Sažetak za javni uvid - Procjena utjecaja na okoliš
Sažetak za javni uvid - Procjena utjecaja na okoliš
Sažetak za javni uvid - Procjena utjecaja na okoliš
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
PROJEKT UNUTARNJIIH VODA<br />
IBRD 7453/HR<br />
PRIPREMA PROJEKATA SUSTAVA ODVODNJE<br />
(ODVODNJA I PROČIŠĆAVANJE)<br />
KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE<br />
REFERENCA PROJEKTA: HV/QCBS/TA/A1.2.1<br />
SUSTAV JAVNE ODVODNJE ZABOK<br />
SAŽETAK STUDIJE O UTJECAJU NA OKOLIŠ<br />
ELEKTROPROJEKT d.d. Zagreb<br />
2011.
elektroprojekt d.d. • <strong>za</strong>greb<br />
Vrsta Projekt Knjiga Prilog 6<br />
Y1 K89.00.01 G01.0 List 2<br />
Naziv projekta: PRIPREMA PROJEKATA SUSTAVA ODVODNJE<br />
(ODVODNJA I PROČIŠĆAVANJE)<br />
KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE<br />
Ugovor broj: PROJEKT UNUTARNJIIH VODA IBRD 7453/HR<br />
Referenca projekta: HV/QCBS/TA/A1.2.1<br />
Projekt provodi: NIPSA – IBERINSA CONSORTIUM<br />
u suradnji sa:<br />
Krajnji korisnik: HRVATSKE VODE, ZAGREB<br />
Krajnji primatelj: ZAGORSKI VODOVOD d.o.o., ZABOK<br />
Grad/opći<strong>na</strong>: GRADOVI ZABOK, OROSLAVJE I DONJA STUBICA, OPĆINE VELIKO<br />
TRGOVIŠĆE, BEDEKOVČINA, SV. KRIŽ ZAČRETJE, GORNJA STUBICA,<br />
STUBIČKE TOPLICE I MAČE<br />
Građevi<strong>na</strong>: SUSTAV JAVNE ODVODNJE ZABOK<br />
Projekt : STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ<br />
Izrađivač studije: ELEKTROPROJEKT d.d., Zagreb
elektroprojekt d.d. • <strong>za</strong>greb<br />
Vrsta Projekt Knjiga Prilog 6<br />
Y1 K89.00.01 G01.0 List 3<br />
SADRŽAJ:<br />
6.1 OPIS ZAHVATA.........................................................................................................4<br />
6.2 VARIJANTE RJEŠENJA ZAHVATA.........................................................................6<br />
6.3 OPIS LOKACIJE I OKOLIŠA ZAHVATA ..................................................................8<br />
6.4 UTJECAJ ZAHVATA NA OKOLIŠ..........................................................................12<br />
6.4.1 Utjecaji tijekom izgradnje..........................................................................................13<br />
6.4.2 Utjecaji tijekom korištenja.........................................................................................14<br />
6.4.3 Utjecaj u slučaju ekološkog incidenta.......................................................................15<br />
6.5 MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ........16<br />
6.5.1 Zaštita prije građenja................................................................................................16<br />
6.5.2 Zaštita tijekom građenja ...........................................................................................16<br />
6.5.3 Zaštita tijekom korištenja..........................................................................................17<br />
6.5.4 Sprečavanje i ublažavanje posljedica mogućih nezgoda .........................................19<br />
6.6 PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA .........................................................20<br />
6.6.1 Praćenje kakvoće otpadnih voda .............................................................................20<br />
6.6.2 Praćenje kakvoće mulja ...........................................................................................20<br />
6.6.3 Praćenje razine buke................................................................................................20<br />
6.6.4 Praćenje kakvoće zraka ...........................................................................................21<br />
6.7 GRAFIČKI PRILOZI.................................................................................................21
elektroprojekt d.d. • <strong>za</strong>greb<br />
Vrsta Projekt Knjiga Prilog 6<br />
Y1 K89.00.01 G01.0 List 4<br />
6.1 OPIS ZAHVATA<br />
Planiranim <strong>za</strong>hvatom sustava javne odvodnje Zabok obuhvaće<strong>na</strong> je: mreža gravitacijskih<br />
kolektora u ukupnoj dužini od oko 29 km, izgradnja crpne stanice, izgradnja preljevnih<br />
građevi<strong>na</strong> te izgradnja uređaja <strong>za</strong> pročišćavanje otpadnih voda (u <strong>na</strong>stavku UPOV) u<br />
Velikom Trgovišću. Ispust pročišćenih otpadnih voda iz uređaja predviđen je u vodotok<br />
Krapinu.<br />
Dogradnja ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cijskog sustava (slika 6.1)<br />
Sustavom su obuhvaće<strong>na</strong> <strong>na</strong>selja Grada Zaboka (11 <strong>na</strong>selja), Grada Oroslavja (5 <strong>na</strong>selja),<br />
Općine Veliko Trgovišće (3 <strong>na</strong>selja), Općine Sv. Križ Začretje (7 <strong>na</strong>selja), Općine Donja<br />
Stubica (7 <strong>na</strong>selja), Općine Gornja Stubica (8 <strong>na</strong>selja), Općine Stubičke Toplice (3<br />
<strong>na</strong>selja), Općine Bedekovčine (3 <strong>na</strong>selja) i Općine Mače (2 <strong>na</strong>selja). Osnovu planirane<br />
ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cijske mreže opći<strong>na</strong> i grada čine: kolektor Zabok, kolektor Bedekovči<strong>na</strong>, kolektor<br />
<strong>za</strong>padni dio Oroslavja, kolektor južni dio Oroslavja, kolektor istočni dio Oroslavja, kolektor<br />
Sv. Križ Začretje te kolektor Mače.<br />
Trase kolektora slijede cestovne prometnice. Predviđeni su profili cjevovoda od φ 300 do φ<br />
700 mm <strong>za</strong> gravitacijske ka<strong>na</strong>le, te φ150 mm <strong>za</strong> tlačne ka<strong>na</strong>le. Revizijska ok<strong>na</strong><br />
raspoređe<strong>na</strong> su <strong>na</strong> razmaku od 15 – 50 m i izvest će se od vodonepropusnog beto<strong>na</strong><br />
(tipska ok<strong>na</strong>). Ukup<strong>na</strong> duži<strong>na</strong> glavnih kolektora iznosi 28,985 km.<br />
Tipska crp<strong>na</strong> stanica predviđe<strong>na</strong> je kao samostalni armiranobetonski monolitni ukopani<br />
objekt koji se sastoji od crpnog baze<strong>na</strong> i <strong>za</strong>sunske komore. Iz crpne stanice predviđen je<br />
preljevni odvod (incidentni preljev) s ispustom u okolni potok/vodotok/rijeku/ka<strong>na</strong>l. U crpni<br />
bazen ugrađuju se tipske ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cijske potopne crpke pri čemu je uvijek jed<strong>na</strong> crpka<br />
rezerv<strong>na</strong>. Zasunska komora je odvoje<strong>na</strong> od crpnog baze<strong>na</strong> kako bi se iz njega spriječilo<br />
prodiranje vlage, neugodnih mirisa i agresivnih plinova. U sklopu crpne stanice predviđe<strong>na</strong><br />
je izgradnja incidentnog preljeva kojim bi se u slučaju kvara višak doteklih otpadnih voda<br />
ispustio u <strong>na</strong>jbliži vodotok.<br />
Na sustavu odvodnje predviđe<strong>na</strong> je izgradnja četiri kiš<strong>na</strong> preljeva <strong>na</strong> glavnim kolektorima.<br />
Njihova osnov<strong>na</strong> funkcija je smanjenje protoka u ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cijskoj mreži tijekom kišnih<br />
perioda, budući je postojeća ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cijska mreža koja će se priključiti <strong>na</strong> planirani sustav<br />
odvodnje mješovitog tipa. Predviđeni su kao ukopa<strong>na</strong> betonska ok<strong>na</strong> unutar kojih su<br />
izvedeni bočni preljevi. Kota preljeva određe<strong>na</strong> je tako da nizvodno od građevine u sustav<br />
odvodnje otječu otpadne vode do maksimalne količine koja je jed<strong>na</strong>ka peterostrukom<br />
sušnom protoku <strong>na</strong>vedenog sustava, dok se prelijevanje događa tek kod protoka većih od<br />
<strong>na</strong>vedenog. Kišni preljevi će se izvoditi u blizini vodotoka tako da preljevne vode mogu<br />
otjecati u vodotok.<br />
Na trasi kolektora predviđa se izvedba dva sifo<strong>na</strong> ispod vodotoka Krapi<strong>na</strong> te jedan ispod<br />
vodotoka Topliči<strong>na</strong>. Objekti sifo<strong>na</strong> izvode se u cilju ekonomičnosti izgradnje čime se<br />
izbjegava duboko ukopavanje kolektora nizvodno od sifonskog prijela<strong>za</strong>. Osnov<strong>na</strong><br />
dimenzija cijevi je manja od dimenzija transportnog kolektora (dovodne i odvodne cijevi)<br />
čime se osigurava povećanje brzine tečenja, a sve u svrhu izbjegavanja mogućnosti<br />
taloženja. Sifon je dimenzioniran <strong>na</strong> <strong>na</strong>čin da se jednom cijevi osigura transport otpadnih<br />
voda u sušnom periodu, dok se kod kišnog perioda poveća<strong>na</strong> količi<strong>na</strong> distribuira u drugu<br />
cijev putem preljeva u ulaznom oknu sifo<strong>na</strong>. Za potrebe održavanja sifo<strong>na</strong> potrebno je<br />
izgraditi ulazno i izlazno okno sifo<strong>na</strong>, u kojem će se smjestiti svi specifični dijelovi<br />
cjevovoda - preljev, <strong>za</strong>suni, fazonski komadi. Navede<strong>na</strong> ok<strong>na</strong> predviđe<strong>na</strong> su kao armirano<br />
betonske građevine podzemnog tipa, a sila<strong>za</strong>k u radne komore osiguran je otvorima u<br />
pokrovnim pločama, kao i ugradnjom penjalica u vertikalne stjenke zidova.
elektroprojekt d.d. • <strong>za</strong>greb<br />
Vrsta Projekt Knjiga Prilog 6<br />
Y1 K89.00.01 G01.0 List 5<br />
Uređaj <strong>za</strong> pročišćavanje otpadnih voda (slika 6.2)<br />
Lokacija uređaja <strong>za</strong> pročišćavanje otpadnih voda određe<strong>na</strong> je Prostornim planom uređenja<br />
Općine Veliko Trgovišće. Nalazi se <strong>na</strong> području <strong>na</strong>selja Veliko Trgovišće približno 250 m<br />
od stambenih objekata, <strong>na</strong> katastarskim česticama 2538, 2539, 2540, 2541, 2542, 2543/1,<br />
2543/2, 2544, 2582, 2583, 2584/1, 2584/2, 2625 i 9999/60 (k.o. Veliko Trgovišće). Ukup<strong>na</strong><br />
površi<strong>na</strong>, <strong>na</strong>mijenje<strong>na</strong> <strong>za</strong> ko<strong>na</strong>čnu izgrađenost uređaja, iznosi cca 1,8 ha. Sa <strong>za</strong>padne<br />
strane uređaja prolazi željeznička pruga Krapi<strong>na</strong> – Zabok, a s istočne je vodotok Krapi<strong>na</strong> u<br />
koji se predviđaju ispuštati pročišćene otpadne vode iz uređaja. S južne i sjeverne strane<br />
uređaja <strong>na</strong>lazi se poljoprivredno zemljište.<br />
Predviđeni kapacitet uređaja do 2045. godine je oko 56.120 ES (ekvivalent stanovnik je<br />
jedinica koja opisuje biološko opterećenje jednog stanovnika) pri čemu 40.160 ES je<br />
opterećenje od stanovništva i 15.160 ES opterećenje od industrije. Procijenjeni sušni<br />
protok je oko 657 m 3 /h, a kišni protok oko 810 m 3 /h<br />
Granične vrijednosti otpadnih tvari u ispuštenoj vodi <strong>za</strong>htijevaju primjenu odgovarajućih<br />
postupaka pročišćavanja u <strong>za</strong>visnosti od potrebnog stupnja pročišćavanja. Točkom IV<br />
Odluke o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10) vodno područje rijeke Du<strong>na</strong>v je u<br />
cijelosti sliv osjetljivog područja. S obzirom da je vodotok Krapi<strong>na</strong> u slivu rijeke Du<strong>na</strong>v, a<br />
očekuje se opterećenje uređaja od 56.120 ES to je prema <strong>za</strong>konskoj regulativi potreban<br />
treći stupanj pročišćavanja (obrada komu<strong>na</strong>lnih otpadnih voda postupkom kojim se uz<br />
biološku obradu otpadnih voda sa sekundarnim taloženjem još dodatno uklanja fosfor i/ili<br />
dušik).<br />
U <strong>na</strong>stavku je dan opis uređaja <strong>za</strong> pročišćavanje otpadnih voda koji se sastoji od:<br />
mehaničkog pročišćavanja, biološkog pročišćavanja te obrade mulja (slika 6.3).<br />
MEHANIČKA OBRADA<br />
Otpad<strong>na</strong> voda koja dotječe <strong>na</strong> uređaj prvo se podvrgava mehaničkim postupcima<br />
pročišćavanja koji uključuju uklanjanje različitih vrsta otpada koji su prisutne u otpadnoj<br />
vodi, poput kamenja, pijeska i masti. Dijelovi mehaničke obrade otpadne vode su: ulazno<br />
okno s ugrađenim sigurnosnim preljevom, <strong>za</strong>pornicom i grubom rešetkom; ulaz<strong>na</strong> crp<strong>na</strong><br />
stanica; ka<strong>na</strong>li s grubim i finim rešetkama; pjeskolov-mastolov; mjerač protoka te stanica<br />
<strong>za</strong> prihvat sadržaja septičkih jama.<br />
BIOLOŠKA OBRADA<br />
Dijelovi biološke obrade su: a<strong>na</strong>erobni spremnik <strong>za</strong> miješanje, četiri biološka reaktora<br />
opremlje<strong>na</strong> membranskim difuzorima s finim mjehurićima smještenim <strong>na</strong> dnu reaktora te<br />
četiri sekundarne taložnice.<br />
ISPUST EFLUENTA<br />
Prije ispuštanja efluenta ugradit će se mjerač protoka kao i kontrolno okno <strong>za</strong> uzimanje<br />
uzoraka.<br />
OBRADA MULJA<br />
Obrada mulja vršit će se <strong>na</strong> :gravitacijskom ugušćivaću mulja <strong>na</strong>kon čeka se pristupa<br />
mehaničkoj dehidraciji mulja koja obuhvaća crpke dehidriranog mulja, centrifuge, objekt <strong>za</strong><br />
dehidraciju mulja te skladište dehidriranog mulja<br />
Opis procesa pročišćavanja<br />
Otpadne vode koje dolaze <strong>na</strong> uređaj trebaju se podvrgnuti mehaničkim postupcima kako bi<br />
se spriječili problemi u drugim „nizvodnim“ dijelovima uređaja. Ovi postupci uključuju<br />
uklanjanje različitih vrsta otpada koji su prisutni u otpadnim vodama kao i grube tvari (krpe,
elektroprojekt d.d. • <strong>za</strong>greb<br />
Vrsta Projekt Knjiga Prilog 6<br />
Y1 K89.00.01 G01.0 List 6<br />
daske) te ulja i masti. Otpad<strong>na</strong> voda dolazi u ulazno okno UPOV-a kroz gravitacijski<br />
kolektor. U oknu je smješte<strong>na</strong> gruba rešetka <strong>na</strong> kojoj se izdvaja krupniji otpad koji se<br />
automatski se odbacuje i odlaže u kontejner.<br />
Sirove otpadne vode, iz crpnog baze<strong>na</strong> ulazne crpne stanice, u postojećem stanju<br />
precrpljuju se u ka<strong>na</strong>l automatske fine i grube rešetke. Otpad <strong>na</strong> rešetki povremeno se<br />
zgrće i odbacuje.<br />
Nakon što prođu kroz rešetke, otpadne vode se <strong>za</strong>jedničkim ka<strong>na</strong>lom usmjeravaju u<br />
aerirani pjeskolov-mastolov gdje dolazi do taloženja čestica pijeska ili materijala<br />
mineralnog porijekla te izdvajanja ulja i masnoća. Otpadne vode sa preostalom<br />
suspendiranom tvari odvode se u a<strong>na</strong>erobni bazen s mješalicama. Uronjene mješalice<br />
održavaju krutine u suspenziji i omogućuju potpuno miješanje otpadne vode i povratnog<br />
aktivnog mulja. Mješavi<strong>na</strong> vode i mulja protječe kroz selektor i usmjerava se u<br />
distribucijsko okno.<br />
Otpadne vode se preko distribucijskog ok<strong>na</strong> odvode u biološke reaktore gdje se vrši<br />
aeracija. Biološko pročišćavanje provodi se aktivnim muljem u produljenoj aeraciji s<br />
nitrifikacijom – denitrifikacijom i uklanjanjem fosfora kemijskim i biološkim metodama.<br />
Smjesa pročišćene otpadne vode i aktivnog mulja po potrebnom vremenu pročišćavanja u<br />
biološkim reaktorima odvodi se s d<strong>na</strong> baze<strong>na</strong> u sekundarne taložnice gdje dolazi do<br />
izdvajanja aktivnog mulja iz pročišćene vode.<br />
U taložnici se uspostavlja pretežno horizontalno strujanje ka obodnim preljevnim<br />
žljebovima. Na tom putu dolazi do taloženja aktivnog mulja <strong>na</strong> blago <strong>za</strong>košeno dno<br />
taložnice i bistrenja pročišćene otpadne vode koja se preko <strong>na</strong>zubljenih preljevnih pragova<br />
preljeva u obodni izlazni ka<strong>na</strong>l taložnice te putem odvodnog cjevovoda otječe u vodotok.<br />
Istaloženi aktivni mulj <strong>na</strong> dnu taložnice raspodjeljuje se u biološke reaktore u svrhu<br />
održavanja potrebne koncentracije aktivnog mulja u reaktorima.<br />
U toku biološkog pročišćavanja <strong>na</strong>staje i izvjes<strong>na</strong> količi<strong>na</strong> viška sekundarnog mulja, koji je<br />
povremeno potrebno odstraniti iz sustava biološkog pročišćavanja. Navedeni mulj će se<br />
odvoditi <strong>na</strong> ugušćivanje. Nakon ugušćivanja mulj će se prikupljati s d<strong>na</strong> uređaja i<br />
usmjeravati prema procesu dehidracije, dok će se višak muljne vode prikupljati <strong>na</strong> vrhu i<br />
vraćati <strong>na</strong> početak procesa pročišćavanja.<br />
Mulj iz ugušćivača uz dodatak polielektrolita odvodit će se <strong>na</strong> dehidraciju. Dehidrirani mulj<br />
iz centrifuge pužnim transporterom odvodit će se do crpke <strong>za</strong> dehidrirani mulj koja ga<br />
pumpa do silosa. Očekuje se da će se dehidracijom pomoću centrifugalnih dekantatora<br />
dobiti koncentracija mulja iz<strong>na</strong>d 30%.<br />
6.2 VARIJANTE RJEŠENJA ZAHVATA<br />
U sklopu izrade Studije izvedivosti – A<strong>na</strong>li<strong>za</strong> varijanti <strong>za</strong> sustav Zabok (NIPSA – IBERINSA<br />
CONSORTIUM u suradnji s VPB-om, 2010.) razmatrane su mogućnost udruživanja više<br />
gradova/opći<strong>na</strong> <strong>na</strong> <strong>za</strong>jednički sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Prethodno<br />
su razmotreni pojedi<strong>na</strong>čni sustavi unutar sustava Zabok, a potom su kombinirani s<br />
ostalima kako bi se dobilo <strong>na</strong>jbolje rješenje <strong>za</strong> cijeli sustav. Potrebno je <strong>na</strong>vesti da je<br />
izveden kolektor koji povezuje općine/gradove Gornja Stubica, Donja Stubica, Stubičke<br />
Toplice, Oroslavje i Zabok zbog čega su <strong>na</strong>vedene općine i gradovi u daljnjim a<strong>na</strong>li<strong>za</strong>ma<br />
činili jednu cjelinu. Nakon provedenih prethodnih a<strong>na</strong>li<strong>za</strong> odabrane su tri varijante sustava<br />
odvodnje Zabok: s jednim (varijanta C), s dva (varijanta B) ili s tri (varija<strong>na</strong>ta A) uređaja <strong>za</strong><br />
pročišćavanje otpadnih voda. Predlože<strong>na</strong> rješenja uspoređiva<strong>na</strong> su <strong>na</strong> temelju
elektroprojekt d.d. • <strong>za</strong>greb<br />
Vrsta Projekt Knjiga Prilog 6<br />
Y1 K89.00.01 G01.0 List 7<br />
investicijskih troškova, troškova pogo<strong>na</strong> i održavanja, uči<strong>na</strong>ka <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong> te vođenja i<br />
upravljanja sustavom. Nakon provedene a<strong>na</strong>lize odabra<strong>na</strong> je varijanta C s jednim<br />
uređajem <strong>na</strong> kojem će se pročišćavati otpadne vode prikupljene s čitavog razmatranog<br />
područja.<br />
Osim odabira veličine sustava razmatrane su također tri varijante UPOV-a: SBR sustav<br />
(sekventni šaržni reaktori), MBR tehnologija (membranski reaktori) te uređaj s biološkim<br />
reaktorima. Potrebno je <strong>na</strong>pomenuti da se promatrane varijante uglavnom razlikuju po<br />
konfiguraciji postrojenja <strong>za</strong> biološko pročišćavanje, dok prethodno pročišćavanje i<br />
postupanje s muljem ostaje isto <strong>za</strong> sve razmatrane slučajeve.<br />
Odabra<strong>na</strong> varijanta sustava (varijanta C) i UPOV-a (biološki reaktori) opisa<strong>na</strong> je u prilogu 6<br />
točka 6.1, dok će se u <strong>na</strong>stavku dati kratki prikaz ostalih rješenja (sustavi javne odvodnje<br />
varijanta A i B te UPOV-i s MBR tehnologijom i SBR sustavom pročišćavanja) kao i kratki<br />
opis odabira rješenja.<br />
Sustav javne odvodnje<br />
Varijanta A<br />
Predloženim rješenjem predviđe<strong>na</strong> je izvedba tri ne<strong>za</strong>vis<strong>na</strong> sustava odvodnje.<br />
Jednim sustavom obuhvaće<strong>na</strong> su <strong>na</strong>selja opći<strong>na</strong> Stubičke Toplice, Gornja Stubica i Sveti<br />
Križ Začretje te gradova Zaboka, Oroslavja (dio <strong>na</strong>selja) i Donje Stubice. Uređaj <strong>za</strong><br />
pročišćavanje otpadnih voda (u <strong>na</strong>stavku UPOV) kapaciteta 40.290 ES bio bi lociran u<br />
Zaboku. Za povezivanje cijelog sustava bilo bi potrebno dovršiti kolektor Zabok u dužini od<br />
1250 m, izvesti kolektor u sjevernom dijelu Oroslavja dužine 2350 m, izvesti kolektor Sv.<br />
Križ Začretje - Zabok u dužini od 3300 m te izgraditi sifon ispod vodotoka Krapi<strong>na</strong> kao i<br />
dvije preljevne građevine.<br />
Drugim sustavom bila bi obuhvaće<strong>na</strong> <strong>na</strong>selja Općine Veliko Trgovišće te <strong>na</strong>selja južnog<br />
dijela Grada Oroslavja. UPOV, kapaciteta 4.997 ES, bio bi lociran u Velikom Trgovišću.<br />
Osim UPOV-a <strong>za</strong> <strong>na</strong>vedeni sustav bilo bi potrebno izvesti kolektor Veliko Trgovišće u<br />
dužini od 1100 m, kolektor Oroslavje – UPOV u dužini od 3500 m te izgraditi crpnu stanicu<br />
i sifon ispod vodotoka Krapi<strong>na</strong>.<br />
Trećim sustavom bila bi obuhvaće<strong>na</strong> <strong>na</strong>selja Općine Bedekovči<strong>na</strong> i dio <strong>na</strong>selja Općine<br />
Mače. UPOV kapaciteta 8.604 ES bio bi smješten u Bedekovčini. Od glavnih kolektora<br />
trebalo bi izvesti spoj postojećih kolektora u Bedekovčini i UPOV-a u dužini od 500 m te<br />
spoj Mače Bedekovči<strong>na</strong> u dužini od 5650 m.<br />
Varijanta B<br />
U varijanti s dva UPOV-a prethodno je provede<strong>na</strong> a<strong>na</strong>li<strong>za</strong> kojom se usporedio trošak<br />
izgradnje UPOV-a u Velikom Trgovišću u odnosu <strong>na</strong> njegovu izgradnju u Zaboku, a <strong>na</strong><br />
kojemu bi se pročišćavale otpadne vode iz Zaboka, Oroslavja, Stubičkih Toplica, Donje<br />
Stubice, Gornje Stubice, Velikog Trgovišća i Svetog Križa Začretja. Rezultat te a<strong>na</strong>lize<br />
pokazuje da je lokacija UPOV-a u Velikom Trgovišću povoljnija jer se izbjegava<br />
precrpljivanje otpadnih voda s područja Velikog Trgovišća <strong>na</strong> uređaj u Zaboku.<br />
Prvim sustavom obuhvaće<strong>na</strong> su <strong>na</strong>selja prethodno <strong>na</strong>vedenih opći<strong>na</strong>/gradova. Otpadne<br />
vode pročišćavale bi se <strong>na</strong> UPOV-u u Velikom Trgovišću kapaciteta 45.287 ES. Za<br />
funkcioniranje sustava bilo bi potrebno dovršiti kolektor Zabok u dužini od 4000 m, izvesti<br />
kolektore kojima bi se priključila <strong>na</strong>selja Općine Oroslavje ukupne dužine 3700 m te izvesti<br />
spoj SV. Križ Začretje – Zabok u dužini od 3300 m. Od objekata <strong>na</strong> sustavu se predviđaju<br />
preljevne građevine u Sv. Križ Začretju, <strong>na</strong> kolektoru Veliko Trgovišće-Oroslavje i kolektoru<br />
Zabok - Oroslavlje, sifoni ispod vodotoka Krapi<strong>na</strong> te crp<strong>na</strong> stanica.
elektroprojekt d.d. • <strong>za</strong>greb<br />
Vrsta Projekt Knjiga Prilog 6<br />
Y1 K89.00.01 G01.0 List 8<br />
Drugim sustavom bila bi obuhvaće<strong>na</strong> <strong>na</strong>selja Općine Bedekovči<strong>na</strong> i dio <strong>na</strong>selja Općine<br />
Mače. UPOV kapaciteta 8.604 ES bio bi smješten u Bedekovčini. Od glavnih kolektora<br />
trebalo bi izvesti spoj postojećih kolektora u Bedekovčini i UPOV-a u dužini od 500 m te<br />
spoj Mače Bedekovči<strong>na</strong> u dužini od 5650 m.<br />
Varijante uređaja <strong>za</strong> pročišćavanje otpadnih voda<br />
MBR (Membranski reaktor)<br />
MBR je tehnologija koja pripada grupi separacijskih procesa s biološkom obradom s<br />
aktivnim muljem. MBR sustav obrade otpadnih voda omogućuje obradu otpadnih voda u<br />
četiri osnovne faze i nizu podfa<strong>za</strong>, ovisno o tehničkoj izvedbi. Aeriranjem vode i<br />
<strong>za</strong>državanjem optimalne količine aktivnog mulja <strong>za</strong> rast mikrorogani<strong>za</strong>ma u 10 -15 da<strong>na</strong> u<br />
bazenu bioreaktora <strong>na</strong>stani se dovoljan broj mikrorogani<strong>za</strong>ma, da u kratkom vremenu<br />
obrade sve organske tvari, koje opterećuju otpadnu vodu. Nakon biološke obrade voda se<br />
propušta kroz membrane, koje <strong>za</strong>državaju mikroroganizme i sve <strong>za</strong>ostale organske i<br />
anorganske tvari, a propuštaju vodu visokog stupnja čistoće. Čišćenje separacijskog<br />
sustava –mikrofiltracijske membrane obavlja se povratnim pranjem u kratkim vremenskim<br />
intervalima s razrijeđenim hipokloritom.<br />
SBR Sustav<br />
SBR je kombi<strong>na</strong>cija biološkog selektora i procesnog reaktora promjenljivog volume<strong>na</strong>.<br />
Pročišćavanje se provodi u jedinstvenom reaktorskom spremniku u kojem se ciklički<br />
izmjenjuju procesi aeracije, taloženja te pražnjenja efluenta iz spremnika. Normalni rad<br />
SBR sustava temelji se <strong>na</strong> određenom vremenskom ciklusu. Svaki ciklus sastoji se od<br />
dovođenja zraka (aeracija) i rada bez zraka (taloženje i dekantiranje). Ako su rad<strong>na</strong><br />
opterećenja z<strong>na</strong>tno niža od očekivanih, mogu se promijeniti vreme<strong>na</strong> ciklusa, kako bi se<br />
održali optimalni procesni učini i maksimal<strong>na</strong> energetska učinkovitost. Koristeći tehnologiju<br />
cikličkog kruženja povratnog mulja osigurava se i visok stupanj uklanjanja sumpora i<br />
fosfora. Da bi se u procesu osigurali aerobni, anoksični i a<strong>na</strong>erobni uvjeti koristi se<br />
u<strong>za</strong>stopno izmjenjivanje procesa aeracije i ne-aeracije, koje ovisno o intenzitetu aeracije<br />
podupire procese nitrifikacije, denitrifikacije te biološko uklanjanje fosfora. Na ovaj <strong>na</strong>čin se<br />
osigurava prirodan rast bakterijskih kultura, čime se reducira i <strong>na</strong>stajanje velikih količi<strong>na</strong><br />
mulja.<br />
6.3 OPIS LOKACIJE I OKOLIŠA ZAHVATA<br />
Klimatološke i meteorološke z<strong>na</strong>čajke<br />
Razmatrano područje pripada kontinentalnom - toplo umjerenom kišnom tipu klime C<br />
fwbx'' koji karakteriziraju umjereno topla ljeta, dosta kišovite te hladne zime. Srednja<br />
godišnja temperatura zraka <strong>na</strong> postaji Zabok iznosi 11,3 °C (1992.-2009.). Najhladniji je<br />
mjesec siječanj sa srednjom temperaturom 0,6°C, a <strong>na</strong>jtopliji srpanj s 21,7 °C. Prosječ<strong>na</strong><br />
godišnja količi<strong>na</strong> obori<strong>na</strong> iznosi 927,8 mm Srednja godišnja relativ<strong>na</strong> vlažnost zraka iznosi<br />
oko 81 %. Prevladavajući vjetrovi su iz ENE, SE te SW smjera.<br />
Kakvoća zraka<br />
Rezultati mjerenja kakvoće zraka provedeni <strong>na</strong> području grada Zaboka u razdoblju od<br />
6.06.2006. do 12.06.2006 i od 1.03.2007. do 7.03.2007 ukazuju da se zrak <strong>na</strong> području<br />
grada Zaboka svrstava u KATEGORIJU II (umjereno onečišćen zrak: prekoračene su<br />
granične vrijednosti (GV) <strong>za</strong> jednu ili više onečiščujućih tvari, a nisu prekoračene<br />
tolerantne vrijednosti (TV) niti <strong>za</strong> jednu onečiščujuću tvar).<br />
Hidrološke z<strong>na</strong>čajke<br />
Najz<strong>na</strong>čajniji vodotok <strong>na</strong> području promatranog sustava odvodnje je vodotok Krapi<strong>na</strong> u<br />
koju je predviđeno ispuštanje pročišćenih otpadnih voda sustava Zabok. Rijeka Krapi<strong>na</strong>
elektroprojekt d.d. • <strong>za</strong>greb<br />
Vrsta Projekt Knjiga Prilog 6<br />
Y1 K89.00.01 G01.0 List 9<br />
duga je oko 65,3 kilometara i cijelim svojim tokom teče kroz Hrvatsko Zagorje. Izvire <strong>na</strong><br />
gori Ivanščici, a ulijeva se u rijeku Savu kod Zaprešića. Ukup<strong>na</strong> površi<strong>na</strong> sliva iznosi<br />
1244,2 km 2 od čega <strong>na</strong> brdski dio sliva otpada 893,7 km 2 , a <strong>na</strong> nizinski sliv 350,5 km 2 .<br />
Hidrološka postaja Kupljenovo (šifra postaje 3054) locira<strong>na</strong> je oko 7,0 km nizvodnije od<br />
planiranog ispusta uređaja <strong>za</strong> pročišćavanje otpadnih voda sustava Zabok <strong>na</strong> stacio<strong>na</strong>ži<br />
13+573 rkm. Postaja se <strong>na</strong>lazi <strong>na</strong> području Zagrebačke županije. Prema mjerenim<br />
podacima <strong>na</strong> postaji Kulpljenovo u razdoblju od 1978. do 2008. godine <strong>na</strong>jveći protok<br />
<strong>za</strong>bilježen je 1999. godine, a iznosio je 350 m 3 /s. Najmanji protok izmjeren je 1987. godine<br />
i iznosio je 0,199 m 3 /s. Srednji godišnji protok <strong>za</strong> razmatrano razdoblje iznosi 11,2 m 3 /s.<br />
Kakvoća površinskih voda<br />
Za ocjenu ekološkog i kemijskog stanja površinskih voda korišteni su podaci Hrvatskih<br />
voda o praćenju kakvoće voda vodotoka Krapi<strong>na</strong> od 2004. do 2009. godine.<br />
Na temelju mjerodavnih vrijednosti a<strong>na</strong>liziranih parametara <strong>za</strong> praćenje ekološkog stanja<br />
vode može se <strong>za</strong>ključiti sljedeće:<br />
Ekološko stanje voda rijeke Krapine <strong>na</strong> području Bedekovčine prema biološkim<br />
elementima bilo je dobro, prema alkalitetu i pH poka<strong>za</strong>teljima bilo je vrlo dobro, prema<br />
vodljivosti bilo je dobro, prema poka<strong>za</strong>teljima režima kisika bilo je loše do vrlo loše te<br />
prema poka<strong>za</strong>teljima hranjivih tvari bilo je loše do vrlo loše.<br />
Ekološko stanje voda <strong>na</strong> području postaji nizvodno od utoka Krapinice, prema biološkim<br />
elementima kakvoće bilo je dobro, prema alkalitetu i pH poka<strong>za</strong>teljima bilo je vrlo dobro,<br />
prema vodljivosti bilo je dobro, prema poka<strong>za</strong>teljima režima kisika i poka<strong>za</strong>teljima hranjivih<br />
tvari bilo je vrlo loše.<br />
Potrebno je <strong>na</strong>glasiti, da je sa sanitarnog aspekta vodotok Krapi<strong>na</strong> <strong>na</strong> promatranom<br />
području opterećen koliformnim bakterijama kao i fekalnim koliformima, što je posljedica<br />
ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda u vodotok Krapinu i njegove pritoke.<br />
Bioekološke z<strong>na</strong>čajke<br />
Planirani uređaj <strong>za</strong> pročišćavanje otpadnih voda <strong>za</strong>posjeo bi područje od oko 1,8 ha koje<br />
pripada staništu I21, Mo<strong>za</strong>ici kultiviranih površi<strong>na</strong>, dok bi planira<strong>na</strong> kolektorska mreža<br />
dužine oko 29 km prolazila slijedećim staništima: šuma hrasta kitnjaka s bekicama, <strong>na</strong>sadi<br />
četinjača, mo<strong>za</strong>ici kultiviranih površi<strong>na</strong>, mezofilne livade, intenzivno obrađivane oranice <strong>na</strong><br />
komasiranim, javne neproizvodne kultivirane zelene površine, aktiv<strong>na</strong> seoska područja,<br />
urbanizira<strong>na</strong> seoska područja, industrijska i obrtnička područja, aktiv<strong>na</strong> seoska<br />
područja/urbanizira<strong>na</strong> seoska područja, te mo<strong>za</strong>ici kultiviranih površi<strong>na</strong>/aktiv<strong>na</strong> seoska<br />
područja/javne neproizvodne kultivirane zelene površine, no uz već postojeću<br />
infrastrukturu, uglavnom prometnice. Ispust je predviđen u rijeku Krapinu.<br />
Na samoj lokaciji predviđenoj <strong>za</strong> smještaj uređaja nisu <strong>za</strong>bilježene <strong>za</strong>štićene, vrijedne i<br />
ugrožene biljne i životinjske vrste. Planira<strong>na</strong> kolektorska mreža prolazila bi uz već<br />
postojeću infrastrukturu, prometnice, gdje je malo vjerojatno da će se <strong>na</strong>ći <strong>za</strong>štićene,<br />
vrijedne i ugrožene biljne i životinjske vrste. Ispust je predviđen u rijeku Krapinu. U rijeci<br />
Krapini od ugroženih i strogo <strong>za</strong>štićenih ribljih vrsta može se <strong>na</strong>ći Alburnoides bipunctatus<br />
(Dvoprugasta uklija).<br />
Prirodne i kulturno-povijesne vrijednosti<br />
Ve<strong>za</strong>no uz utjecaj planiranog sustava javne odvodnje <strong>na</strong> ekološku mrežu, Ministarstvo<br />
kulture izdalo je Potvrdu (klasa: 612-07/10-01/1289; ur. br.: 532-08-01-03/1-10-4 od 3.<br />
ruj<strong>na</strong> 2010.) kojom se <strong>na</strong>vodi da sustav nema z<strong>na</strong>čajan utjecaj <strong>na</strong> ciljeve očuvanja i<br />
cjelovitosti ekološke mreže.
elektroprojekt d.d. • <strong>za</strong>greb<br />
Vrsta Projekt Knjiga Prilog 6<br />
Y1 K89.00.01 G01.0 List 10<br />
Na području predviđenom <strong>za</strong> izgradnju uređaja <strong>za</strong> pročišćavanje otpadnih voda nema<br />
posebnih <strong>za</strong>štićenih prirodnih i kulturnih vrijednosti. Planira<strong>na</strong> kolektorska mreža prolazi<br />
<strong>za</strong>štićenim kulturnim krajobrazom te područjem parka prirode, no kao što je već <strong>na</strong>vedeno,<br />
neposredno uz već postojeće prometnice.<br />
Naselja i stanovništvo<br />
Sustavom javne odvodnje Zabok obuhvaće<strong>na</strong> su <strong>na</strong>selja Grada Zaboka, Donje Stubice i<br />
Oroslavja te općine Sv. Križ Začretje, Stubičke Toplice, Gornja Stubica, Bedekovči<strong>na</strong>,<br />
Veliko Trgovišće i Mače.<br />
U Općini Sv. Križ Začretje, prema popisu stanovništva iz 2001. godine živjelo je 6614<br />
stanovnika. Opći<strong>na</strong> <strong>za</strong>uzima površinu od 40,08 km 2 te je gustoća <strong>na</strong>seljenosti u općini<br />
2001. godine iznosila oko 165 stanovnika/km 2 . Sedam <strong>na</strong>selja predviđeno <strong>za</strong> priključak <strong>na</strong><br />
sustav javne odvodnje Zabok što čini oko 50 % stanovnika općine.<br />
Na prostoru teritorija Općine Stubičke Toplice veličine 27 km 2 , a u sklopu četiri formira<strong>na</strong><br />
<strong>na</strong>selja prema popisu iz 2001. godine bilo je 2752 stanovnika. Prosječ<strong>na</strong> gustoća<br />
<strong>na</strong>seljenosti iznosila je 102 stanovnika/km 2 . Planiranim sustavom bilo bi obuhvaćeno oko<br />
100 % stanovnika<br />
U Općini Gornja Stubica, prema popisu stanovništva 2001. godine, živjelo je 5916<br />
stanovnika. Gustoća <strong>na</strong>seljenosti iznosi oko 120 stanovnika/km 2 . Na sustav javne<br />
odvodnje priključit će se osam <strong>na</strong>selja što iznosi oko 60 % ukupnog broja stanovništva<br />
Općine.<br />
U Gradu Donjoj Stubici, prema popisu stanovništva iz 2001. godine živjelo je 5930<br />
stanovnika. Grad <strong>za</strong>uzima površinu od 44 km 2 te je gustoća <strong>na</strong>seljenosti 2001. godine<br />
iznosila oko 135 stanovnika/km 2 . U Gradu je jeda<strong>na</strong>est <strong>na</strong>selja od kojih je sedam <strong>na</strong>selja<br />
predviđeno da se priključi <strong>na</strong> sustav javne odvodnje Zabok što iznosi oko 77 % stanovnika<br />
grada.<br />
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine <strong>na</strong> području Općine Bedekovči<strong>na</strong> živjelo je<br />
8482 stanovnika. Područje općine prostire se <strong>na</strong> površini od 51,71 km 2 i gustoća<br />
<strong>na</strong>seljenosti iznosi 164,03 st./km 2 . Na sustav javne odvodnje Zabok predviđa se priključiti<br />
tri <strong>na</strong>selja u kojima živi oko 60 % stanovnika općine.<br />
Opći<strong>na</strong> Veliko Trgovišće prostire se <strong>na</strong> 46,65 km 2 , a prema popisu stanovništva 2001.<br />
godine imala je 5220 stanovnika. Gustoća stanovništva iznosila je 112 st/km 2 . Na sustav<br />
javne odvodnje Zabok predviđaju se priključiti tri <strong>na</strong>selja u kojima živi oko 37 % stanovnika<br />
općine.<br />
Na području Grada Zaboka 2001. godine živjelo je 9.365 stanovnika. Područje Grada<br />
prostire se <strong>na</strong> površini od 34,79 km 2 sa vrlo visokom gustoćom <strong>na</strong>seljenosti od 269,19<br />
st./km 2 . Na sustav javne odvodnje Zabok predviđa se priključiti jeda<strong>na</strong>est <strong>na</strong>selja Grada<br />
što čini oko 85% stanovnika Grada..<br />
Na prostoru teritorija Općine Mače veličine 27,88 km 2 prema popisu iz 2001. godine bilo je<br />
2715 stanovnika. Prosječ<strong>na</strong> gustoća <strong>na</strong>seljenosti iznosila je 97 st/km 2 . Na sustav javne<br />
odvodnje Zabok predviđaju se priključiti dva <strong>na</strong>selja. U <strong>na</strong>vedenim <strong>na</strong>seljima živi oko 35 %<br />
stanovnika općine.<br />
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine <strong>na</strong> području Grada Oroslavja živjelo je 6253<br />
stanovnika. Područje Grada prostire se <strong>na</strong> površini od 32 km 2 s gustoćom <strong>na</strong>seljenosti
elektroprojekt d.d. • <strong>za</strong>greb<br />
Vrsta Projekt Knjiga Prilog 6<br />
Y1 K89.00.01 G01.0 List 11<br />
koja iznosi 195,4 st./km 2 . Na području Grada <strong>na</strong>lazi se 5 <strong>na</strong>selja koja se sva planiraju<br />
priključiti <strong>na</strong> sustav javne odvodnje.<br />
Infrastruktura<br />
Promet<br />
Najz<strong>na</strong>čajniji cestovni pravac koji prolazi promatranim područjem je autocesta A2 koja se<br />
poklapa sa među<strong>na</strong>rodnim cestovnim pravcem E-59 (dio Pyhrnske autoceste) Nurnberg –<br />
Linz – Grac – Macelj – Zagreb – Split i pruža se u smjeru sjever-jug. Ostali državni koridori<br />
koji se <strong>na</strong>dovezuju <strong>na</strong> ovaj osnovni pravac čine poveznice sa Varaždinskom i<br />
Zagrebačkom županijom, te gradom Zagrebom i Republikom Slovenijom, a to su državne<br />
ceste D1, D24, D205 i D307. Na ove cestovne pravce <strong>na</strong>dovezuju se druge ceste<br />
razvrstane kao županijske i lokalne koje povezuju pojedine dijelove Grada i Opći<strong>na</strong><br />
međusobno.<br />
Promatranim područjem prolazi željeznička pruga Zagreb-Zabok, s ograncima u Zaboku<br />
prema Krapini i R. Sloveniji i prema Varaždinu.<br />
Elektroopskrba<br />
Opskrbu električnom energijom obavlja HEP ODS d.o.o. - DP “Elektra Zabok". Područjem<br />
prolazi dalekovod 110 kV te dalekovod 35 kV. Dalekovod DV 110 kV KTE Jertovec-Zabok<br />
z<strong>na</strong>tnim dijelom trase (od ukupno 30 km) prolazi područjem Općine Gornja Stubica<br />
omogućava raspodjelu z<strong>na</strong>čajnoga dijela električne energije proizvedene u KTE Jertovec i<br />
posebice u hidroelektra<strong>na</strong>ma dravskoga sliva do TS 110/35/10 kV Zabok.<br />
Plinoopskrba<br />
Od eleme<strong>na</strong>ta transportnog sustava <strong>za</strong> plin promatranim područjem prolaze magistralni<br />
plinovodi Rogatec – Zabok, Zabok-Zaprešić, Zabok – Oroslavje te Zabok - Ludbreg.<br />
Napajanje plinom vrši se iz mjerno-redukcijskih stanica koje se <strong>na</strong>laze u Zaboku i<br />
Bedekovčini. Na magistralne plinovode priključe<strong>na</strong> je distributiv<strong>na</strong> mreža kojom je<br />
osigura<strong>na</strong> opskrba plinom <strong>na</strong>selja <strong>na</strong> promatranom području.<br />
Vodoopskrba<br />
Na promatranom području organizira<strong>na</strong> opskrba vodom provodi se preko <strong>javni</strong>h poduzeća:<br />
“Zagorski vodovod” - Zabok (koji vodu distribuira <strong>na</strong> <strong>na</strong>jvećem dijelu područja Županije).<br />
Ukoliko se pođe od crpilišta “Šibice” kao većeg izvorišta, iz kojeg se <strong>za</strong> potrebe<br />
“Zagorskog vodovoda” godišnje koristi količi<strong>na</strong> od 4 300 000 m 3 . Na crpilištu “Šibice” voda<br />
iz zdenca otprema se posredstvom crpki i tlačnog cjevovoda u rezervoarski prostor <strong>na</strong><br />
Velikom Vrhu. Od rezervoara <strong>na</strong> Velikom Vrhu voda se otprema gravitacijom u sabirni<br />
rezervoar “Gredice” odakle se transportira u četiri pravca i to: <strong>na</strong> istočno područje (tzv.<br />
istočnim cjevovodom) do Gornje Stubice i Jakovlja, <strong>na</strong> <strong>za</strong>padno područje (tzv. <strong>za</strong>padnim<br />
cjevovodom) prema Klanjcu do Kumrovca i Miljane, prema sjevero<strong>za</strong>padnom području<br />
(tzv. sjevero<strong>za</strong>padnim cjevovodom) do Krapinskih Toplica, te prema sjevernom području<br />
(tzv. sjevernim cjevovodom) do rezervoara “Zabok”.<br />
Odvodnja<br />
Postojećim sustavima odvodnje prikupljaju se i transportiraju otpadne vode te ispuštaju<br />
nepročišćene u prijamnike. U <strong>na</strong>seljima koja još nisu pokrive<strong>na</strong> ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cijskom mrežom<br />
zbrinjavanje otpadnih voda provodi se individualno, <strong>na</strong>jčešće putem propusnih septičkih<br />
jama i/ili izravnim ispuštanjem nepročišćenih otpadnih voda u raspoložive otvorene<br />
vodotoke, jarke i sl.<br />
Postojeći kolektor G. Stubica – Oroslavje – Zabok u funkciji je kao dvije dionice sa dva<br />
(privreme<strong>na</strong>) samostal<strong>na</strong> ispusta i to od G. Stubice do ispusta u potok Topličinu nizvodno
elektroprojekt d.d. • <strong>za</strong>greb<br />
Vrsta Projekt Knjiga Prilog 6<br />
Y1 K89.00.01 G01.0 List 12<br />
od Stubičkih Toplica, te od Oroslavja do privremenog ispusta u rijeku Krapinu kod Zaboka.<br />
Od projektiranih objekata (dva preljeva, dva retencijska baze<strong>na</strong> i sifon) izgrađe<strong>na</strong> su samo<br />
2 kiš<strong>na</strong> preljeva.<br />
Na području općine Sv. Križ Začretje odvodni sustav izgrađen je djelomično i to u <strong>na</strong>selju<br />
Sv. Križ Začretje te manjim dijelom u <strong>na</strong>selju Pustodol, a otpadne vode se nepročišćene<br />
ispuštaju u vodotok u neposrednoj blizini <strong>na</strong>selja.<br />
U Općini Stubičke Toplice postoji oko 1.658 m izgrađene ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cije razdjelnog i<br />
nepotpunog razdjelnog tipa odvodnje. Otpadne vode iz izgrađene ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cije priključene<br />
su putem 5 priključaka <strong>na</strong> kolektor G. Stubica – Oroslavje.<br />
U područja općine Gornja Stubica izgrađeni su kolektori 1, 2, 3, 4 i 5 ukupne duljine<br />
L=6.175 m. Ovi kolektori priključeni su <strong>na</strong> kolektor G.Stubica-Oroslavje-Zabok.<br />
U Donjoj Stubici postoji oko 5.400 m izgrađene ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cije mješovitog tipa. Otpadne vode<br />
iz izgrađene ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cije priključene su putem 11 priključaka <strong>na</strong> kolektor G. Stubica –<br />
Oroslavje, dok se putem 2 ispusta ispuštaju u vodotok Topličinu i putem jednog ispusta u<br />
potok Mesečaj. U Gornjoj Stubici je izgrađen kišni preljev.<br />
Na području Općine Bedekovči<strong>na</strong> odvodnja otpadnih voda nije riješe<strong>na</strong> <strong>na</strong> <strong>za</strong>dovoljavajući<br />
<strong>na</strong>čin jer se vrši otvorenim ka<strong>na</strong>lima i grabama i upuštanjem u vodotokove.<br />
U centralnom dijelu <strong>na</strong>selja Veliko Trgovišće i sjevero<strong>za</strong>padnom dijelu izgrađen je<br />
mješoviti sustav odvodnje s privremenim upustom u rijeku Krapinu kod tvornice "Kovi<strong>na</strong>".<br />
Da<strong>na</strong>s <strong>na</strong> području Općine Mače ne postoji izgrađe<strong>na</strong> ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cio<strong>na</strong> mreža osim <strong>za</strong><br />
pojedine objekte u samom centru većih <strong>na</strong>selja..<br />
Kroz Grad Oroslavje prolazi glavni kolektor G. Stubica – Oroslavje koji ima privremeni<br />
ispust u potok Topličinu. Nastavno je izvede<strong>na</strong> druga dionica <strong>na</strong>vedenog kolektora do<br />
privremenog ispusta u rijeku Krapinu kod Zaboka. U Oroslavju i neposrednoj okolici postoji<br />
oko 11.000 m izgrađene ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cije mješovitog tipa. Otpadne vode iz izgrađene<br />
ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cije djelomice su priključene <strong>na</strong> glavni kolektor G. Stubica – Oroslavje, a uglavnom<br />
otječu u potok Topličinu i ostale ka<strong>na</strong>le i vodotoke područja.<br />
Odvodnja otpadnih voda izvede<strong>na</strong> je u Zaboku ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cijom mješovitog tipa, bez<br />
posebnog sistema vodeći se trenutnim potrebama. Otpadne vode upuštaju se u<br />
recipijente bez pročišćavanja.<br />
6.4 UTJECAJ ZAHVATA NA OKOLIŠ<br />
Izgradnjom planiranog sustava pod direktnim utjecajem je oko 1,8 ha prostora <strong>na</strong> lokaciji<br />
uređaja <strong>za</strong> pročišćavanje i lokacije gdje je smješte<strong>na</strong> crp<strong>na</strong> stanica. Indirektni utjecaji<br />
mogu se javiti <strong>na</strong> području ispusta i u okolini uređaja <strong>za</strong> pročišćavanje (buka i neugodni<br />
mirisi). Uvjetima koji se postavljaju <strong>za</strong> uređaj <strong>za</strong> pročišćavanje otpadnih voda (<strong>za</strong>htijevani<br />
stupanj pročišćavanja i kvaliteta vode <strong>na</strong> ispustu) <strong>na</strong>vedeni utjecaj <strong>na</strong> području ispusta<br />
održava se u prihvatljivim granicama. Buka koja se javlja prilikom rada uređaja i neugodni<br />
mirisi umanjit će se izgradnjom zidanih objekata u kojima će biti ugrađeni dijelovi uređaja.<br />
Udaljenosti od uređaja do <strong>na</strong>jbližih kuća iznosi oko 250 m. Ve<strong>za</strong>no uz PPUO Veliko<br />
Trgovišće – Kartografski prikaz 1 – građevinska područja <strong>na</strong>selja i područja posebnih<br />
uvjeta <strong>za</strong> korištenje, sjeverno uz lokaciju uređaja planira se urediti gospodarska zo<strong>na</strong><br />
pretežno poslovne <strong>na</strong>mjene (komu<strong>na</strong>lno servis<strong>na</strong>).
elektroprojekt d.d. • <strong>za</strong>greb<br />
Vrsta Projekt Knjiga Prilog 6<br />
Y1 K89.00.01 G01.0 List 13<br />
Dogradnjom ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cijske mreže sustava javne odvodnje Zabok te izgradnjom uređaja <strong>za</strong><br />
pročišćavanje otpadnih voda pridonijet će se: poboljšanju komu<strong>na</strong>lnog standarda,<br />
poboljšanju zdravstvenih, sanitarnih i ekoloških uvjeta područja i <strong>za</strong>štiti kvaliteta voda<br />
Krapine i vodotoka <strong>na</strong> njenom slivnom području.<br />
6.4.1 Utjecaji tijekom izgradnje<br />
Razvoj buke<br />
Budući da će se tijekom izgradnje planiranog sustava upotrebljavati mnogi građevinski<br />
strojevi i transport<strong>na</strong> sredstva koja proizvode buku, moguće je očekivati pojačanu buku<br />
tijekom izvođenja radova. Prekoračenja dozvoljene buke osim <strong>za</strong>poslenika osjetiti će<br />
sta<strong>na</strong>ri objekata u blizini kojih će prolaziti trase planirane ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cije. Ovaj utjecaj je<br />
negativan, privremen i lokalnog je karaktera. Za vrijeme izgradnje uređaja <strong>za</strong><br />
pročišćavanje, koji se planira izgraditi u periodu od oko 3 godine, utjecaji buke su mali,<br />
budući da će se radovi izvoditi otprilike oko 250 m od <strong>na</strong>seljenog područja.<br />
Onečišćenje zraka<br />
Stvaranje prašine tijekom izvođenja zemljanih radova i transporta iskopanog materijala te<br />
poveća<strong>na</strong> emisija ispušnih plinova iz transportnih sredstava i radnih strojeva s pogonom<br />
<strong>na</strong>ftnim derivatima može dovesti do onečišćenja atmosfere posebice kod nepovoljnih<br />
vremenskih prilika. Ovaj je utjecaj kratkotrajan i lokalnog je karaktera.<br />
Utjecaj <strong>na</strong> tlo<br />
Na području izgradnje ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cijskog sustava javlja se privremeni (<strong>na</strong> području polaganja<br />
cijevi) gubitak pokrovnog dijela tla (humusa) i trajni (<strong>na</strong> lokaciji uređaja, crpnih stanica i<br />
retncijskog baze<strong>na</strong>) gubitak pokrovnog dijela tla (humusa). Utjecaj dakle <strong>na</strong> tlo <strong>na</strong> području<br />
izgradnje je lokalan i zbog djelomične pre<strong>na</strong>mjene površi<strong>na</strong> nepovoljan, a po z<strong>na</strong>čaju s<br />
obzirom <strong>na</strong> <strong>za</strong>hvaćeno područje mali (oko 1,8 ha).<br />
Utjecaj <strong>na</strong> vodu<br />
Budući se gradilište uređaja <strong>za</strong> pročišćavanje otpadnih voda <strong>na</strong>lazi u blizini vodotoka,<br />
može doći do onečišćenja vodotoka uslijed ispiranja <strong>na</strong>sutog i rasutog materijala s<br />
površine gradilišta te odnošenja istog u vodotok. Navedeni utjecaj je lokalan i kratkotrajan.<br />
Utjecaj <strong>na</strong> biljni i životinjski svijet<br />
Uslijed radova <strong>na</strong> izgradnji uređaja (iskopi, izgradnja objekta, uređenje platoa oko objekta,<br />
ozelenjivanje <strong>okoliš</strong>a) doći će do promjene ekoloških uvjeta <strong>na</strong> prostoru lokacije uređaja.<br />
Na taj <strong>na</strong>čin pojedine biljne i životinjske vrste izgubit će dosadašnja staništa. Navedeni<br />
utjecaj je trajan, ali obzirom <strong>na</strong> <strong>za</strong>hvaćeno područje (1,8 ha) mali po utjecaju.<br />
Utjecaj infrastrukturu<br />
U vrijeme izgradnje kolektorskog sustava <strong>na</strong> pojedinim lokacijama doći će do privremenog<br />
presijecanja prometnica ili polaganja kolektora u trup prometnice ili uz prometnicu, zbog<br />
čega će doći do privremenih prekida prometa <strong>na</strong> pojedinim prometnicama ili do otežanog<br />
prometovanja.<br />
Tijekom izgradnje ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cijskog sustava <strong>na</strong> pojedinim lokacijama doći će do križanja<br />
postojećih podzemnih TK kabela, postojećih podzemnih kabela srednje<strong>na</strong>ponske i<br />
nisko<strong>na</strong>ponske mreže te vodoopskrbnih cjevovoda s novim kolektorima ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cije kao i<br />
djelomičnog vođenja istih paralelnom trasom.<br />
Utjecaji uslijed <strong>na</strong>stajanja otpadnih tvari<br />
Tijekom izgradnje uređaja <strong>za</strong> pročišćavanje i kolektorskog sustava <strong>na</strong> lokacijama izvođenja<br />
radova <strong>na</strong>stajat će građevni i komu<strong>na</strong>lni otpad. Navedeni utjecaj je lokalan i kratkotrajan.
elektroprojekt d.d. • <strong>za</strong>greb<br />
Vrsta Projekt Knjiga Prilog 6<br />
Y1 K89.00.01 G01.0 List 14<br />
6.4.2 Utjecaji tijekom korištenja<br />
Razvoj buke<br />
Na uređaju <strong>za</strong> pročišćavanje otpadne vode može se pojaviti buka veće jakosti uslijed rada<br />
kompresorske stanice. Ovaj utjecaj je trajan i lokalnog je karaktera, a obzirom <strong>na</strong><br />
udaljenost od <strong>na</strong>seljenih područja po z<strong>na</strong>čaju je mali. Tijekom precrpljivanja otpadnih voda<br />
može se pojaviti buka kod rada crpnih stanica. Ovaj utjecaj je povremen i lokalnog je<br />
karaktera.<br />
Neugodni mirisi<br />
Neugodni mirisi stvarat će se u ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>ciji i <strong>na</strong> uređaju <strong>za</strong> pročišćavanje otpadnih voda<br />
dok će se oslobađati <strong>na</strong> mjestima vrtloženja vode pri dovodu (komore i ok<strong>na</strong>, crpne<br />
stanice), a kod uređaja <strong>za</strong> pročišćavanje poseban izvor neugodnog mirisa su gruba<br />
rešetka, fino sito, kompakt<strong>na</strong> stanica <strong>za</strong> prihvat sadržaja septičkih jama te postrojenje <strong>za</strong><br />
obradu mulja. Kao kritične točke prema kojima će se širiti neugodni mirisi su kuće locirane<br />
sjeveroistočno, sjevero<strong>za</strong>padno te <strong>za</strong>padno-jugo<strong>za</strong>padno od uređaja (slika 4.3.1). Prve<br />
kuće <strong>na</strong>selja Veliko Trgovišće udaljene su oko 250 m od uređaja.<br />
Utjecaj <strong>na</strong> recipijent<br />
Prema podacima iz Idejnog rješenja (Ingenieria Estudios y Proyectos NIP S.A., IBERINSA<br />
Iberica de Estudios e Ingenieria S.A. i Vodoprivredno projektni biro d.d., Zagreb (2010.)<br />
izlaz<strong>na</strong> kvaliteta pročišćenih otpadnih voda sustava javne odvodnje Zabok <strong>za</strong>dovoljava<br />
propisanu kakvoću vode <strong>za</strong> upuštanje u recipijent <strong>na</strong> slivu osjetljivog područja. Granične<br />
vrijednosti propisane su Člankom 6. Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih<br />
voda (NN 87/10).<br />
Tablica 6.4.2.1: Granične vrijednosti propisane Pravilnikom i očekivane vrijednosti<br />
parametara vode <strong>na</strong> izlazu iz uređaja <strong>za</strong> pročišćavanje otpadnih voda u<br />
Velikom Trgovišću<br />
Parametar<br />
Granične<br />
vrijednosti<br />
Očekivani efekti<br />
BPK5 25 mgO2/l
elektroprojekt d.d. • <strong>za</strong>greb<br />
Vrsta Projekt Knjiga Prilog 6<br />
Y1 K89.00.01 G01.0 List 15<br />
Utjecaj <strong>na</strong> krajobraz<br />
Planirani uređaj <strong>za</strong> pročišćavanje otpadnih voda smješten je 250 m od <strong>na</strong>seljenog<br />
područja <strong>na</strong> kultiviranim površi<strong>na</strong>ma uz vodotok Krapinu. Iako će dio uređaja <strong>za</strong>klanjati<br />
vegetacija ipak će ovaj dio prostora pretrpjeti određene krajobrazne promjene. Međutim, s<br />
obzirom <strong>na</strong> veličinu uređaja koji <strong>za</strong>uzima oko 1,8 ha prostora, ovaj je utjecaj trajan, ali<br />
lokalan i mali.<br />
Utjecaj <strong>na</strong> ribolov<br />
Izgradnjom kolektorskog sustava i uređaja <strong>za</strong> pročišćavanje otpadnih voda poboljšat će se<br />
ekološko i kemijsko stanje vode u vodotocima <strong>na</strong> promatranom području što će utjecati <strong>na</strong><br />
poboljšanje kvantitativne i kvalitativne strukture faune riba. Ovaj pozitivan utjecaj je trajan.<br />
Utjecaj uslijed odlaganja otpadnih tvari<br />
Otpad <strong>na</strong>stao <strong>na</strong> gruboj i finoj rešetki (Katalog otpada - oz<strong>na</strong>ka 19 08 01)<br />
Krupni otpad izdvojen je iz influenta mehaničkim pročišćavanjem i ispiranjem <strong>na</strong> rešetki.<br />
Ispiranje <strong>na</strong> rešetki vrši se radi odvajanja organskih tvari sa otpada. Ovaj otpad se<br />
stješnjava <strong>na</strong> kompaktorima i odvaja u <strong>na</strong>jlon vreće i u kontejnere volume<strong>na</strong> 1000 lit. te<br />
odvozi <strong>na</strong> deponij komu<strong>na</strong>lnog otpada. Količine otpada s rešetki procjenjuju se oko 2000<br />
l/dan. Te otpadne tvari, samo <strong>na</strong> otvorenom uzrokuju neugodne mirise i privlače insekte.<br />
Budući da se ove tvari skupljaju u <strong>za</strong>tvorene kontejnere i odlažu <strong>na</strong> odlagalište<br />
komu<strong>na</strong>lnog otpada, ovom negativnom utjecaju izloženi su samo <strong>za</strong>poslenici<br />
Otpad s pjeskolova-mastolova<br />
Pijesak istaložen u pjeskolovu (Katalog otpada - oz<strong>na</strong>ka 19 08 02) prebacuje se u klasirer<br />
pijeska s kontejnerom. Procijenje<strong>na</strong> dnev<strong>na</strong> količi<strong>na</strong> pijeska iznosi oko 2,0 m 3 /dan.<br />
Ulja i masti iz otpadnih voda (Katalog otpada - oz<strong>na</strong>ka 19 08 10) izdvajaju se u pjeskolovumastolovu<br />
te se skupljaju u odgovarajuća ok<strong>na</strong>. Procijenje<strong>na</strong> dnev<strong>na</strong> količi<strong>na</strong> ulja i masti<br />
iznosi oko 700 kg/dan<br />
Dehidrirani i stabilizirani mulj sa uređaja (Katalog otpada - oz<strong>na</strong>ka 19 08 05)<br />
Dehidrirani i stabilizirani mulj prikupljat će se u silosu mulja. Procijenje<strong>na</strong> količi<strong>na</strong> mulja<br />
kreće se oko V = 12,0 m 3 /dan<br />
6.4.3 Utjecaj u slučaju ekološkog incidenta<br />
Postoji mogućnost da prilikom izgradnje sustava te kasnije prilikom njegovog korištenja<br />
dođe do slučajnih ili <strong>na</strong>mjernih oštećenja.<br />
Tijekom građenja uslijed sudara ili prevrtanja građevinskih strojeva i transportnih sredstava<br />
moguće je otjecanje većih količi<strong>na</strong> <strong>na</strong>ftnih derivata ili ulja u tlo.<br />
Tijekom korištenja ekološke nesreće i incidenti mogu se dogoditi u slučaju nekontroliranog<br />
izlijevanja otpadne vode <strong>na</strong> tlo i recipijent <strong>za</strong> vrijeme potresa, te <strong>na</strong>mjernog oštećivanja<br />
sustava.<br />
Moguć je i presta<strong>na</strong>k rada sustava ili njegovih pojedinih dijelova zbog, raznih kvarova,<br />
prekida u opskrbi električnom energijom, požara i slično. U tom slučaju došlo bi do<br />
povećanog onečišćenja tla i/ili recipijenta.<br />
Ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cijske cijevi mogu puknuti uslijed slijeganja tere<strong>na</strong>, pojave većih predmeta u<br />
ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>ciji te prodorom korijenja drveća u sustav.<br />
Pretpostavlja se da bi ovi negativni utjecaji bili prostorno i vremenski ograničeni.
elektroprojekt d.d. • <strong>za</strong>greb<br />
Vrsta Projekt Knjiga Prilog 6<br />
Y1 K89.00.01 G01.0 List 16<br />
6.5 MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA<br />
6.5.1 Zaštita prije građenja<br />
Prije početka građenja nositelj <strong>za</strong>hvata treba:<br />
- putem sredstava javnog informiranja, obavijestiti <strong>za</strong>interesirano pučanstvo o<br />
planiranom <strong>za</strong>hvatu i očekivanim utjecajima koje može uzrokovati planira<strong>na</strong> gradnja,<br />
- osigurati odgovarajuću lokaciju <strong>za</strong> smještaj mehani<strong>za</strong>cije, opreme <strong>za</strong> građenje i<br />
održavanje opreme i strojeva. Preporučuje se da lokacija bude uz prostor budućeg<br />
uređaja <strong>za</strong> pročišćavanje otpadnih voda. Na tom prostoru treba izgraditi nepropusnu<br />
podlogu s odgovarajućim prihvatnim kapacitetom <strong>za</strong> pojedinog potencijalnog<br />
onečišćivača,<br />
- osigurati odgovarajuću lokaciju <strong>za</strong> odlaganje viška iskopanog materijala i materijala od<br />
rušenja objekata<br />
- obilježiti gradilište i osigurati odgovarajuću <strong>za</strong>štitu trase i svih instalacija <strong>na</strong> trasi<br />
- o početku radova izvijestiti konzervatorsku ustanovu, radi <strong>na</strong>dzora tijekom radova zbog<br />
mogućnosti <strong>na</strong>ilaska <strong>na</strong> arheološka <strong>na</strong>lazišta,<br />
- izraditi projekt hortikulturnog uređenja<br />
- izraditi Elaborat <strong>za</strong>štite od buke<br />
6.5.2 Zaštita tijekom građenja<br />
Zaštita od buke<br />
Za radove <strong>na</strong> otvorenom prostoru i građevi<strong>na</strong>ma dopušte<strong>na</strong> ekvivalent<strong>na</strong> razi<strong>na</strong> buke<br />
tijekom dnevnog razdoblja iznosi 65 dB(A), a u razdoblju od 8 do 18 sati dopušta se<br />
prekoračenje ekvivalentne razine buke od dodanih 5 dB(A).<br />
Pri noćnom radu ekvivalent<strong>na</strong> razi<strong>na</strong> buke ne smije prijeći vrijednosti od 45 dB(A)<br />
Izvoditelj radova je dužan koristiti ispravne strojeve i transport<strong>na</strong> sredstva s atestom koji<br />
moraju biti sukladni s propisanim tehničkim <strong>za</strong>htjevima koji se odnose <strong>na</strong> dopuštenu razinu<br />
buke.<br />
Zaštita kakvoće zraka<br />
Prije transporta suhog praši<strong>na</strong>stog matrijala isti treba poprskati vodom ili prekriti ceradom<br />
zbog smanjenja raznošenja prašine vjetrom.<br />
Strojevi i vozila koja se upotrebljavaju kod građenja moraju se redovito kontrolirati u<br />
pogledu količine i kakvoće ispušnih plinova koji moraju biti u skladu s dopuštenim<br />
vrijednostima.<br />
Zaštita tla<br />
Strojevi koji se koriste <strong>za</strong> izvođenje zemljanih radova moraju se redovito kontrolirati u<br />
pogledu prokapljivanja goriva i/ili maziva.
elektroprojekt d.d. • <strong>za</strong>greb<br />
Vrsta Projekt Knjiga Prilog 6<br />
Y1 K89.00.01 G01.0 List 17<br />
Materijal iz iskopa koji će se koristiti <strong>za</strong> gradnju te višak iskopanog materijala odlagat će se<br />
<strong>na</strong> <strong>za</strong> to u<strong>na</strong>prijed određeno odlagalište, koje odredi lokal<strong>na</strong> <strong>za</strong>jednica.<br />
Posebnu pažnju treba obratiti prilikom skidanja humusnog sloja kojeg nije dozvoljeno<br />
miješati sa ostalim tlom već ga treba <strong>za</strong>sebno deponirati i kasnije iskoristiti kod<br />
hortikulturnog uređenja.<br />
Zaštita vodotoka<br />
Sanitarne otpadne vode iz gradilišnih objekata prikupljati u vodoneprousne sanitarne jame<br />
te povjeriti pravnoj osobi <strong>na</strong> daljnje zbrinjavanje.<br />
Oborinske vode s asfaltiranih ili s betoniranih parkirališnih ili radnih površi<strong>na</strong> prikupiti<br />
internim sustavom odvodnje te prije upuštanja u vodotok pročistiti <strong>na</strong> separatoru ulja.<br />
Zaštita komu<strong>na</strong>lne infrastrukture<br />
Na dionicama prometnica <strong>na</strong> kojima će doći do privremenog prekida prometa potrebno je<br />
uspostaviti privremenu regulaciju prometa i osigurati alter<strong>na</strong>tivne prometne smjerove.<br />
Nakon polaganja cjevovoda raskopane dionice prometnica potrebno je sanirati i dovesti u<br />
prvobitno stanje.<br />
U slučaju prekida bilo koje komu<strong>na</strong>lne instalacije, izvoditelj radova mora , prema uputama i<br />
uz <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong>dležne komu<strong>na</strong>lne službe obaviti popravak u što kraćem roku.<br />
Zbrinjavanje otpadnih tvari<br />
Građevni (Katalog otpada - oz<strong>na</strong>ka 17 01 07, 17 05 04) i komu<strong>na</strong>lni (Katalog otpada -<br />
oz<strong>na</strong>ka 20 03 01) otpad <strong>na</strong>stao <strong>na</strong> lokacijama gradilišta odvojeno skupljati, odgovarajuće<br />
skladištiti te povjeriti pravnoj osobi <strong>na</strong> daljnje zbrinjavanje.<br />
6.5.3 Zaštita tijekom korištenja<br />
Zaštita od buke<br />
Kompresore je potrebno smjestiti u zvučno izoliran prostor tako da buka <strong>na</strong> granici 3. zone<br />
ne prelazi 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću.<br />
Kompresori koji se ugrađuju moraju biti sukladni s propisanim tehničkim <strong>za</strong>htjevima koji se<br />
odnose <strong>na</strong> dopuštenu razinu buke koju proizvode pod određenim uvjetima uporabe.<br />
Crpne stanice izvode se kao podzemni objekti, a dodatno prigušenje buke osigurano je<br />
ugradnjom potopljenih crpki. Buka <strong>na</strong> lokaciji crpne stanice smještene u stambenoj zoni ne<br />
smije prelaziti 55 dB(A) danju i 40 dB(A) noću, u području poslovne zone 60 dB(A) danju i<br />
50 dB(A) noću, a u području <strong>na</strong>mijenjenom <strong>za</strong> odmor 50 dB(A) danju i 40 dB(A) noću.<br />
Zaštita od neugodnih mirisa<br />
Za <strong>za</strong>štitu od neugodnih mirisa potrebno je pokriti i <strong>za</strong>tvoriti sve dijelove uređaja gdje Za<br />
<strong>za</strong>štitu od neugodnih mirisa potrebno je pokriti i <strong>za</strong>tvoriti sve dijelove uređaja gdje postoji<br />
mogućnost prodora neugodnih mirisa: gruba rešetka, fino sito, kompakt<strong>na</strong> stanica <strong>za</strong><br />
prihvat sadržaja septičkih jama i postrojenje <strong>za</strong> obradu mulja.<br />
U <strong>za</strong>tvorenim prostorijama potrebno je održavati podtlak kako neugodni mirisi ne bi<br />
prodirali u <strong>okoliš</strong>.<br />
Onečišćeni zrak <strong>na</strong> <strong>za</strong>tvorenim dijelovima sustava treba odvoditi sistemom ventilacije i<br />
pročišćavati <strong>na</strong> odgovarajućem filtru.
elektroprojekt d.d. • <strong>za</strong>greb<br />
Vrsta Projekt Knjiga Prilog 6<br />
Y1 K89.00.01 G01.0 List 18<br />
Provoditi redovne kontrole rada sustava <strong>za</strong> pročišćavanje zraka kao i redovno održavanje<br />
sustava pročišćavanja zraka (<strong>za</strong>mje<strong>na</strong> filtara, rezerva kemikalija, rezervni dijelovi, i sl.)<br />
sukladno uputama proizvođača opreme čime se osigurava pouzdan rad sustava.<br />
U slučaju pojave neugodnih mirisa potrebno je: provjeriti rad sustava <strong>za</strong> pročišćavanje<br />
zraka, provjeriti da li su <strong>za</strong>tvoreni svi otvori (vrata, prozori) <strong>na</strong> objektima u kojima su<br />
smješteni dijelovi uređaja <strong>na</strong> kojima je moguća pojava neugodnih mirisa te provjeriti rad<br />
UPOV-a.<br />
Redovito čistiti i prati sve dijelove uređaja i radnih površi<strong>na</strong>.<br />
Zaštita recipijenta<br />
Provoditi redovitu kontrolu rada uređaja odnosno kontrolu kvalitete otpadnih voda <strong>na</strong> ulazu<br />
u uređaj te <strong>na</strong> izlazu <strong>na</strong>kon postupka pročišćavanja.<br />
Sanitarne otpadne vode <strong>na</strong>stale <strong>na</strong> uređaju prikupiti internim sustavom odvodnje i<br />
pročišćavati <strong>na</strong> uređaju.<br />
Oborinske vode s manipulativnih površi<strong>na</strong> prikupiti sustavom interne odvodnje i<br />
pročišćavati <strong>na</strong> uređaju.<br />
Zaštita tla<br />
Prilikom projektiranja potrebno je predvidjeti vodotjesne spojeve cjevovoda, oka<strong>na</strong> i<br />
baze<strong>na</strong>, a odgovarajućim proračunima i izvedbom spriječiti pojavu pukoti<strong>na</strong> <strong>na</strong> objektima<br />
kako bi se spriječilo procjeđivanje otpadne vode u tlo.<br />
Prilikom izvedbe koristiti materijale koji svojim svojstvima <strong>za</strong>dovoljavaju traže<strong>na</strong> tehnička<br />
svojstva koja moraju imati građevni materijali.<br />
Redovito održavanje dijelova sustava: provjera protočnosti i vodonepropusnosti cjevovoda,<br />
kontrola stanja objekata uređaja, <strong>na</strong>ročito podzemnih baze<strong>na</strong>.<br />
Zaštita krajobra<strong>za</strong><br />
Urediti <strong>okoliš</strong> sukladno projektu hortikulturnog uređenja.<br />
Nadzemni dio objekta uređaja <strong>za</strong> pročišćavanje arhitektonski prilagoditi krajobrazu<br />
uvažavajući elemente tradicio<strong>na</strong>lne arhitekture kako bi se što manje isticali u prostoru.<br />
Predvidjeti sadnju autohtonog raslinja ovog kraja.<br />
Zbrinjavanje krutog otpada<br />
Otpadne tvari s rešetki (Katalog otpada - oz<strong>na</strong>ka 19 08 01) će se kompaktirati i prikupljati u<br />
<strong>za</strong>tvorene kontejnere te privremeno odlagati <strong>na</strong> odlagalištu komu<strong>na</strong>lnog otpada Gubaševo.<br />
Nakon izgradnje županijskog CGO-a (centar <strong>za</strong> gospodarenje otpadom) isti će se odlagati<br />
<strong>na</strong> <strong>na</strong>vedenom CGO u skladu tada s važećom regulativom.<br />
Ulja i masti s mastolova (Katalog otpada - oz<strong>na</strong>ka 19 08 10) skupljat će se u odgovarajuća<br />
ok<strong>na</strong>. Pražnjenje i čišćenje nepropusnih oka<strong>na</strong> obavljati će samo prav<strong>na</strong> osoba koja je<br />
registrira<strong>na</strong> i ima odobrenje <strong>za</strong> rukovanje i prikupljanje opasnih tvari.<br />
Pijesak s pjeskolova (Katalog otpada - oz<strong>na</strong>ka 19 08 02) privremeno će se odlagati <strong>na</strong><br />
odlagalištu komu<strong>na</strong>lnog otpada Gubaševo. Nakon izgradnje županijskog CGO-a isti će se<br />
odlagati <strong>na</strong> <strong>na</strong>vedenom CGO-u u skladu tada s važećom regulativom.
elektroprojekt d.d. • <strong>za</strong>greb<br />
Vrsta Projekt Knjiga Prilog 6<br />
Y1 K89.00.01 G01.0 List 19<br />
Stabilizirani mulj (Katalog otpada - oz<strong>na</strong>ka 19 08 05) oslobođen viška vode <strong>na</strong>kon<br />
prevedene a<strong>na</strong>lize sukladno Pravilniku o gospodarenju muljem iz uređaja <strong>za</strong> pročišćavanje<br />
otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08) moguće je koristiti u<br />
poljoprivredne svrhe. Ukoliko <strong>za</strong> <strong>na</strong>vedeno nema interesa isti će se privremeno odlagati <strong>na</strong><br />
odlagalištu komu<strong>na</strong>lnog otpada Gubaševo. Ko<strong>na</strong>čan odabir optimalne varijante odlaganja<br />
mulja razradit će se u sklopu projektne dokumentacije višeg ranga (idejni i glavni projekti)<br />
sukladno važećoj <strong>za</strong>konskoj regulativi.<br />
6.5.4 Sprečavanje i ublažavanje posljedica mogućih nezgoda<br />
Investicijsko održavanje može biti organizirano <strong>na</strong> samom sustavu ili ugovoreno sa<br />
odgovarajućom tvrtkom, uključivo i dobavljačem opreme, <strong>na</strong>ročito zbog pričuvnih dijelova<br />
opreme.<br />
Upravljanje tehnološkim postupkom podrazumijeva organi<strong>za</strong>ciju rada kojom će se u<br />
svakom trenutku sve radnje i postupci odvijati tako da se postignu ciljevi izgradnje sustava.<br />
Da se spriječe i ublaže posljedice mogućih ekoloških nesreća potrebno je:<br />
- Izraditi Operativni plan mjera <strong>za</strong> slučaju izvanrednih i izne<strong>na</strong>dnih onečišćenja<br />
- Na ključnim mjestima sustava ugraditi odgovarajuće mjerače protoka<br />
Mjere u slučaju nezgode::<br />
- U slučaju curenja goriva i maziva uslijed sudara i kvara <strong>na</strong> strojevima i transportnim<br />
sredstvima tijekom izvođenja radova <strong>na</strong> gradilištu treba osigurati određenu količinu<br />
upijajućih sredstava.<br />
- U slučaju kvara <strong>na</strong> uređaju <strong>za</strong> pročišćavanje otpadnih voda, otpadne vode treba<br />
preusmjeriti <strong>na</strong> odgovarajuće mimovode do ispusta u Krapinu.<br />
- Za potrebe rada uređaja i crpnih stanica u izvanrednim okolnostima predvidjeti<br />
alter<strong>na</strong>tivni izvor energije.<br />
- Radi sigurnosti, <strong>za</strong> slučaj kvara, u crpnim stanicama predvidjeti minimalno dvije crpke,<br />
radnu i rezervnu.<br />
- U slučaju curenja kiseli<strong>na</strong> poduzeti mjere <strong>za</strong>štite vodotoka i ka<strong>na</strong>la izradom bra<strong>na</strong> od<br />
pijeska ili sličnog materijala. Malu količinu kiseline otplahnuti obilno vodom. Okružiti<br />
velika prolijevanja pijeskom ili zemljom. Neutralizirati oprezno s <strong>na</strong>trijevim karbo<strong>na</strong>tom<br />
ili vapnom (opasnost od stvaranja topline i prskanja kiseline), prepumpati u spremnike i<br />
odložiti <strong>na</strong> odlagalište tehnološkog otpada.<br />
- U slučaju curenja luži<strong>na</strong> spriječiti <strong>za</strong>gađivanje vodotoka i ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cije <strong>za</strong>sipavanjem<br />
zemljom ili pijeskom. Prolivenu tekućinu pokupiti pomoću materijala koji vežu tekućinu<br />
(pijesak, kreme<strong>na</strong> zemlja, univer<strong>za</strong>l<strong>na</strong> sredstva <strong>za</strong> ve<strong>za</strong>nje, piljevi<strong>na</strong>).<br />
- U slučaju curenja željezo(III)klorida područje oko mjesta izlijevanja ograditi <strong>na</strong>sipima<br />
kako bi se spriječilo širenje. Prolivenu tekućinu pokupiti pomoću materijala koji vežu<br />
tekućinu (pijesak, kreme<strong>na</strong> zemlja, univer<strong>za</strong>l<strong>na</strong> sredstva <strong>za</strong> ve<strong>za</strong>nje, piljevi<strong>na</strong>).<br />
Neutralizirati s vapnom (kalcij hidroksid), vapne<strong>na</strong>c (kalcijev karbo<strong>na</strong>t), ili sodom<br />
(<strong>na</strong>trijev karbo<strong>na</strong>t)
elektroprojekt d.d. • <strong>za</strong>greb<br />
Vrsta Projekt Knjiga Prilog 6<br />
Y1 K89.00.01 G01.0 List 20<br />
6.6 PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA<br />
Programom praćenja <strong>okoliš</strong>a kao djelotvornoj mjeri <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliš</strong>a, odnosno umanjenja<br />
negativnog <strong>utjecaja</strong> sustava javne odvodnje Zabok predviđeno je praćenje stanja <strong>okoliš</strong>a<br />
<strong>za</strong> vrijeme korištenja sustava. Nakon izgradnje, odnosno tijekom rada sustava javne<br />
odvodnje treba pratiti:<br />
- kakvoću otpadnih voda,<br />
- razinu buke<br />
- mulj s uređaja<br />
- kakvoću zraka<br />
Praćenje <strong>na</strong>vedenih parametara stanja <strong>okoliš</strong>a treba isključivo povjeriti institucijama<br />
ovlaštenim <strong>za</strong> takve poslove.<br />
6.6.1 Praćenje kakvoće otpadnih voda<br />
U skladu s Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10)<br />
potrebno je uspostaviti praćenje funkcioniranja sustava kao i efekt pročišćavanja što z<strong>na</strong>či<br />
uzimanje uzoraka prije ulaska <strong>na</strong> uređaj <strong>za</strong> pročišćavanje otpadnih voda i prije ispusta u<br />
recipijent.<br />
Ispitivanja se provode 24 puta godišnje sukladno članku 12. Pravilnika o graničnim<br />
vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10)<br />
U uzorcima vode <strong>na</strong> ulazu u uređaj treba ispitivati:<br />
- pH vrijednost,<br />
- protok<br />
- otopljeni kisik, KPK i BPK5,<br />
- količinu taložne tvari i ukupne suspendirane tvari,<br />
- amonijak,<br />
- ukupne masnoće i mineral<strong>na</strong> ulja.<br />
U uzorcima vode <strong>na</strong> izlazu iz uređaja treba ispitivati:<br />
- pH vrijednost,<br />
- elektrovodljivost,<br />
- otopljeni kisik, KPK i BPK5,<br />
- količinu taložne tvari i ukupne suspendirane tvari,<br />
- ukupan dušik, amonijak,<br />
- ukupan fosfor i ortofosfate<br />
- ukupne masnoće i mineral<strong>na</strong> ulja,<br />
- anionske i kationske detergente,<br />
6.6.2 Praćenje kakvoće mulja<br />
Ukoliko će se mulj koristiti u poljoprivredi potrebno je uspostavit praćenje mulja sukladno<br />
člancima 5., 6. i 9. Pravilnika o gospodarenju muljem iz uređaja <strong>za</strong> pročišćavanje otpadnih<br />
voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08), te poljoprivrednog zemljišta sukladno<br />
članku 7. istog Pravilnika.<br />
6.6.3 Praćenje razine buke<br />
Nakon puštanja u rad uređaja <strong>za</strong> pročišćavanje otpadnih voda, treba provesti mjerenja<br />
razine buke prilikom probnog puštanja u rad uređaja, te usporediti izmjerene vrijednosti<br />
razine buke prema Pravilniku o <strong>na</strong>jvišim dopuštenim razi<strong>na</strong>ma buke u sredini u kojoj ljudi
elektroprojekt d.d. • <strong>za</strong>greb<br />
Vrsta Projekt Knjiga Prilog 6<br />
Y1 K89.00.01 G01.0 List 21<br />
rade i borave (NN 142/04). Ako se utvrde više razine buke od propisanih, <strong>na</strong>kon poduzetih<br />
mjera <strong>za</strong> smanjenje buke potrebno je ponovo provesti mjerenje razine buke. Mjerenje buke<br />
vršiti <strong>na</strong> referentnim točkama iz Elaborata <strong>za</strong>štite od buke.<br />
Nakon toga mjerenje razine buke provoditi jedino <strong>na</strong> <strong>za</strong>htjev stanovništva odnosno <strong>na</strong><br />
<strong>za</strong>htjev sanitarne inspekcije.<br />
6.6.4 Praćenje kakvoće zraka<br />
Prije izgradnje uređaja potrebno je provesti mjerenje kakvoće zraka u dva <strong>na</strong>vrata (ljeti i<br />
zimi) u trajanju od deset da<strong>na</strong> u kontaktnoj zoni lokacije planiranog uređaja s <strong>na</strong>jbližim<br />
stambenim objektima. Potrebno je mjeriti slijedeće poka<strong>za</strong>telje: amonijak, sumporovodik i<br />
merkaptane. Istovremeno treba pratiti i slijedeće meteorološke parametre: smjer i brzinu<br />
vjetra, temperaturu zraka, tlak, relativnu vlagu te oborine.<br />
Nakon puštanja u rad uređaja <strong>za</strong> pročišćavanje otpadnih voda, tijekom prve dvije godine<br />
rada uređaja, provoditi mjerenje kakvoće zraka četiri puta godišnje. Potrebno je mjeriti<br />
slijedeće poka<strong>za</strong>telje: amonijak, sumporovodik i merkaptane. Istovremeno treba pratiti i<br />
slijedeće meteorološke parametre: smjer i brzinu vjetra, temperaturu zraka, tlak, relativnu<br />
vlagu te oborine.<br />
6.7 GRAFIČKI PRILOZI<br />
Slika 6.1 – Situacija sustava javne odvodnje Zabok<br />
Slika 6.2 – Lokacija uređaja <strong>za</strong> pročišćavanje otpadnih voda sustava javne odvodnje<br />
Zabok<br />
Slika 6.3 – Situacija uređaja <strong>za</strong> pročišćavanje otpadnih voda sustava javne odvodnje<br />
Zabok
Change language