Posredovanje u prometu nekretnina i uvjeti poslovanja u EU

More documents

Recommendations

Info

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA – SEKTOR ZA TRGOVINU ŠESNAESTI FORUM POSLOVANJA NEKRETNINAMA 22 S druge strane, postoji i pravo na prekogranično pružanje usluga, koje znači da osoba koja pruža usluge u nekoj državi članici ima po UFEU pravo da te usluge pruža i privremeno u nekoj drugoj državi članici pod jednakim uvjetima pod kojima to čine državljani odnosno pravne osobe iz te države 16 . Pravila o slobodi prekograničnog pružanja usluga vrijede za sve usluge koje se pružaju na području EU-a za koje su kumulativno ispunjene određene pretpostavke: 1. pružanje odnosno primanje usluge mora imati međunarodni karakter, tj. odlučno je da usluga, primatelj ili pružatelj usluga prijeđu iz jedne države članice u drugu; pritom je moguće: – da pružatelj usluge privremeno napusti svoju matičnu državu tj. državu u kojoj ima poslovni nastan i u kojoj trajno obavlja svoju samostalnu djelatnost radi pružanja usluga u drugoj državi članici (tzv. pozitivna/aktivna sloboda pružanja usluga) 17 ; – da primatelj usluge napusti svoju matičnu državu radi primanja određene usluge u drugoj državi članici (tzv. negativna/pasivna sloboda pružanja usluga, sloboda primanja usluga) 18 ; – da pružatelj i primatelj usluge iz svojih matičnih država odlaze u neku treću državu članicu radi pružanja odnosno primanja usluge 19 ; – da sama usluga prelazi iz jedne u drugu državu članicu, pri čemu ni pružatelj niti davatelj usluga nisu napustili svoju matičnu državu već je samo usluga prešla iz jedne države u drugu 20 . 2. pružanje usluge mora imati privremeni, sporadični karakter, za razliku od poslovnog nastana, kod kojega se usluge pružaju trajno ili razmjerno trajno 21 ; 3. pružanje usluga mora biti naplatno 22 . Ako su ispunjene sve navedene pretpostavke, pružateljima odnosno primateljima usluga mora biti osigurano da uslugu mogu pružiti odnosno primiti pod istim pretpostavkama i uz iste uvjete koji vrijede za domaće fizičke i pravne osobe koje također pružaju odnosno primaju takve usluge u državi članici u kojoj se usluga pruža. Time se ostvaruje načelo jednakog postupanja kao prema domaćim 16 Čl. 56. st. 2. UFEU‐a. 17 Npr. hrvatski posrednik u prometu nekretnina otputuje u Sloveniju kako bi tamo sa slovenskim nalogodavcem pronašao treću osobu s kojom bi njegov nalogodavac sklopio ugovor o prodaji nekretnine. 18 Npr. hrvatski prodavatelj nekretnine odlazi slovenskom posredniku u prometu nekretnina, kako bi mu ovaj pronašao kupca. 19 Npr. hrvatski posrednik u prometu nekretnina nalazi se sa svojim mađarskim nalogodavcem (prodavateljem koji je vlasnik nekretnine u Hrvatskoj) u Austriji, kako bi tamo sklopili ugovor o posredovanju u prometu nekretnina, jer je nalogodavac osobito zainteresiran da treća osoba (kupac nekretnine) bude austrijsko trgovačko društvo. 20 U ovom je slučaju teško zamisliti primjer u svezi s posredovanjem u prometu nekretnina, no situacija bi bila npr. kada naručitelj iz Njemačke naruči od arhitekte iz Hrvatske arhitektonski projekt za gradnju zgrade kojeg arhitekta napravi i pošalje ga u Njemačku. 21 Usluge moraju pružati fizička osoba ili pravna osoba koje nemaju poslovni nastan na području države članice iz koje je osoba kojoj se usluga pruža odnosno usluga se mora pružati osobi koja u toj državi članici nema stalni boravak. Trajno ili razmjerno trajno pružanje usluga na području druge države članice iziskuje osnivanje poslovnog nastana u toj državi članici, a tada bi se primjenjivala pravila o slobodi poslovnog nastana. 22 Pružanje usluga mora za pružatelja usluga imati određenu gospodarsku, profitabilnu svrhu i mora imati imovinski karakter. Pritom, međutim, nije odlučno tko pružatelju usluge isplaćuje naknadu za uslugu. To može biti sam primatelj usluga, ali i neka druga osoba koja je temeljem određenog pravnog odnosa s primateljem usluga dužna plaćati određene usluge koje on dobiva od trećih osoba. prof.dr.sc. Siniša Petrović - Posredovanje u prometu nekretnina i uvjeti poslovanja u EU – poslovni nastan i sloboda pružanja usluga
HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA – SEKTOR ZA TRGOVINU ŠESNAESTI FORUM POSLOVANJA NEKRETNINAMA 23 državljanima i sprečava se diskriminacija na temelju državljanstva, koja bi bila puna negacija pravila o unutarnjem tržištu i europskim tržišnim slobodama. Kada je riječ o pružanju usluga, razlika između ostvarivanja poslovnog nastana i prekograničnog privremenog pružanja usluga je u tome što se pravila o pravu poslovnog nastana primjenjuju kad neka fizička ili pravna osoba sa sjedištem u drugoj državi članici upravo zbog toga što će trajno ili razmjerno trajno obavljati određenu djelatnost u nekoj državi članici osniva u njoj svoj poslovni nastan, započinje svoju samostalnu djelatnost, osniva poduzeće (trgovačko društvo) ili proširuje svoju djelatnost osnivanjem agencije ili podružnice poduzeća (trgovačkog društva) kojeg je već osnovala u nekoj drugoj državi članici. Pretpostavka zasnivanja poslovnog nastana je upravo trajnost obavljanja određene samostalne djelatnosti na području druge države članice, zbog čega je potrebno u njoj osnovati poslovni nastan. S druge strane, kod slobode pružanja usluga nema stabilne i trajne gospodarske prisutnosti u zemlji u kojoj se usluga pruža. Razlikovanje poslovnog nastana i pružanja usluga treba se procjenjivati od slučaja do slučaja, uzimajući u obzir sve okolnosti, pri čemu odlučno nije samo trajanje, nego i redovitost, stalnost i trajnost pružanja usluga 23 . Državljani i pravne osobe poslovno nastanjene u nekoj državi članici moraju kad pružaju usluge u drugoj državi članici imati jednak tretman u pružanju usluga kao što ga imaju domaći državljani i pravne osobe. Zahtijeva se izjednačenost u uvjetima i pretpostavkama za pružanje usluga s domaćim državljanima države članice u kojoj se usluge pružaju. Isto vrijedi i za primatelje usluge. Državljani i pravne osobe koji u drugoj državi članici primaju uslugu moraju kao primatelji usluga biti izjednačeni s domaćim primateljima takvih usluga. U pogledu pružanja usluga zabranjena je svaka izravna i neizravna diskriminacija kojom se pružatelji i primatelji usluga iz drugih država članica stavljaju u nepovoljniji položaj prilikom pružanja ili primanja usluga. Osim svake izravne ili neizravne diskriminacije po osnovi državljanstva, zabranjena su i sva ograničenja kojima se u pojedinim nacionalnim zakonodavstvima država članica kako za domaće tako i za strane državljane pretjerano i neopravdano ograničava ili otežava pružanje odnosno primanje usluga 24 . 23 Izričito razlikovanje slobode pružanja usluga od prava poslovnog nastana u hrvatskom pravnom sustavu postoji u čl. 612. Zakonom o trgovačkim društvima. Propisano je da su inozemna trgovačka društva izjednačena u poslovanju na području Republike Hrvatske s domaćim osobama, pri čemu je dodatno određeno da inozemna trgovačka društva ne mogu obavljati djelatnosti na području Hrvatske dok ne osnuju podružnicu. Obavljanjem djelatnosti ne smatra se povremeno ili jednokratno obavljanje djelatnosti, odnosno obavljanje pojedinog posla. Je li riječ o trajnom obavljanju djelatnosti ocjenjuje se prema okolnostima konkretnog slučaja, uzimajući u obzir, primjerice, vrstu djelatnosti, njeno trajanje, učestalost, pravilnost i kontinuitet. Odlučno za ocjenu da je riječ o pružanju usluga, a ne o ostvarivanju poslovnog nastana je to da se usluge pružaju u Hrvatskoj samo privremeno, nuzgredno ili sporadično. 24 Ograničenja koja se mogu postaviti za ostvarivanje prava poslovnog nastana za strane državljane mogu postojati samo ako je riječ o obavljanju javne službe ili ako to zahtijevaju razlozi javnog poretka, javne sigurnosti ili javnog zdravlja. Uvjete za druga ograničenja razvila je sudska praksa Europskog suda. Pri tome je važno napomenuti da se ograničenjem ne smatra samo ono što je formalno ograničenje, nego i svaka pretpostavka koja mora biti ostvarena da bi se započelo obavljanje neke djelatnosti, ako ta pretpostavka obavljanje te djelatnosti čini tu djelatnost manje privlačnom. Uvjeti za takva dopuštena ograničenja su da (i) mjere ograničenja ne smiju biti diskriminatorne (tj. da se moraju jednako primjenjivati na sve, kako na domaće, tako i na strane državljane), (ii) da moraju biti opravdane osobito važnim razlozima u općem interesu, (iii) da mjere moraju odgovarati cilju koji se želi postići i (iv) da te mjere ne smiju biti nesrazmjerne cilju koji se želi postići (da budu pretjerano teške i da idu preko onoga što je prijeko potrebno). prof.dr.sc. Siniša Petrović - Posredovanje u prometu nekretnina i uvjeti poslovanja u EU – poslovni nastan i sloboda pružanja usluga
Page 1 and 2: Prof. dr.sc. Siniša Petrović HRVA
Page 3: HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA - SEKTO
Page 7 and 8: HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA - SEKTO

Posredovanje u prometu nekretnina i uvjeti poslovanja u EU

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?