Sažetak za javni uvid - Procjena utjecaja na okoliš
Sažetak za javni uvid - Procjena utjecaja na okoliš
Sažetak za javni uvid - Procjena utjecaja na okoliš
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
elektroprojekt d.d. • <strong>za</strong>greb<br />
Vrsta Projekt Knjiga Prilog 6<br />
Y1 K89.00.01 G01.0 List 6<br />
daske) te ulja i masti. Otpad<strong>na</strong> voda dolazi u ulazno okno UPOV-a kroz gravitacijski<br />
kolektor. U oknu je smješte<strong>na</strong> gruba rešetka <strong>na</strong> kojoj se izdvaja krupniji otpad koji se<br />
automatski se odbacuje i odlaže u kontejner.<br />
Sirove otpadne vode, iz crpnog baze<strong>na</strong> ulazne crpne stanice, u postojećem stanju<br />
precrpljuju se u ka<strong>na</strong>l automatske fine i grube rešetke. Otpad <strong>na</strong> rešetki povremeno se<br />
zgrće i odbacuje.<br />
Nakon što prođu kroz rešetke, otpadne vode se <strong>za</strong>jedničkim ka<strong>na</strong>lom usmjeravaju u<br />
aerirani pjeskolov-mastolov gdje dolazi do taloženja čestica pijeska ili materijala<br />
mineralnog porijekla te izdvajanja ulja i masnoća. Otpadne vode sa preostalom<br />
suspendiranom tvari odvode se u a<strong>na</strong>erobni bazen s mješalicama. Uronjene mješalice<br />
održavaju krutine u suspenziji i omogućuju potpuno miješanje otpadne vode i povratnog<br />
aktivnog mulja. Mješavi<strong>na</strong> vode i mulja protječe kroz selektor i usmjerava se u<br />
distribucijsko okno.<br />
Otpadne vode se preko distribucijskog ok<strong>na</strong> odvode u biološke reaktore gdje se vrši<br />
aeracija. Biološko pročišćavanje provodi se aktivnim muljem u produljenoj aeraciji s<br />
nitrifikacijom – denitrifikacijom i uklanjanjem fosfora kemijskim i biološkim metodama.<br />
Smjesa pročišćene otpadne vode i aktivnog mulja po potrebnom vremenu pročišćavanja u<br />
biološkim reaktorima odvodi se s d<strong>na</strong> baze<strong>na</strong> u sekundarne taložnice gdje dolazi do<br />
izdvajanja aktivnog mulja iz pročišćene vode.<br />
U taložnici se uspostavlja pretežno horizontalno strujanje ka obodnim preljevnim<br />
žljebovima. Na tom putu dolazi do taloženja aktivnog mulja <strong>na</strong> blago <strong>za</strong>košeno dno<br />
taložnice i bistrenja pročišćene otpadne vode koja se preko <strong>na</strong>zubljenih preljevnih pragova<br />
preljeva u obodni izlazni ka<strong>na</strong>l taložnice te putem odvodnog cjevovoda otječe u vodotok.<br />
Istaloženi aktivni mulj <strong>na</strong> dnu taložnice raspodjeljuje se u biološke reaktore u svrhu<br />
održavanja potrebne koncentracije aktivnog mulja u reaktorima.<br />
U toku biološkog pročišćavanja <strong>na</strong>staje i izvjes<strong>na</strong> količi<strong>na</strong> viška sekundarnog mulja, koji je<br />
povremeno potrebno odstraniti iz sustava biološkog pročišćavanja. Navedeni mulj će se<br />
odvoditi <strong>na</strong> ugušćivanje. Nakon ugušćivanja mulj će se prikupljati s d<strong>na</strong> uređaja i<br />
usmjeravati prema procesu dehidracije, dok će se višak muljne vode prikupljati <strong>na</strong> vrhu i<br />
vraćati <strong>na</strong> početak procesa pročišćavanja.<br />
Mulj iz ugušćivača uz dodatak polielektrolita odvodit će se <strong>na</strong> dehidraciju. Dehidrirani mulj<br />
iz centrifuge pužnim transporterom odvodit će se do crpke <strong>za</strong> dehidrirani mulj koja ga<br />
pumpa do silosa. Očekuje se da će se dehidracijom pomoću centrifugalnih dekantatora<br />
dobiti koncentracija mulja iz<strong>na</strong>d 30%.<br />
6.2 VARIJANTE RJEŠENJA ZAHVATA<br />
U sklopu izrade Studije izvedivosti – A<strong>na</strong>li<strong>za</strong> varijanti <strong>za</strong> sustav Zabok (NIPSA – IBERINSA<br />
CONSORTIUM u suradnji s VPB-om, 2010.) razmatrane su mogućnost udruživanja više<br />
gradova/opći<strong>na</strong> <strong>na</strong> <strong>za</strong>jednički sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Prethodno<br />
su razmotreni pojedi<strong>na</strong>čni sustavi unutar sustava Zabok, a potom su kombinirani s<br />
ostalima kako bi se dobilo <strong>na</strong>jbolje rješenje <strong>za</strong> cijeli sustav. Potrebno je <strong>na</strong>vesti da je<br />
izveden kolektor koji povezuje općine/gradove Gornja Stubica, Donja Stubica, Stubičke<br />
Toplice, Oroslavje i Zabok zbog čega su <strong>na</strong>vedene općine i gradovi u daljnjim a<strong>na</strong>li<strong>za</strong>ma<br />
činili jednu cjelinu. Nakon provedenih prethodnih a<strong>na</strong>li<strong>za</strong> odabrane su tri varijante sustava<br />
odvodnje Zabok: s jednim (varijanta C), s dva (varijanta B) ili s tri (varija<strong>na</strong>ta A) uređaja <strong>za</strong><br />
pročišćavanje otpadnih voda. Predlože<strong>na</strong> rješenja uspoređiva<strong>na</strong> su <strong>na</strong> temelju
Change language