Posredovanje u prometu nekretnina i uvjeti poslovanja u EU

More documents

Recommendations

Info

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA – SEKTOR ZA TRGOVINU ŠESNAESTI FORUM POSLOVANJA NEKRETNINAMA 20 7.9.2005. o priznavanju profesionalnih kvalifikacija 5 (dalje: Direktiva o profesionalnim kvalifikacijama) 6 i Direktiva 2006/123/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 12.12.2006. o uslugama na unutarnjem tržištu 7 (dalje: Direktiva o uslugama) 8 . S tim je direktivama hrvatsko pravo usklađeno donošenjem Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (dalje: Zakon o reguliranim profesijama) 9 odnosno Zakonom o uslugama 10 . Za pitanje mogućnosti da hrvatski posrednici obavljaju tu djelatnost ili da pružaju usluge posredovanja u državama članicama EU-a najvažnije su, pored pravila iz UFEU-a, odredbe Direktive o profesionalnim kvalifikacijama (preciznije kazano, odredbe nacionalnih prava država članica kojima je ta direktiva implementirana u ta zakonodavstva). Uvjeti pod kojima osobe iz država članica EU-a mogu u Hrvatskoj baviti se djelatnosti posredovanja u prometu nekretnina uređeni su prije svega Zakonom o reguliranim profesijama. Zakon o uslugama, kao hrvatski propis, odnosno odgovarajući propisi drugih država članica EU-a kojima su nacionalna zakonodavstva usklađena s odredbama Direktive o uslugama jednako se tako primjenjuju, ali 'tek' kao komplementarni propisi, u mjeri u kojoj neka pitanja pristupa tržištu i obavljanju djelatnosti nisu riješena Direktivom o profesionalnim kvalifikacijama 11 . Usto, Direktiva o uslugama i Zakon o uslugama primjenjuju se na pružanje svih usluga, osim onih koje su izrijekom isključene iz polja primjene, dok se Direktiva o profesionalnim kvalifikacijama i Zakon o reguliranim profesijama odnose samo na one djelatnosti koje se smatraju reguliranima u smislu tih propisa 12 , s osnovnom idejom da se osobama koje su pripadnici regulirane profesije 13 , a stekle su stručne (profesionalne) kvalifikacije u nekoj državi članici EU-a olakša njihovo priznavanje u drugim državama članicama EU-a. Iz toga proizlazi i razlika između dvaju propisa u tome što su 'korisnici' Direktive o profesionalnim kvalifikacijama i Zakona o reguliranim profesijama fizičke osobe, čije se kvalifikacije priznaju, dok se Direktiva o uslugama i Zakon o uslugama primjenjuju na sve osobe, pa tako i na pravne, dakako kada je riječ o obavljanju onih uslužnih djelatnosti koje su pokrivene tim propisima. 5 OJ L 255/22 od 30.9.2005. i kasnije izmjene OJ L 363 od 20.12.2006, OJ L 320 od 6.12.2007, OJ L 205 od 1.8.2008, OJ L 311 od 21.11.2008, OJ L 93 od 7.4.2009, OJ L 59 od 4.3.2011. Konsolidirana verzija na http://eurlex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CONSLEG:2005L0036:20110324:EN:PDF. 6 U državama koje su stranke ugovornice Ugovora o europskom ekonomskom prostoru ta direktiva vrijedi temeljem čl. 30. Ugovora i Dodatka VII Ugovoru. V. http://www.efta.int/eea/policy‐areas/persons/professional‐qualifications.aspx. 7 OJ L 376/36 od 27.12.2006. 8 Za Europski ekonomski prostor v. posebno Dodatak X Ugovora o europskom ekonomskom prostoru te čl. 36‐39. Ugovora. 9 Narodne novine br. 124/09 i 45/11. 10 Narodne novine br. 80/11. 11 V. npr. toč. 31 Preambule Direktive o uslugama i str. 42 Handbook on implementation of the Services directive, http://ec.europa.eu/internal_market/services/docs/services‐dir/guides/handbook_en.pdf. Takav pristup vidljiv je i iz svih ostalih odredaba Direktive o uslugama u kojima se spominje Direktiva o profesionalnim kvalifikacijama. To su: čl. 5. st. 4, koji glede dokumenata koji se mogu odnosno koji se ne smiju zahtijevati u postupku omogućavanju pristupu tržištu pružanja usluga za osobe koje imaju poslovni nastan u drugoj državi, prednost daje uređenju toga pitanja u skladu s Direktivom o profesionalnim kvalifikacijama; čl. 15. st. 2. točka (d), koji određuje da se kao uvjet za neku djelatnost pružanja usluga postave ona ograničenja koja dopušta Direktiva o profesionalnim kvalifikacijama te čl. 17. točka 6), koji propisuje da se pravilo o slobodi pružanja usluga kako je uređeno u Direktivi o uslugama ne primjenjuje na ona pitanja slobode pružanja usluga (dakle, pružanja usluga, ako je riječ o reguliranim profesijama) koja su obuhvaćena istovrsnim pravilima u Direktivi o profesionalnim kvalifikacijama. 12 v. čl. 2. st.1. Direktive i čl. 2. st. 1. Zakona. 13 O pojmu regulirane profesije v. dolje. prof.dr.sc. Siniša Petrović - Posredovanje u prometu nekretnina i uvjeti poslovanja u EU – poslovni nastan i sloboda pružanja usluga
HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA – SEKTOR ZA TRGOVINU ŠESNAESTI FORUM POSLOVANJA NEKRETNINAMA 21 U radu će se ukratko iznijeti temeljna pitanja prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga prema pravnoj stečevini općenito, utvrditi je li posredovanje u prometu nekretnina regulirana profesija te opisati pod kojim uvjetima će se nakon pristupanja Hrvatske EU-u hrvatski posrednici u prometu nekretnina i agenti posredovanja moći baviti posredovanjem u drugim državama članicama EU-a, a koja se pravila glede toga primjenjuju na osobe iz drugih država članica kada se posredovanjem žele baviti u Hrvatskoj. PRUŽANJE USLUGA I POSLOVNI NASTAN Kada je općenito riječ o mogućnosti obavljanja poslova posredovanja u prometu nekretnina, ključna su pravila UFEU-a o slobodi pružanja usluga i o poslovnom nastanu. Pravo poslovnog nastana obuhvaća pravo fizičkih osoba državljana država članica i pravnih osoba na pokretanje, započinjanje i obavljanje samostalne djelatnosti u drugoj državi članici, te pravo na osnivanje i upravljanje poduzećima u drugoj državi članici pod uvjetima koji su propisani za državljane države članice u kojoj se takav poslovni nastan osniva. Pravo poslovnog nastana postoji u korist državljana država članica odnosno u korist osoba koje se bave samostalnom djelatnošću trgovačke, industrijske ili obrtničke naravi ili nekom drugom samostalnom profesionalnom djelatnošću. Te osobe mogu biti fizičke osobe ili pravne osobe pa u tu skupinu ulaze i trgovačka društva. Za državljane EU-a i pravne osobe iz EU-a poslovni nastan znači pravo osnivanja poduzeća, posebice osnivanja trgovačkih društava na koje imaju prevladavajući utjecaj odnosno pravo započinjanja gospodarske djelatnosti (industrijske, trgovačke, profesionalne, obrtničke) osnivanjem društava kćeri i podružnica. Pri tome je odlučno da prema pravilima europskog prava na teritoriju država članica ne smije biti ograničenja u ostvarivanju poslovnog nastana za društva koja su osnovana u skladu s pravom neke druge države članice i koja unutar EU-a imaju registrirano sjedište, središte uprave ili središte iz kojega se obavljaju djelatnosti. Poslovni nastan obuhvaća i pravo da se upravlja trgovačkim društva u svakoj pojedinoj državi članici pod uvjetima koji glede toga postoje za državljane te države 14 . Sloboda pružanja usluga je pravo fizičkih osoba državljana neke države članice i pravnih osoba sa sjedištem u nekoj državi članici da unutar EU-a pružaju usluge osobama s područja drugih država članica pod istim uvjetima koja vrijede kad takve usluge pružaju domaći državljani. Uslugama se u smislu europskoga prava smatraju različite radnje, djela koja se obavljaju uz naknadu, u što naročito ulaze industrijske djelatnosti, trgovačke djelatnosti, obrtničke djelatnosti te djelatnosti samostalnih zanimanja i slobodnih profesija 15 . U tome smislu može se kazati da je pojam slobode pružanja usluga određen sadržajno, na način da se opisuje koje djelatnosti ta sloboda obuhvaća. 14 V. čl. 49 i 54. UFEU‐a. 15 V. čl. 56. i 57. UFEU‐a. prof.dr.sc. Siniša Petrović - Posredovanje u prometu nekretnina i uvjeti poslovanja u EU – poslovni nastan i sloboda pružanja usluga
Page 1: Prof. dr.sc. Siniša Petrović HRVA
Page 5 and 6: HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA - SEKTO

Posredovanje u prometu nekretnina i uvjeti poslovanja u EU

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?