARA<br />

Mizeran gospodarski rast<br />

i rekordni profiti<br />

Od nekih četrdesetak burzovnih indeksa na istoku Europe, svi<br />

odreda, baš kako i priliči dubokoj krizi koja je na investitore<br />

djelovala poput hladnog tuša, bilježe zamjetan pad vrijednosti u<br />

odnosu na početak godine. Proširimo li potragu na ostatak kontinenta,<br />

možemo uočiti tek jednu malu oazu koja investitorima<br />

nudi pozitivnu izvedbu, ali tamo ni oni najhrabriji vjerojatno ne žele ići.<br />

94<br />

Ekonomski indikatori opterećeni financijama i<br />

tržištem nekretnina, tvrdi Warren Buffett, pokazuju<br />

samo tamnu stranu medalje<br />

RIJEČ JE O ISLANDU, KOJI ĆE VEĆINA ULAGAČA iz dobro poznatih razloga<br />

jednostavno - preskočiti. Gotovo identična situacija je u Aziji, gdje su sredinom<br />

studenoga u skromnom plusu bili tek Indonezija i Filipini koji možda<br />

ne dijele probleme Islanda (umnogome sličan zalogaj već su progutali,<br />

krajem 90-ih godina prošloga stoljeća), ali se baš i ne mogu pohvaliti političkom<br />

stabilnošću pa ih malo tko može zamisliti kao istinski safe heaven.<br />

U potrazi za pozitivnim prinosima investitori neće ništa bolje proći ni s<br />

druge strane Pacifika. Na jugu nekakve znakove života daju brazilski “utilities”<br />

indeksi, te Jamajka i Venezuela koja ne zavređuje business-friendly etiketu.<br />

Kanada je također u minusu, a u New Yorku iole veći rast od mizernih<br />

bankovnih kamatnih stopa nude samo Dow Jones Utilities i Nasdaq Biotech.<br />

Sve zajedno otprilike tristotinjak burzovnih indeksa, a ogromna većina<br />

u minusu. Treba li dionice zaboraviti, a očuvanje kapitala označiti kao primarni<br />

cilj investicijske taktike? I kako li će tek stvari izgledati iduće godine,<br />

budući da se kriza s periferije munjevitom brzinom primiče središtu?<br />

Koliko god to u ovom trenutku zvučalo paradoksalno, možda bude - bolje.<br />

Za početak valja imati na umu da investitori nipošto ne vole neizvjesnost<br />

i u pravilu se, suočeni s nizom različitih scenarija, daju u paničan bijeg,<br />

prebacujući kapital u iole sigurne zaklone (poput gotovine). Rasplet, dakle,<br />

kakav god bio, ne mora nužno donijeti neugodne posljedice po financijska<br />

tržišta. Uostalom, epilog cijele priče još je uvijek prilično nezahvalno prognozirati,<br />

a najnoviji razvoj događaja<br />

mogao bi i njemačke dužnosnike<br />

natjerati na promjenu (tvrdih) stavova.<br />

Ako kojim slučajem sve završi<br />

samo na izbacivanju Grčke (u čije<br />

spašavanje više nitko ne vjeruje),<br />

Europska monetarna unija, a njom<br />

i euro, iz cijele bi priče mogli izaći<br />

snažniji, lišeni tereta zemlje koja je<br />

praktički već bankrotirala.<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011<br />

Konvergencija<br />

burzovnih indeksa<br />

širom svijeta još<br />

uvijek ne znači da<br />

kriza svima nanosi<br />

jednaku štetu<br />

Rasplet, ma kakav on bio, nerijetko za<br />

sobom povlači i “relief rally”. Tračak (izraženijeg)<br />

apetita spram rizika, osobito nakon<br />

višegodišnje depresije, lako može isprovocirati<br />

snažan rast cijena dionica, kao što je<br />

to bio slučaj u ožujku 2009. godine, kada je<br />

ogroman broj burzovnih indeksa rastao zastrašujućom<br />

brzinom.<br />

TIM VIŠE ŠTO JE, STAVIMO LI ČINJENICE u<br />

odgovarajući povijesni kontekst, zamjetan<br />

broj dionica u ovom trenutku zapravo relativno<br />

jeftin i, izuzev financijskog sektora, u<br />

znatnoj je mjeri već odradio deleveraging,<br />

marljivo čisteći svoje bilance tijekom proteklih<br />

nekoliko godina. U posebno dobroj<br />

poziciji su multinacionalne kompanije s<br />

geografski diverzificiranom strukturom<br />

prihoda, koje ne ovise o razini ekonomske<br />

aktivnosti u jednoj zemlji ili regiji. I po mogućnosti<br />

značajan dio svojih roba i usluga<br />

plasiraju u Aziju. Jer tržišta u razvoju, prema<br />

kriteriju izvedbe burzovnih indeksa, nedvojbeno<br />

dijele sudbinu razvijenih zemalja, ali<br />

se zato mogu pohvaliti stabilnom domaćom<br />

potražnjom koja je u velikoj mjeri neutralizirala<br />

negativne efekte iz inozemstva.<br />

Konačno, i Warren Buffett je nedavno<br />

upozorio na divergenciju između makroekonomskih<br />

indikatora i krvne slike<br />

korporativnog sektora. “Od otprilike sedamdesetak<br />

kompanija koje u svom portfelju<br />

ima Berkshire Hathaway, svi osim njih pet<br />

(naslonjenih na financije i tržište nekretnina)<br />

ostvaruju puno bolje poslovne rezultate<br />

od prošlogodišnjih. A već prošle godine su<br />

bilježili bolje rezultate u odnosu na godinu<br />

ili dvije dana ranije. Neke od njih će objaviti i<br />

rekordan profit za ovu godinu”, optimistično<br />

je najavio Buffett, signalizirajući investitorima<br />

kako bi čak i u naizgled beznadnoj situaciji<br />

bilo posve pogrešno zanemariti relativno<br />

niske valuacije velikog broja dionica.

FONDOVI I TRŽIŠTA<br />

IVA BIONDIĆ<br />

Do posljednjeg “dragulja”<br />

Sada kada smo prodali sve što smo mogli, tržište<br />

kapitala dobit će eventualni poticaj privatizacijom<br />

jedinog još preostalog, energetskog sektora<br />

I<br />

ova će godina po svemu sudeći završiti u crvenom za domaće dioničke<br />

i uravnotežene investicijske fondove. Dobrih vijesti jednostavno<br />

nije bilo, inozemne su investicije u velikom luku zaobilazile<br />

Hrvatsku koja je i u 2011. nastavila tonuti. Tako posljednje procjene<br />

domaćih analitičara kažu da će Hrvatska ove godine imati rast od 0,2<br />

do 0,5 posto (zar je to rast?), a za iduću godinu nitko se nije ni odvažio dati<br />

ozbiljniju prognozu.<br />

PREDIZBORNA OBEĆANJA NAJČEŠĆE OSTANU NA RAZINI OBEĆANJA jer<br />

svi smo svjesni da posljedice za njihovo neispunjavanje ne snosi zapravo<br />

nitko. Sada kada smo prodali sve što smo mogli, domaće tržište kapitala<br />

dobit će eventualni poticaj privatizacijom energetskog sektora. I upravo<br />

na njegovoj kapitalizaciji mnogi kuju političke programe, dok konkretnijih<br />

mjera i vizija nema. Na kraju krajeva, moramo priznati da Hrvatska nije više<br />

u recesiji, nego u ekonomskoj depresiji. Znači: ne mičemo se.<br />

Krajem listopada 92 otvorena investicijska fonda upravljala su s 12,6<br />

milijardi kuna, 428 milijuna kuna manje nego krajem 2010. godine. Imovina<br />

povjerena na upravljanje dioničkim fondovima iznosila je 2,4 milijarde<br />

kuna, 660 milijuna kuna manje nego krajem prošle godine, a uravnoteženi<br />

fondovi su upravljali s 1,5 milijardi kuna vrijednom imovinom (-23 posto).<br />

Niskorizični novčani fondovi listopad su završili s 7,7 milijardi kuna imovine<br />

što je rast od 805 milijuna u zadnjih deset mjeseci. Obveznički fondovi,<br />

koji su bum doživjeli u prošloj godini, mjesec su završili s 1,0 milijardi kuna,<br />

134 milijuna kuna manje nego krajem godine. Od svibnja kada je imovina<br />

povjerena na upravljanje bila na najvišoj razini, iz otvorenih je investicijskih<br />

fondova pobjeglo 2,7 milijardi kuna povjerenih na upravljanje. Najveći iznos,<br />

906 milijuna kuna, povučen je iz novčanih fondova. Slijede dionički fondovi<br />

čija se imovina smanjila za 726 milijuna kuna, dok obveznički fondovi bilježe<br />

648 milijuna kuna pada imovine.<br />

Najveći dionički fond, ZB aktiv je listopad završio s 387 milijuna kuna<br />

imovine. Krajem rujna ovaj fond je u<br />

dionicama držao 55 posto portfelja,<br />

slijedile su obveznice s udjelom od 25<br />

posto i udjeli u drugim fondovima 14<br />

posto. Hrvatski vrijednosni papiri činili<br />

su 31 posto portfelja fonda, slijede<br />

srbijanski s udjelom od 19 posto, te<br />

ruski (13 posto) i američki (8 posto).<br />

U prvih deset ulaganja ovog fonda<br />

nalazile su se dionice grupacije Agrokor<br />

(Konzum 8 posto, Jamnica i Ledo<br />

I V A BIOND I Ć JE<br />

ANAL I T I Č ARK A FOND O V S K O G TR Ž I ŠTA<br />

Krajem listopada<br />

92 otvorena<br />

investicijska fonda<br />

upravljala su s 12,6<br />

milijardi kuna, 428<br />

milijuna kuna manje<br />

nego krajem 2010.<br />

po 4 posto), njemačke državne obveznice<br />

(6 posto) te ruske državne obveznice (5<br />

posto). Prinos ovog fonda u ovoj godini<br />

iznosio -12 posto, dok prosječni godišnji<br />

prinos iznosi -1,65 posto. Iza njega slijedi<br />

PBZ Equity s 2<strong>37</strong> milijuna kuna imovine<br />

povjerene na upravljanje te još jedan eurski<br />

fond ZB investa, ZB euroaktiv s 205<br />

milijuna kuna imovine. U ovoj godini ova<br />

su dva fonda zabilježila pad vrijednosti<br />

od -19 posto te -10 posto. Na 17. studenoga<br />

zapravo se tek nekoliko fondova od 48<br />

može pohvaliti s, uvjetno rečeno, vrijednošću<br />

udjela jednakom onoj s kraja 2010.<br />

godine: HPB Dionički i HPB Dynamic.<br />

HPB DYNAMIC JE KRAJEM LISTOPADA<br />

upravljao sa skromnih 16 milijuna kuna i<br />

u svom portfelju većinom imao srbijanske<br />

vrijednosnice (67 posto), slijede crnogorske<br />

s 18 posto te hrvatske s udjelom<br />

od 14 posto. Izdavatelji tih vrijednosnica<br />

većinom su bili iz financijskog sektora (59<br />

posto) te industrije (25 posto). Imovina<br />

HPB Dioničkog je krajem listopada iznosila<br />

dvadesetak milijuna kuna i većinom<br />

su je činile vrijednosnice hrvatskih izdavatelja<br />

(57 posto) te srbijanskih (27 posto)<br />

i makedonskih (15 posto).<br />

ZB invest je upravljao i najvećim fondovima<br />

u kategoriji uravnoteženih, ali i<br />

novčanih fondova. Tako ZB global svojih<br />

565 milijuna kuna imovine povjerene<br />

na upravljanje najviše ima investirano<br />

u dionice (<strong>37</strong> posto) te obveznice (34<br />

posto) pretežno hrvatskih izdavatelja<br />

(43 posto). Gledajući po gospodarskim<br />

sektorima, vrijednosnice izdavatelja koji<br />

se bave proizvodnjom živežnih namirnica<br />

činile su petinu portfelja ovog fonda,<br />

slijedili su državni vrijednosni papiri (17<br />

posto) te instrumenti novčanog tržišta<br />

(16 posto). Prosječan godišnji prinos<br />

ovog fonda u nešto više od deset godina<br />

poslovanja iznosio je 2,6 posto, dok je u<br />

ovoj godini zabilježi pad od -12 posto.<br />

PROSINAC, 2011 FORBES 95

FORBES<br />

PODVUČENO<br />

“<br />

Teško je točno prstom pokazati<br />

što je to u vezi s Dwightom<br />

Eisenhowerom što mu je dalo jedinstveno<br />

mjesto u srcima mnogih sunarodnjaka.<br />

Ratni heroj? Zapravo ne. On nikad osobno<br />

nije vodio proboj na brda San Juana ili<br />

bio u srazu licem u lice s neprijateljskim<br />

flotama u manilskom zaljevu.<br />

Spektakularan, dramatičan, kolorističan<br />

predsjednik i predsjednikovanje? Nitko ne<br />

bi tako opisao Eisenhowerovu vladavinu...<br />

Ne, nije to ništa od tih dežurnih očitosti.<br />

Nije to bila njegova Veličina s velikim V,<br />

prije je to bila njegova Dobrota s velikim D,<br />

pridobivajuća čestitost čovjeka, nesvjesno<br />

ali ipak jasno vođenje njegovom savješću.<br />

— MALCOLM S. FORBES<br />

O DRŽAVNIŠTVU<br />

Sposoban državnik vodi svoju politiku<br />

na temelju okolnosti, slutnji, pretpostavki<br />

i poveznica. — KATARINA VELIKA<br />

Čovjeka koji misli da može<br />

naučiti jastoge letjeti naziva<br />

se luđakom, ali čovjeka<br />

koji misli da izborima ljudi<br />

mogu biti pretvoreni<br />

u anđele naziva se<br />

reformatorom i ostavlja ga<br />

se na slobodi. — FINLEY PETER DUNNE<br />

Političare i pelene treba mijenjati<br />

učestalo, i oboje iz istih razloga.<br />

— JOSÉ MARIA DE EÇA DE QUEIRÓS<br />

Političar razmišlja o sljedećim<br />

izborima, državnik o sljedećem<br />

naraštaju. — JAMES FREEMAN CLARKE<br />

Pobrkali smo,<br />

bojim se, vlast s<br />

veličinom.<br />

— STEWART UDALL<br />

Nema vlasti bez<br />

ljudi, ljudi bez<br />

materijalnih<br />

dobara, materijalnih<br />

dobara bez<br />

prosperiteta, ni<br />

prosperiteta bez<br />

pravde i dobre<br />

politike.<br />

— HASAN KAFI PRUŠĆAK<br />

Problem s političkim<br />

vicevima je što<br />

bivaju izabrani na<br />

visoke položaje.<br />

— HENRY CATE<br />

Ideja da kandidate za najviše položaje možete<br />

tamo progurati tako da ih izreklamirate kao<br />

doručak od žitnih pahuljicu, doista obeščašćuje<br />

demokratski proces. — ADLAI STEVENSON<br />

Za uspješnu vladavinu državniku je<br />

bolje iskoristiti mane nego vrline svojih<br />

podanika. — NAPOLEON BONAPARTE<br />

Čovječanstvo se neće riješiti nevolja<br />

sve dok zaljubljenici u mudrost ne<br />

preuzmu političku moć, ili dok<br />

obnašatelji političke vlasti ne postanu<br />

zaljubljenici u mudrost. — PLATON<br />

Vladare treba i žaliti jer su, nemajući<br />

nikoga tko bi im govorio istinu,<br />

okruženi laskavcima a ne<br />

prijateljima. — ERAZMO ROTERDAMSKI<br />

98<br />

FORBES<br />

PROSINAC, 2011

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!